U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća). Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života.
Kretanje raka u Hrvatskoj i PGŽ
Kako u svijetu i Europi, tako i u Hrvatskoj, rak debelog crijeva je po broju novooboljelih, kao i po broju umrlih među tri vodeća sijela!
Hrvatska je po smrtnosti od raka na visokom četvrtom mjestu (iza Slovačke, Poljske i Mađarske)! U Primorsko-goranskoj županiji su u 2020. godini najčešći novootkriveni slučajevi raka bili: rak bronha i pluća, rak dojke, rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak ostalih probavnih organa. Od raka je u PGŽ u 2020. umrlo 1.070 osoba. Najčešći uzroci smrti od raka bili su: rak bronha i pluća, rak debelog crijeva, rak ostalih probavnih organa, rak jednjaka i želuca, te rak dojke.
Rak debelog crijeva
Rak debelog crijeva treći je po učestalosti u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Prema procjenama Međunarodne organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli 1.9 milijuna ljudi, a umre 930.000 ljudi. Procjenjuje se da danas diljem svijeta živi preko 5 milijuna ljudi kojima je u posljednjih 5 godina postavljena ova dijagnoza. Procjenjuje se da će se teret ovog raka povećati na 3.2 milijuna novooboljelih, odnosno 1.6 milijuna umrlih do 2040. godine.
Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije za zemlje članice EU novooboljelih je najviše u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe.
Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po broju novooboljelih, ali na visokom 2. mjestu po broju umrlih od raka debelog crijeva!
Rak debelog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj s više od 3.600 novih slučajeva godišnje (u 2020. godini 3.396) i drugi je najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća kod muškaraca, odnosno raka dojke kod žena) s 2.116 umrlih u 2021. godini. Prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina, nešto češće pogađa muškarce (oko 60 %).
Čimbenici rizika
U pozadini razvoja svake zloćudne bolesti nalaze se čimbenici rizika. Nepromjenjivi rizični čimbenici su oni na koje se ne može utjecati, koje smo „dobili rođenjem“. To su u slučaju ove vrste raka dob, spol, genetska sklonost te prisutnost upalne bolesti crijeva (npr. Chronova bolest, ulcerozni kolitis). Primjerice, u slučaju raka debelog i završnog crijeva čak 75-80 % oboljelih nije imalo rak u obitelji, već je jedini rizični čimbenik kod njih bila dob. Rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine života, a 90 % od svih kolorektalnih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina. Samo oko 20-25 % oboljelih ima pozitivnu obiteljsku anamnezu (kolorektalni karcinom u obitelji, obiteljske polipoze i slični sindromi) ili osobno imaju bolest crijeva koja pogoduje razvoju raka (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest).
Međutim, ovaj rak se u velikoj mjeri može spriječiti utjecajem na promjenjive čimbenike rizika (usvajanjem zdravih životnih navika: kontrola prekomjerne tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, ustezanje od alkohola i pušenja), uz otkrivanje i uklanjanje predstadija raka (prekanceroznih lezija).
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Primorsko-goranskoj županiji
Bolest se dugo razvija bez ikakvih znakova (osam do deset godina). Spori proces tijekom kojeg se dobroćudne tvorbe (polipi) pretvaraju u rak debelog crijeva pruža jedinstvenu mogućnost za sprječavanje i rano otkrivanje promjena. Moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Bolesnici kod kojih je bolest rano otkrivena (stadij I) imaju šansu za preživljavanje od 90 %, u usporedbi sa samo 10 % kada se otkrije kasno (u fazi IV). Simptomi kao što su: promjene u pražnjenju stolice (zatvor, proljevi), bol u trbuhu i zdjelici, anemija ili neobjašnjiv gubitak težine znakovi su uznapredovale bolesti.
Međutim, prema podacima Registra za rak RH samo 11 % slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod čak 13 % osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze. Dakle, osnovni razlog za visoku smrtnost u RH je kasno otkrivanje!
Odlukom Vlade Republike Hrvatske krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji je proizašao iz pilot-programa provedenog upravo u Primorsko-goranskoj županiji. Cilj je upravo što ranije otkrivanje raka debelog crijeva testiranjem stolice na prisutnost golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje). Prvi pozivni ciklus započeo je 2008. godine. Trenutno je u tijeku provedba šestog ciklusa. Oko 220.000 prosječno je testiranih u jednom ciklusu Programa. Određenim redoslijedom svi građani ciljane dobne skupine (50-74 godine starosti) dobivaju poziv za sudjelovanje u programu. Svima koji imaju pozitivan nalaz na okultno krvarenje u stolici šalje se poziv na kolonoskopiju (u Primorsko-goranskoj županiji u KBC-u Rijeka), kojom se postavlja konačna dijagnoza.
Mjere prevencije
Preporuke za prevenciju razvoja raka debelog i završnog crijeva sastoje se u:
- održavanju primjerene tjelesne težine za dob i spol
| kategorije | ITM (kg/m2) |
|---|---|
| pothranjenost | <18,5 |
| normalna tj. masa | 18,5-24,9 |
| preuhranjenost | 25,0-29,9 |
| debljina | >30,0 |
- redovitoj tjelesnoj aktivnosti
djeca i mladi trebali bi sudjelovati u tjelesnim aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta najmanje 60 minuta dnevno; osobe starije od 18 godina bi trebale prikupiti najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno
- uravnoteženoj prehrani
prehrana bogata vlaknima (npr. dnevno konzumiranje pet serviranja voća i povrća), umjereno konzumiranje crvenog mesa, uključivanje jogurta, acidofila i kiselog mlijeka u svakodnevnu prehranu zbog tzv. „dobrih bakterija“, uključivanje vitamina D i kalcija kao dodataka prehrani (uz konzultacije sa svojim liječnikom)
- izbjegavanju prekomjernog uživanja alkohola
- izbjegavanju pušenja
Odazovite se na preventivne preglede!
Nazovite besplatni telefon u PGŽ: 0800 200 041
