NZZJZ PGŽ  OBILJEŽAVA EUROPSKI DAN DEBLJINE

NZZJZ PGŽ treće subote u svibnju tradicionalno obilježava Europski dan debljine, s ciljem podizanja svjesnosti o ovoj složenoj kroničnoj bolesti koja pogađa veliki broj ljudi diljem svijeta.


Pandemija bolesti COVID-19 prisilila je ljude na sjedilački način života i posljedični manjak tjelesne aktivnosti, a najviše su pogođeni pojedinci koji se inače, zbog svoje primarne bolesti, moraju kretati i paziti na prehranu.


Prekomjerna tjelesna težina i debljina okidač su za mnoge bolesti, od endokrinoloških, do kardiovaskularnih te negativno utječu na cjelokupno psihofizičko funkcioniranje pojedinca. Danas već postoje i novi pojmovi u medicinskoj terminologiji pa se šećerna bolest (dijabetes) i debljina koja ga je izazvala, jednom riječju naziva „diabesity“ (diabetes+obesity).


Status uhranjenosti odraslih osoba može se odrediti putem indeksa tjelesne mase (ITM).  Računa se tako da se tjelesna masa pojedinca u kilogramima podijeli s tjelesnom visinom u metrima na kvadrat (ITM = kg/m²). Dobivene vrijednosti svrstavaju se u četiri osnovne kategorije:

pothranjenost (ITM<18,5 kg/m²)

normalna tjelesna masa (ITM=18,5 do 24,9 kg/m²),

prekomjerna tjelesna masa (ITM=25,0 do 29,9 kg/m²)

debljina (ITM>30 kg/m²).


S porastom ITM-a povećava se i rizik od bolesti kao što su dijabetes tipa 2, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti. Za dodatnu procjenu tipa preuhranjenosti koristi se mjera opsega struka. Kao tzv. središnju pretilost (visceralnu ili oblika jabuke) određuje se opseg struka ≥94 cm za muškarce, odnosno ≥80 cm za žene. Nakupljanje visceralnog masnog tkiva povezano je s većim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti, od kojih je po zdravlje najopasniji tzv. metabolički sindrom.


Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj za 2019., normalnu tjelesnu masu ima 34,3% ispitanika, više žena u odnosu na muškarce, 40,1% odnosno 26,6%. Prekomjernu tjelesnu masu ima 41,3% ispitanika, dok debljinu ima 23,0% ispitanika. Više muškaraca u odnosu na žene ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Prekomjernu tjelesnu masu ima gotovo svaki drugi muški ispitanik, njih 49,5%, u usporedbi s 35,1% žena, dok debljinu imaju podjednako i muškarci i žene, 23,7% odnosno 22,6%. Pothranjenost ima 1,4% ispitanika, 0,3% muškaraca i 2,2% žena (Slika 1).

Slika 1. ITM u Hrvatskoj za 2019. godinu – udio prema spolu i ukupno


Zabrinjavajući su podaci SZO koji govore da se udio prekomjerne tjelesne težine i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećao sa 4% 1975. godine na više od 18% 2016. godine, te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Europska strategija za razdoblje od 2015.-2020. uključuje ulaganje u zdravlje djece i adolescenata što je osobito važno zbog činjenice da je ¼ djece ima prekomjernu tjelesnu težinu a 11,2% djece je pretilo (HBSC Survey), od toga 38 milijuna djece mlađih od 5 godina. Ovi podaci ukazuju na veličinu globalnog problema, pri kojem ni situacija u Republici Hrvatskoj nije drugačija. Prema podacima iz izvještaja Odjela školske i sveučilišne medicine NZZJZ PGŽ za šk.g. 2018./2019. tijekom sistematskih pregleda dijagnosticirano je 1.550 preuhranjenih učenika, te je postavljeno 999 dijagnoza debljine. Podaci o stanju uhranjenosti riječkih osnovnoškolaca pokazuju da 40% dječaka i 26% djevojčica ima prekomjernu tjelesnu težinu.


Dob ili genetsku predispoziciju nije moguće promijeniti. Međutim, okolišni čimbenici rizika koji značajno utječu na pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti, a na koje se može utjecati su:


– prekomjerna tjelesna težina, trbušna (visceralna) debljina, sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost – Svjetska zdravstvena organizacija stoga preporučuje za osobe starije od 18 godina najmanje 150 minuta umjerenog intenziteta ili 75 minuta visokog intenziteta tjedno, te provođenje tjelesne aktivnosti koja služi za jačanje mišića barem 2 puta tjedno. Djeci i mladima od 5 do 17 godina preporuča se umjereni do visoki intenzitet najmanje 60 minuta dnevno.


– nezdrava prehrana (zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina) i pušenje – zato je od najranije dobi važno usvajati pravilne prehrambene navike, a kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.


U borbi protiv debljine važno je pravovremeno dijagnosticiranje, sveobuhvatni (holistički) pristup liječenju i kontinuirano praćenje svakoj pojedinca (kroz motivaciju i edukaciju). Međutim, primarna prevencija debljine je neophodna, jer kad se bolest razvije, predstavlja veliko opterećenje i izazov i za pojedinca, ali i za zdravstveni sustav.

Skip to content