KOMARCI su kukci koji, ovisno o vrsti i području, mogu prenositi zarazne bolesti. Za njihov razvoj neophodna je voda. Razvojni ciklus odvija se u četiri stadija; jajašce, ličinka, kukuljica te odrasli komarac. Jedino se odrasli komarac nalazi izvan vode.
Ovisno o vrsti, mogu se razvijati u različitim tipovima voda, od čistih do izrazito zagađenih.
Zato je za njihovo suzbijanje najbolji način uklanjanja svih vrsta prirodnih ili umjetnih retencija u kojima se zadržava voda.
- JAVNOZDRAVSTVENI ZNAČAJ KOMARACA
- SUZBIJANJE KOMARACA
- KAKO MOŽEMO SAMI UTJECATI NA SMANJENJE BROJA KOMARACA U NAŠOJ OKOLINI?
- ISTRAŽIVANJE KOMARACA NA PODRUČJU PRIMORSKE-GORANSKE ŽUPANIJE
JAVNOZDRAVSTVENI ZNAČAJ KOMARACA
Komarci mogu s jednog domaćina na drugog prenijeti različite mikroorganizme koji žive u krvi i krvnim stanicama. Ova karakteristika čini komarce vektorima zaraznih bolesti. U mnogim dijelovima svijeta prenosioci su mnogih teških i pogibeljnih bolesti kao što su malarija, žuta groznica, denga, filarijaza i arbovirusne groznice te encefalitisi.
U našoj zemlji nema žarišta ovih bolesti, međutim krajem rujna 2010. godine u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj autohtonog prijenosa denge kod turista kojemu je, nakon što se vratio s ljetovanja u Hrvatskoj, poluotoka Pelješca iz mjesta Podbuće kraj Orebića, dijagnosticirana denga groznica. Krajem ljeta 2012. godine zabilježeni su oboljeli slučajevi od groznice Zapadnog Nila u Republici Srbiji, ali i u Republici Hrvatskoj što daje dodatnu dimenziju u važnosti držanja populacije komaraca na razini koja s epidemiološkog stajališta, u slučaju pojave uzročnika, neće omogućiti širenje zarazne bolesti u velikim razmjerima.
Osim potencijalne mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti javnozdravstveni značaj komaraca za stanovništvo županije i turiste očituje se u njihovom molestiranju, tj. narušavanju čovjekova mira pri radu, rekreaciji ili odmoru, a ubodi izazivaju dermatološke posljedice koje mogu biti značajne.
SUZBIJANJE KOMARACA
Zavod svake godine u svojim Programima mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za područje županije, općina i gradova predlaže i propisuje provedbu mjera dezinsekcije za suzbijanje komaraca.
Na području Primorsko-goranske županije suzbijanje komaraca provodi se na sljedeći način:
Edukacija od strane Zavoda putem:
- edukativnih letaka (2015, 2018, 2020, 2022)
- edukativnog filma
- usmenih kontakata sa stanovništvom tijekom provođenja stručnog nadzora
- pisanog izvještaja o poduzimanju potrebnih sanacijskih mjera.
Larvicidni tretman suzbijanja ličinki komaraca
Suzbijanje odraslih letećih jedinki komaraca je skupo i kratkotrajnog učinka. Suzbijanje komaraca mnogo je učinkovitije ako je usmjereno na njihove larve. Provodi se kemijskom metodom (insekticidima), fizičkom metodom (uklanjanje voda stajačica) i biološkom metodom (biološki insekticidi, ribice Gambusia holbrooki koje se hrane jajašcima, ličinkama i kukuljicama komaraca).
Sukladno programima jedinica lokalnih samouprava s larvicidnim tretmanom svake godine treba započeti kada su stvoreni pogodni vremenski uvjeti (optimalne temperature koje omogućuju biološki razvojni ciklus komaraca od larve do adulta) i nastaviti ga sve dok uvjeti okoliša omogućuju njihov razvoj i razmnožavanje. U ovisnosti o vremenskim uvjetima larvicidno suzbijanje komaraca treba se provoditi od ožujka do kraja listopada.
Adulticidni tretman
Provođenje adulticidnog tretmana često je povezano s propustima u odrađivanju larvicidnog tretmana te predstavljaju njegovu nadopunu, a nikako osnovnu metodu u njihovom suzbijanju. Adulticidnim tretmanima ne suzbijaju se ličinke komaraca već samo odrasle leteće jedinke. Ukoliko se provede adulticidno suzbijanje, a prethodno nisu uklonjena ili larvicidno tretirana legla, iz njih će možda već sutra (ovisno o razvojnom stadiju ličinki) izaći nove generacije letećih jedinki. Stoga adulticidni tretmani nisu metoda koja će polučiti potrebne rezultate u suzbijanju komaraca.
Adulticidni tretmani trebali bi se provoditi po preporuci Epidemiološkog odjela koja je donesena na temelju prikupljenih podataka o jačini infestacije i temeljem epidemioloških indikacija o mogućoj pojavi zaraznih bolesti čiji se uzročnici mogu prenijeti komarcima.
KAKO MOŽEMO SAMI UTJECATI NA SMANJENJE BROJA KOMARACA U NAŠOJ OKOLINI?
Oko kuće i u okolišu često nepažnjom sami stvaramo uvjete za razvoj komaraca. Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca je pronaći i ukloniti mjesta razvoja komaraca – legla.
Neophodno je:
- ukloniti nepotrebne predmete u kojima se može zadržavati voda (kade, bačve, kante, konzerve, gume i slično),
- krupni otpad odlagati jedino na mjesta koja su za tu namjenu predviđena,
- redovito (tjedno) prazniti i mijenjati vodu u posudama koje su u uporabi, a zadržavaju vodu,
- različite spremnike za vodu prekriti poklopcem, folijom ili gustom mrežom,
- održavati zelene površine, vrtove, otvorene bazene, ukrasna jezerca, fontane i sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje vode,
- pravilno uskladištiti plovila (barke) na način da se prekriju ili se drže preokrenute, kako bi se spriječilo nakupljanje oborinske vode,
- vulkanizeri i ostali koji prikupljaju i odlažu automobilske gume trebaju onemogućiti zadržavanje vode u gumama na način da se iste slože u obliku piramide i prekriju folijom.
Ovakvim pristupom imat ćemo manje komaraca u našem okolišu i manji unos insekticida u okoliš.
ISTRAŽIVANJA KOMARACA NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Saznanja o biološkim karakteristikama komaraca tj. njihovim vrstama, ekobiološkim prilikama terena i leglima komaraca na području Primorsko-goranske županije su potrebna kako bi se pravovremeno i u potrebnom obimu mogle Programom propisati i provesti mjere dezinsekcije koje bi preventivno djelovale na eventualne posljedice njihove prekobrojne pojavnosti.
Populacija komaraca do 2008. godine nije bila dovoljno istraživana na području Primorsko-goranske županije. Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije je s detaljnijim istraživanjem započeo 2008. godine, kada su uzorci komaraca sakupljani tijekom srpnja, kolovoza, rujna i listopada. Za uzorkovanje komaraca koristile su se metode uzorkovanja ličinki, letećih oblika komaraca – adulta i jajašaca (postavljanjem ovipozicijskih lovki). Uzorci ličinki uzeti su iz umjetnih legla (gume, bačve, kamenice, kante, kade, barke, te iz raznih vrsta posuda).
Rezultati istraživanja potvrdili su pojavnost tigrastog komarca na području otoka Cresa i Lošinja (gdje su tijekom 2007. godine po prvi puta bili determinirani od jedne grupe istraživača), a po prvi puta je zabilježena njegova prisutnost na području općine Lovran (u stambenom naselju Zaheji) i općine Čavle (kod jednog vulkanizera). Na ostalim lokalitetima na području Primorsko-goranske županije koji su bili obuhvaćeni istraživanjem nije pronađen tigrasti komarac već komarci iz roda Culex pipiens i Culiseta longiareolata.
S istraživanjem vrsta komaraca nastavilo se i tijekom 2009., 2010. i 2012. godine.
Tijekom 2009. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Mošćenićka Draga, grada Opatije, grada Rijeke, općine Matulji, općine Kostrena, grada Kraljevice, grada Crikvenice, grada Krka, općine Baška, grada Raba, općine Lopar, grada Čabra i općine Lokve.
Tijekom 2010. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Malinska-Dubašnica, općine Omišalj i grada Delnice.
Tijekom 2011. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Viškovo i grada Novog Vinodolskog.
Tijekom 2012. godine po prvi puta prisutnost tigrastog komarca evidentirana je na području općine Klana i grada Kastva. Prisutnost tigrastog komarca tijekom 2012. godine nije potvrđena na području Gorskog Kotara što ne znači da ga nema, već da mu tamošnji klimatski uvjeti ne odgovaraju na način kao u Primorju i otocima te nije došlo do njegove ekspanzije.
Od 2013. godine evidentiran je u cijelom priobalnom dijelu županije i otocima, gdje se do 2016. godine udomaćio i proširio na Gorski Kotar.
Temeljem inicijative Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2016. godini je na području cijele Hrvatske započeta provedba nacionalnog monitoringa invazivnih vrsta komaraca. Tjedno od svibnja do listopada ovipozicijskim klopkama prikupljani su podaci o nalazima invazivnih vrsta. U sklopu naprijed navedenog programa, tijekom 2017., 2018., 2019. i 2020. godine, na području Primorsko – goranske županije, , nastavilo se s provedbom monitoringa. Zbog epidemije COVID – 19, tijekom 2021. godine na području Primorsko-goranske županije nije se provodio monitoring.
Provedenim monitoringom komaraca od 2016. godine, na području Primorsko – goranske županije potvrđena je prisutnost nove vrste komarca Aedes japonicus. Njegova prisutnost evidentirana je na području grada Rijeke (Pašac, Drenova), a od 2017.na području Gorskog Kotara (Delnice, Mrkopalj, Skrad, Lokve, Brod Moravice, granični prijelaz Prezid, Ravna Gora, Vrbovsko, granični prijelaz Zamost, granični prijelaz Blaževci, granični prijelaz Brod na Kupi), općine Jelenje (naselje Dražice, Podkilavac) i općine Čavle (naselje Zastenice). 2019. godine komarci vrste Aedes japonicus prvi put su determinirani na području općine Fužine, Prezid, Klana (naselje Klana i Studena) te Matulji (naselja Permani i Šapjane).
Tijekom 2020. godine Aedes japonicus po prvi put je evidentiran na području grada Opatije (Volosko).
Komarci vrste Culex pipiens prisutni su na području cijele županije.
Komarci vrste Aedes albopictus prisutni su na području cijele županije, s time da je njihova rasprostranjenost veća u priobalnom dijelu županije u odnosu na kontinentalni dio. Aedes albopictus u Gorskom Kotaru 2019. i 2020. godine nije determiniran ni na jednoj lokaciji, za razliku od 2018. godine kada je determiniran na graničnom prijelazu Brod na Kupi i Crni Lug.
Od drugih vrsta komaraca potvrđena je prisunost:
- Ochlerotatus mariae ili Ochlerotatus zammitii (boćata voda -plaža) (Rijeka 2018., 2019. i 2020. godine),
- Culiseta annulata (Rijeka-2018. godina)
- Culiseta longiareolata (Rab, Lopar, Bakar, Kostrena, Kraljevica, Marinići, – 2016. godine; Plase, Hreljin, Jelenje, Bakar, Kraljevica, Rijeka, Mali Lošinj – 2017. godine; Mali Lošinj, Rab – 2018. godine)
- Culex territans (Rijeka, Plase – 2017. godine; Rijeka, -2018. godine)
- Anopheles plumbeus ( Rijeka – 2018. godina)
- Anopheles Maculipennis Complex (Draga -2017. i 2019. godine)
- Anopheles sp. (Rab predio Barbat -2016. godine)
- Ochlerotatus geniculatus (Brod Moravice, Fužine, Cres, Bakar, Viškovo, Kastav – 2018. godine), a na području grada Rijeke (Drenova – 2019. godine), grada Raba (2020.)
- Ochleroratus sp. (Krk/Salatić, Klana, Kastav, Viškovo – 2016.)
- Culiseta annulata na području grada Raba– (Kampor Heliodrom – 2018. godine)
