Na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatski sabor je službeno 9. ožujka 2022. donio odluku o proglašenju Hrvatskog dana dijabetesa (šećerne bolesti).
Šećerna bolest, ili kako je zovu „tihi ubojica“, treći je uzrok smrti u Hrvatskoj, a svaka deseta osoba boluje od šećerne bolesti. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 500 000 oboljelih, a gotovo 40 % i ne zna da u sebi nose ovu jednu od najraširenijih kroničnih nezaraznih bolesti.
Dvije glavne i najčešće vrste šećerne bolesti su Dijabetes tip 1 i Dijabetes tip 2. Tip 1 šećerne bolesti nastaje kao posljedica nedostatka hormona inzulina. U tipu 2 šećerne bolesti osnovni mehanizam nastanka je neosjetljivost organizma na djelovanje inzulina. U oba slučaja – ako inzulina nema ili ako je tijelo neosjetljivo na inzulin – glukoza se nakuplja i raste njezina razina u krvi što izaziva pojavu simptoma šećerne bolesti.
Najčešći simptomi šećerne bolesti su:
– žeđanje i suhoća usta
– učestalo mokrenje
– neobjašnjivi gubitak težine ili variranje tjelesne težine
– sporo cijeljenje rana i infekcije
– zamućen vid
– trnci u stopalima i šakama
– pojačana glad
– umor, iscrpljenost, osjećaj nedostatka energije
– voćni zadah
Ostali znakovi koji mogu ukazivati na šećernu bolest su i suha koža, svrbež kože i njene infekcije koje se često ponavljaju.
Ako se tip 2 šećerne bolesti otkrije dovoljno rano, moguće je i njezino povlačenje, ali samo ako osoba prihvati intenzivnu promjenu životnih navika i značajno smanji tjelesnu masu ukoliko je pretila.
Odrasle osobe bez simptoma trebaju provjeravati razinu glukoze u krvi počevši od 45-e godine. Ako su rezultati uredni, kontrole se trebaju provoditi svake 3 godine. Također, svake 3 godine trebaju se testirati sve žene koje su imale šećernu bolest u trudnoći. Kod osoba koje imaju granične nalaze, kontrole trebaju biti češće – preporuka je jedanput godišnje. Pojačani nadzor trebaju provoditi i osobe koji u svojoj užoj obitelji imaju člana koji je dijabetičar, zbog čega spadaju u rizičnu skupinu.
Kod djece nakon desete godine, odnosno nakon početka puberteta, također je preporučen probir na šećernu bolest tipa 2 ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu, te barem jedan od ovih rizičnih čimbenika: povišeni krvni tlak, poremećaj masnoća u krvi, ako su imali nisku porođajnu težinu, ako je majka imala šećernu bolest u trudnoći ili ako imaju bliskog srodnika sa šećernom bolesti tipa 2.
Od iznimne je važnosti bolest prepoznati na vrijeme, pravilno ju liječiti lijekovima ukoliko je to potrebno, a kod svih osoba s povišenom razinom šećera u krvi potrebno je prilagoditi prehranu te se redovito baviti tjelesnom aktivnošću.
Proglašavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja želi se podići svjesnost o ovom velikom javno-zdravstvenom problemu ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj. To je prilika da se uz obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, ali i svim drugim aktivnostima, javnozdravstvenim akcijama kao i javnozdravstvenim i edukativnim kampanjama koje se provode tijekom cijele godine podsjeti javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkivanja šećerne bolesti, njezinog pravovremenog liječenja i sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija.
Nastavni zavod za javno zdarvstvo PGŽ se nizom aktivnosti u Rijeci i svojim ispostavama pridružuje obilježavanju:
14.5.2022. (subota) – Park Mlaka – „Pale su maske, krećemo se i vježbamo do daske“ – organizirano vježbanje i mjerenje krvnog tlaka i šećera u sklopu projekta Živjeti zdravo – Volonteri u parku
14.5.2022. (subota) – Opatijski Mrkat – završno obilježavanje Tjedna crvenog križa, Hrvatskog dana šećerne bolesti i Svjetskog dana hipertenzije – organizirano mjerenje tlaka i šećera, prigodni program
17.5.2022. (utorak) – Rab, prostorije rapske Ispostave NZJZ PGŽ – mjerenja krvnog tlaka i šećera
18.5.2022. (srijeda) – Rijeka, Gradska vijećnica – Javnozdravstvena tribina „Brini za svoje zdravlje“ povodom obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, Svjetskog dana hipetenzije, EU dana debljine te Dana zdravih gradova
