Svjetski dan debljine (4. ožujka) i Hrvatski dan osviještenosti o debljini (16. ožujka)

U ožujku obilježavamo dva značajna dana vezana uz debljinu – Svjetski dan debljine (4. ožujka) i Hrvatski dan osviještenosti o debljini (16. ožujka). Budući da prekomjerna tjelesna težina i debljina ubrzano postaju sve veći javnozdravstveni problem, izrazito je važno podignuti svijest populacije o zdravstvenim problemima koje debljina donosi te o načinima prevencije, dijagnoze i liječenja.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina (pretilost)

Prekomjerna tjelesna masa i debljina (pretilost) su kronične bolesti kod kojih dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s brojnim negativnim posljedicama po zdravlje. Razlikuju se prema količini masnog tkiva u odnosu na površinu tijela (indeks tjelesne mase – ITM/Body mass index – BMI). Rizik po zdravlje se također često izračunava mjerenjem opsega struka – opseg struka preko 94 cm kod muškaraca i preko 80 cm kod žena predstavlja zdravstveni rizik; opseg struka preko 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena znači vrlo visoki zdravstveni rizik. 

Ove bolesti označavamo kao bolesti životnog stila jer većinom nastaju zbog dugotrajne neravnoteže između kalorija unesenih prehranom i kalorija potrošenih tijekom tjelesne aktivnosti. Gotovo da nema organa na koji prekomjerna tjelesna težina i debljina ne djeluju negativno, odnosno na kojem ne dovode do oštećenja, te stoga imaju značajan negativni utjecaj na pobol, funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života.


Prekomjerna tjelesna masa i debljina su rizične za zdravlje jer:   

  • povećavaju krvni tlak,
  • uzrokuju povišene vrijednosti kolesterola u krvi,
  • povećavaju rizik za šećernu bolest tip 2 (DM II),  
  • povećavaju rizik za kardiovaskularne bolesti,
  • potiču razvoj ateroskleroze,
  • opterećuju zglobove i kralježnicu,
  • puno češće dovode do prisutnosti proširenih vena, hernija (kila), žučnih kamenaca itd.,
  • mogu uzrokovati prijevremenu smrt.

Pretilost je vrlo česta bolest koja je 2020. godine zahvaćala 1 od 7 odraslih osoba i 1 od 11 djece diljem svijeta. U Republici Hrvatskoj svaka druga osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu (muškarci 73 %, žene 59 %, ukupno 65 %, 2019. g.), a za otprilike svaku petu možemo reći da je pretila, uz tendenciju rasta. Zabrinjavajući trend se može primijetiti i kod djece – 31 % svih djevojčica i 38,7 % dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Prekomjerna tjelesna težina i debljina su kronične bolesti koje ne prolaze spontano, već su za njihovo liječenje potrebne dugoročne promjene životnog stila, prehrane, tjelesne aktivnosti i spavanja.

Svjetski dan debljine 2024. godine

Ovogodišnja tema kampanje Svjetskog dana debljine je „Let’s talk about obesity & …“ („Razgovarajmo o pretilosti i…“). Cilj obilježavanja ovog dana je potaknuti međusektorske razgovore te podignuli svijest o ovom problemu s obzirom na širinu njegovog utjecaja.

„Razgovarajmo o pretilosti i… ljudima koji žive s pretilošću“.

Gotovo 1 milijarda ljudi živjela je s pretilošću 2020. godine. Dakle, važno je da izravno slušamo pojedince koji žive s pretilošću. Oni nisu krivi za svoju debljinu – pretilost je bolest koju često pokreću sile izvan naše kontrole, a rezultat je složenih bioloških, genetskih i okolišnih čimbenika koji utječu na naše fizičko i mentalno zdravlje.


„Razgovarajmo o pretilosti i… zdravlju“.

Nažalost, mnogi ljudi koji žive s pretilošću bore se s pristupom zdravstvenoj podršci, a neki se suočavaju sa štetnom stigmom. Borba protiv stigme i pružanje zdravstvene skrbi koja podupire i fizičko i mentalno zdravlje temelji su za rješavanje pretilosti i njezinih posljedica.

„Razgovarajmo o pretilosti i… odlučnoj politici“.

Zdrav okoliš sastoji se od niza čimbenika: stabilnosti naše klime, zraka koji udišemo, hrane koja nam je dostupna i načina na koji nam se ona prodaje. Kako bi se pretilost riješila globalno, potrebno je stvoriti zdrava i održiva okruženja.

„Razgovarajmo o pretilosti i… mladosti“.

Procjenjuje se da će gotovo 400 milijuna djece diljem svijeta do 2035. živjeti s pretilošću. Pretilost u djetinjstvu može duboko utjecati na fizičko, socijalno i emocionalno blagostanje, akademski uspjeh i samopoštovanje, što se često prenosi u adolescenciju i u odraslu dob. Nužno je i pojačano regulirati agresivni marketing nezdrave hrane koji najviše utječe na mlade i koji im otežava donošenje zdravih odluka. Također, roditelji su ključne osobe u prevenciji prekomjerne težine i debljine kod djece, te sve edukacije trebaju biti usmjerene prema cijeloj obitelji.

„Razgovarajmo o pretilosti i… mentalnom zdravlju“.

Kada smo pod stresom ili se osjećamo tjeskobno ili depresivno, lako je okrenuti se nezdravim mehanizmima suočavanja, kao što je prejedanje. Budući da su globalno prisutni i nagli porast problema s mentalnim zdravljem, dostupnost nezdrave i brze prehrane te sjedilački način života, u borbi protiv prekomjerne tjelesne težine i pretilosti važno je uhvatiti se ukoštac i s problemima mentalnog zdravlja.


S obzirom na izrazite promjene životnog stila u moderno doba i ubrzan rast broja ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, moramo se hitno posvetiti njenoj destigmatizaciji i sveobuhvatnom rješavanju.


Debljina nije sramota, već kronična bolest koja se mora kao takva shvaćati i liječiti!


U slučaju da se borite s prekomjernom tjelesnom težinom, možete pročitati savjete stručnjaka na stranicama Nacionalnog programa Živjeti zdravo te stranicama Sveučilišnog Centra za sport – ili se obratiti Vašem liječniku za pomoć!

Vlastiti ITM možete izračunati prema uputama na stranicama Nacionalnog programa Živjeti zdravo.


ARHIVA NOVOSTI

ZZJZPGŽ
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Naknadne izmjene postavki kolačića možete jednostavno napraviti klikom na link 'Postavke kolačića' na dnu naše web stranice.