Svibanj je u zdravstvenom kalendaru označen kao mjesec svjesnosti o raku kože, jer tada počinje ljetna sezona, više boravimo na otvorenom te se samim time više izlažemo ultraljubičastom (UV) zračenju koje je identificirano kao jedan od faktora rizika za nastanak raka kože. Stoga je svibanj i pravo vrijeme da se podsjetimo kako zaštititi kožu od negativnih utjecaja te kako rano prepoznati promjene koje zahtijevaju hitan liječnički pregled.
U svibnju se organizira i kampanja ”Euromelanoma Dan”, koju organiziraju dermatolozi na europskoj razini sa svrhom educiranja zajednice o važnosti redovitog (samo)pregledavanja kože i otkrivanja sumnjivih promjena u najranijoj fazi, kada je i mogućnost izlječenja gotovo 100 %.
S obzirom da bilježimo porast učestalosti raka kože, sve veća pažnja usmjerava se na edukaciju ljudi o svim preventivnim mjerama (fotoprotektivno ponašanje) kojima se može smanjiti rizik od pojavnosti raka kože uzrokovanog pretjeranim izlaganjem UV-zračenju. Naime, više od 90 % karcinoma kože uzrokovano je pretjeranim izlaganjem UV zračenju. Činjenica je da ponekad, u želji za ljepšim, preplanulim izgledom, zaboravimo na štetnost pretjerane izloženosti suncu i uporabe solarija. Koža nije samo naš najveći, već i najvidljiviji organ, želimo ju održati zdravom i lijepom pa nije na odmet spomenuti da osim kancerogenog djelovanja, UV zračenje utječe i na isušivanje kože te jaču i bržu pojavnost bora.
Što je rak kože ili melanom?
Melanom je zloćudni tumor melanocita – stanica koje stvaraju melanin (crni pigment). Zbog velike sklonosti ranom metastaziranju ubraja se među najagresivnije tumore kože. Ipak, dobra je vijest da se jednostavno može otkriti na vrijeme te efikasno liječiti. Rizik od obolijevanja povećan je kod osoba sa svijetlom kožom (rizik raste ako imaju i svijetlu ili crvenu kosu i plave oči), osoba koje imaju veliki broj madeža, osoba koje su više puta imale opekline od sunca (naročito u djetinjstvu), povremeno se intenzivno izlažu suncu (putovanja u egzotične, tople krajeve) ili koriste solarij, osoba kod kojih neki član obitelji ima ili je imao melanom te osoba koje imaju neki drugi karcinom kože ili oslabljen imunološki sustav.
Zaštita od sunca
Naša koža uistinu pamti sve – svako naše neoprezno i prekomjerno izlaganje suncu, pretjerano sunčanje u solariju te svaku opeklinu. Iz tog je razloga jako važno podučiti što veći broj ljudi kako samopregledati madeže i kako se pravilno zaštititi od sunca. Važno je podići svjesnost o opasnostima nekontroliranog sunčanja i usvojiti tzv. fotoprotektivno ponašanje koje uključuje pravilno izlaganje suncu (vremenski ograničeno, postepeno i u periodu dana kada UV zračenje nije najjače), nošenje adekvatne odjeće uključujući pokrivala za glavu te korištenje krema sa zaštitnim UV faktorom.
Kako bi na vrijeme pripremili našu kožu za nadolazeće ljeto potrebno se postepeno izlagati sunčevim zrakama (do 10.00 sati ujutro i u kasnijim poslijepodnevnim satima iza 17.00 sati) uz primjenu odgovarajuće mehaničke i kemijske zaštite. Mehaničku zaštitu predstavljaju pokrivala za glavu, šeširi širokog oboda koji prekrivaju lice, nos, uške i vrat, sunčane naočale sa zaštitnim UVA i UVB filterima, lagana odjeća gušćeg tkanja s dužim rukavima i nogavicama, suncobrani i sjenila. Kemijsku zaštitu od sunca pružaju preparati (kreme, losioni i sl.) za izravno nanošenje na kožu s odgovarajućom SPF-om (eng. Sun Protection Factor) koja označava koliko zaštite od sunca nam neko sredstvo osigurava. Uz sve navedeno, važan je i tip kože i duljina izloženosti sunčevim zrakama.
Madeži – samopregled
Samopregled je postupak kojim periodičnim, ali redovnim pregledom kože, po mogućnosti jednom mjesečno, osoba stječe sposobnost da bolje uoči promjene koje bi mogle ukazivati na zloćudnu preobrazbu madeža i drugih promjena na koži. Kada prvi put pregledavate svoju kožu, pokušajte što detaljnije uočiti sve madeže, bradavice, mrlje, pjege i druga obilježja kako bi slijedeći put lakše uočili moguće promjene boje, oblika, veličine, ruba, ravnomjernosti pigmenta te uzdignuća (tzv. ABCDE pravilo kod pregleda). Svaku sumnjivu promjenu treba pregledati liječnik.
Jedno od najpopularnijih (i najjednostavnijih) pravila za detekciju i praćenje sumnjivih madeža je ABCDE pravilo.
A (asymmetry) – asimetričan, nepravilni oblik
B (border) – nejednoliki, isprekidani i nejasno definirani rubovi
C (color) – nejednolika obojenost
D (diameter) – promjer madeža (ne bi trebao biti veći od 6 mm)
E (evolution) – promjene u veličini, boji, obliku ili uzdignutosti
Kod samopregleda obratite pozornost na postojeće madeže – mijenjaju li se prema ABCDE pokazateljima i na novonastale promjene na koži. Prilikom samopregleda madeža ne smijete zanemariti niti jedan dio tijela. Posebnu pažnju obratite na manje vidljiva područja poput vlasišta, područja između prstiju, čitave stražnje strane tijela te intimnih područja. Pregledajte i nokte na rukama i nogama – pojavi li se pigmentacija pod noktom (a nije posljedica udarca) koja ne prolazi i nju treba pregledati liječnik. Jednom mjesečno, uz pomoć ogledala, prema ABCDE pravilu pregledajte svoju kožu. Leđa i dijelove tijela koje sami ne možete pregledati niti uz pomoć ogledala neka vam pregleda netko od ukućana.
| Ako primijetite sumnjivi madež ili njegovu nedavnu promjenu, ne odgađajte liječnički pregled. |
Konačno, za zdravlje svoje kože njegujte zdrav stil života, pravilno se hranite, krećite se, izbjegavajte psihički stres, pazite na okolišne prijetnje zdravlju i ne preskačite mjesečni samopregled kao i klinički (liječnički) pregled kada je to potrebno.
