17. 5. – SVJETSKI DAN HIPERTENZIJE

Izmjeri svoj krvni tlak točno, kontroliraj ga, živi dulje

(Measure Your Blood Pressure Accurately, Control It, Live Longer)

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, više ljudi umre od KVB nego od bilo kojeg drugog uzroka. Dob u kojoj se bolest dijagnosticira sve je niža, te predstavljaju globalno najznačajniji zdravstveni ali i socijalno-ekonomski prioritet.


Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije KVB su uzrok 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.  KVB su odgovorne za oko 4,3 milijuna smrti godišnje u Europi.  U Hrvatskoj su KVB također glavni uzrok smrti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca.


Gotovo trećina odrasle populacije ima hipertenziju – povišeni krvni tlak, a preko 10 milijuna ljudi godišnje umre zbog bolesti vezanih uz hipertenziju (srčani infarkt, moždani udar, zatajenje bubrega). Istraživanja su pokazala kako tek 46% osoba koje imaju povišeni krvni tlak znaju za svoje zdravstveno stanje (PURE Study). Cilj je da se taj postotak globalno podigne na 96%.  


Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme. Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.


Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju).  Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa. Naime, povišen tlak godinama ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije:

– bol i pritisak u glavi,

– crvenilo lica,

– umor,

– smetenost,

– mučnina,

– pretjerano znojenje,

 – uznemirenost,

– osjećaj lupanja srca,

– zujanje u ušima,

– krvarenje iz nosa,

– smetnje vida.


SZO procjenjuje da je:

nepravilna prehrana odgovorna za oko 50%, 

tjelesna neaktivnost za oko 20% i

pretilost za oko 30% svih hipertenzija.


Duhan je, nakon visokog krvnog tlaka, drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti. Uporaba duhana i pasivna izloženost duhanskom dimu doprinosi smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti oko 12%. Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno koronarne bolesti.  Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila, a rizik od bolesti srca smanjuje se za čak 50%. 


KVB sve češće pogađaju osobe mlađe životne dobi, dakle radno-ovisno stanovništvo. Danas se smatra da je moguće reducirati do 50% prijevremenih smrti i invalidnosti izazvanih KVB. Naime, postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne (sprječavanje bolesti uklanjanjem poznatih čimbenika koji utječu na porast rizika od obolijevanja) i sekundarne prevencije (rano i pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje) kod tih bolesti.


U posljednih nekoliko godina niz mreža i koordinacija razvio je modele osmišljene na teorijskim i znanstevnim temeljima. Primjerice, u rujnu 2016. godine je osnovana alijansa državnih vlada, SZO, američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti i profesionalnih udruženja poput Međunarodnog društva za hipertenziju, Svjetske kardiološke federacije i drugih, pod imenom Global Hearts Alliance. Misija im je okupljanje i ujedinjenje partnera kako bi se ubrzale državne akcije usmjerene ka prevenciji srčanih bolesti i moždanog udara. Alijansa uključuje tri paketa: MPOWER – u čijem je fokusu kontrola duhanskih proizvoda, SHAKE – koji se koncentrira na smanjenje konzumacije soli i HEARTS – paket za rukovođenje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti na razini primarne zdravstvene zaštite.


KVB su preventabilne su djelovanjem na čimbenike rizika:

– nepravilnu prehranu,

– tjelesnu neaktivnost i

– iz njih posljedičnu pretilost.


Prema smjernicama SZO, zdrava prehrana podrazumijeva niz čimbenika koji doprinose unaprjeđenju zdravlja. Prije svega, unos hrane treba uskladiti s energetskim potrebama pojedinca. Potrebno je voditi računa o unosu masnoća do 30% od ukupnog energetskog unosa, uzimajući u obzir da količine zasićenih masnih kiselina trebaju biti manje od 10% od ukupnog energetskog unosa. Također, treba voditi računa o unosu šećera na količine manje od 10% od ukupnog energetskog unosa, dok je za unos soli preporučena količina manja od 5 grama dnevno.


Posebno je naglašena važnost redovite fizičke aktivnosti, a sve s ciljem smanjenja broja oboljelih od dijabetesa i pretilosti kod odraslih i adolescenata, te smanjenja dječje pretilosti. Redovita fizička aktivnost treba biti primjerena dobi, kondiciji i zdravstvenom stanju pojedinca. Razne načine vježbanja je korisno izvoditi većinu dana u tjednu, a idealnim se smatra svaki dan barem 30 minuta biti fizički aktivan.  Važnost tjelesne aktivnosti naglašava i SZO te u novim smjernicama programa Global Action Plan on Physical Activity 2018 – 2030 navodi preporuke za bavljenje tjelesnom aktivnošću umjerenog intenziteta 150 – 300 minuta tjedno ili aktivnošću visokog intenziteta 75 – 150 minuta tjedno.


Jako je važno „upoznati svoje brojke“, odnosno usvojiti potrebna znanja i vještina za redovitu samokontrolu razine krvnog tlaka i šećera u krvi.

Zaključno, protiv hipertenzije borimo se usvajanjem zdravih životnih navika:

– konzumirati uravnoteženu i raznovrsnu prehranu,

– smanjiti unos soli,

– prestati pušiti,

– izbjegavati prekomjerno pijenje alkohola,

– održavati normalnu tjelesnu težinu,

– baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću, te

– što manje vremena provoditi u sjedilačkom obliku ponašanja.


Važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika!

Skip to content