Search
Search
Close this search box.

Svjetski dan moždanog udara – 29.10.

Moždani udar je neurološko oštećenje koje najčešće nastaje naglo, a uzrokuje ga poremećaj cirkulacije u mozgu, koji se događa zbog iznenadnog djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Takav poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima te dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga. Najčešće nastaje naglo i neočekivano te ne bira vrijeme, mjesto i dob. Drugi je uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta odraslih u Republici Hrvatskoj stoga predstavlja važan javnozdravstveni problem kako u RH tako i svijetu.


Prema nastanku dijelimo ga na ishemijski i hemoralgijski moždani udar.

Ishemijski moždani udar nastaje začepljenjem ili suženjem arterije krvnim ugruškom. Najčešći uzrok nastajanja krvnog ugruška je ateroskleroza. On može nastati na oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili na nekom drugom mjestu kada dolazi do otkidanja komadića ugruška koji onda krvlju doputuje i začepi moždanu arteriju (embolija).

Hemoragijski moždani udar nastaje uslijed puknuća krvne žile i pri čemu se krv izlije u okolno tkivo. Gotovo 85% moždanih udara otpada na ishemijske moždane udare, 15% na hemoralgijske dok 5 % puknuće aneurizme.


Najčešći uzroci moždanog udara su ateroskleroza, visoki krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, povećana tjelesna težina odnosno pretiost te bolesti srca.

Simptomi moždanog udara ovise o opsegu oštećenja moždanog tkiva i mjestu oštećenja moždane funkcije.  Oštećenje određenog dijela mozga pri moždanom udaru može utjecati na način na koji se bolesnik kreće, miče udovima, govori, vidi, guta, osjeća, misli ili se ponaša.  

Najčešći simptomi su slabosti ili utrnutost jedne strane tijela, poremećaj govora,  poremećaj vida ili smetnje ravnoteže i koordinacije. U engleskom govornom području, što je globalno prihvaćeno, postoji kratica FAST (može pomoći u brzom prepoznavanju znakova upozorenja i simptoma moždanog udara).

F = face (lice)- asimerija lica

A = arm (ruka) – slabost ili oduzetost jedne ruke

S = speech (govor) – otežani govor, nerazumijevanje onoga što mu se govori

T = time (vrijeme) – ako se s osobom događa gore navedeno treba HITNO zvati Hitnu pomoć.

Postoje tri jednostavne stvari koje nam mogu brzo i lako pomoći da se utvrde znakovi moždanog udara:

  1. Zamoliti osobu da se nasmiješi (lice – F kod FAST)
  2. Zamoliti osobu da podigne obje ruke (ruka – A kod FAST)
  3. Zamoliti osobu da govori i odgovara na pitanja (govor – S kod FAST) 

U Hrvatskoj se koristi i domaća varijanta nazvana G.R.O.M.

G – govor (otežan i nerazumljiv)

R – ruke (jedna ruka je slaba ili „pada“)

O – oduzetost (asimetrija/oduzetost lica ili jedne strane tijela)

M – minute su jako važne, moždani udar je hitno stanje (važno je prepoznati znakove i odmah nazvati Hitnu pomoć)- vrijeme je mozak!


Kod žena se rizik za moždani udar povećava s nastupom menopauze kada se njihov rizik od obolijevanja  izjednačava s rizikom kao i kod muškaraca, no kako nije dovoljno prepoznat i kako je podcijenjen u odnosu na muškarce, važnost prevencije rizičnih faktora u žena je značajan. Ono što je još važno naglasiti je to što se specifični simptomi moždanog udara kod žena razlikuju od uobičajenih, stoga mogu biti problem jer često nisu prepoznati kao simptomi moždanog udara, a i liječenje se često odgađa.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

  1. Gubitak svijesti ili nesvjestica
  2. Opća slabost
  3. Poteškoće ili kratkoća daha
  4. Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
  5. Nagla promjena ponašanja
  6. Uzrujanost
  7. Halucinacije
  8. Mučnina ili povraćanje
  9. Bol
  10. Štucanje

Ono što je važno naglasiti, neovisno o kojem se spolu radi, jest brzina reakcije kada se nađemo u blizini osobe koja potencijalno ima moždani udar. Dobro je naučiti znakove prepoznavanja moždanog udara, podijeliti svoje znanje s ukućanima, obitelji, prijateljima, kolegama. Ranim prepoznavanjem znakova moždanog udara, brzim alarmiranjem Hitne pomoći te brzim liječenjem modernim medicinskim metodama može se bolesniku s akutnim ishemijskim moždanom udarom spasiti život te znatno utjecati na povoljan ishod liječenja te iz toga svega proizlazi moto – vrijeme je mozak!

Suvremene metode liječenja imaju i svoj okvir, odnosno vrijeme u kojem ih je moguće efikasno i sigurno primijeniti. Tako se tromboliza može primijeniti isključivo unutar 3 sata od nastupa simptoma moždanog udara (za određene bolesnike se može produžiti na 4,5 sata), dok je vrijeme u kojem se može učiniti mehanička trombektomija kreće unutar 6 sati od nastupanja simptoma moždanog udara.


Ono što svatko od nas može učiniti kako bi prevenirao odnosno umanjio rizike od moždanog udara je pridržavanje određenih uputa:

  1. Češće kontrolirati svoj krvni tlak ako spadate u rizičnu skupinu. Ukoliko je povišen treba slijediti upute svojeg liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjuje se rizik kako od moždaog udara tako i od bolesti srca.
  2. Prestati pušiti. Pušenje cigareta je povezano s većim rizikom od razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače.
  3. Redovito vježbati i nastojati što zdravije živjeti. Vježbom se jača srce, poboljšava cirkulacijua, održava poželjna tjelesna težina i sl. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti. No, prije započinjanja bilo kakve tjelesne aktivnosti potrebno je posavjetovati se sa svojim liječnikom.
  4. Hraniti se zdravo. Što podraziumijevaodabirati, pripremati i jesti hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavati prehranu bogatu ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristiti sol  te povećati konzumaciju povrća, voća i ribe.
  5. Imati kontrolu nad šećernom bolesti, ukoliko od nje bolujete. Ukoliko se ne liječi šećerna bolest može oštetiti krvne žile u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedan od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
  6. Odmah obavijestiti svog liječnika, ukoliko se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara. Moždani udar ima povoljniji terapijski ishod ukoliko se započinje liječiti u prvih 3 do 6 sati od početnog događanja.

I na kraju,  uvijek se dobro prisjetiti  naputaka Svjetske zdravstvene organizacije za zdrav, kvalitetan i dug život:

1. redovito spavati 7-8 sati,

2. redovito se baviti tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan),

3. redovito doručkovati,

4. jesti razborito, hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća,

5. izbjegavati uzimanje hrane između obroka i održavati poželjnu tjelesnu težinu,

6. smanjiti ili prestati pušiti cigarete,

7. alkohol konzumirati umjereno ili ga posve izbjegavati.


ARHIVA NOVOSTI

NATJEČAJ ZA PRIJAM PRIPRAVNIKA

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije raspisao je Natječaj za prijam pripravnika na pripravnički staž korištenjem Potpore za pripravništvo

Skip to content