Search
Close this search box.

Održan 3. znanstveno-stručni simpozij povodom Svjetskog dana glasa

U petak, 21. travnja 2023. godine Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije  sudjelovao je na 3. Međunarodnom znanstveno-stručnom simpoziju povodom Svjetskog dana glasa, a održao se u Akvariju na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u organizaciji Studija logopedije Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za audiologiju i fonijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Simpozij je okupio mnoge domaće i inozemne znanstvenike koji su svojim iskustvom doprinjeli u razumijevanju važnosti prevencije zdravlja glasa i glasnica.

Nasl.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med., univ.mag.med. u svojem izlaganju „Karcinomi grkljanja-javnozdravstveni pregled“ osvrnula se na javnozdravstvene podatke vezane uz ovu malignu bolest, faktore rizika, ali i preventivne mjere.


Karcinom grkljana čini oko 1 – 3% svih karcinoma dijagnosticiranih godišnje u svijetu. S učestalošću od 20 – 28% jedan je od najčešćih zloćudnih tumora glave i vrata.
Znatno se češće javlja u muškaraca, u srednjoj i starijoj dobi (50 – 70 godina), no posljednjih se godina bilježi porast incidencije u žena. Također, postoji i tendencija pojavljivanja u mlađoj populaciji. Godišnje u Hrvatskoj oboli oko 550-600 osoba, a u Primorsko-goranskoj županiji je 2020. godine od karcinoma grkljanja umrlo 10 osoba.
“ –   izjavila je nasl.prof.dr.sc. Iva Sorta – Bilajac, dr.med., univ.mag.med. iz NZZJZ PGŽ.                     


Faktori rizika su pušenje, konzumiranje alkoholnih pića, a posebnu opasnost predstavlja udruženo djelovanje ova dva faktora. Također, nepravilna ishrana, smanjena otpornost organizma i oslabljen imunološki sustav, izloženost štetnim kemikalijama, genetski faktori i gastroezofagealni refluks predstavljaju značajne rizične faktore.


Ako se dijagnosticira u ranom stadiju, može se uspješno liječiti, dok je za uznapredovale operabilne tumore indicirana totalna laringektomija. Anatomske i funkcionalne promjene nastale nakon totalne laringektomije uzrokuju niz tegoba u svakodnevnom funkcioniranju (disanje kroz traheostomu, gubitak mogućnost govora, česti problemi s gutanjem, smanjen osjet mirisa i okusa), što rezultira i psihosocijalnim problemima. Stoga primarna prevencija i djelovanje na faktore rizika te pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje predstavljaju temelj javnozdravstvenog pristupa. 

Na simpoziju su sudjelovali i Youri Maryn, Ph.D., SLP, prof.dr.sc. Irena Hočevar – Boltežar, prof.dr.sc. Amela Ibrahimagić, mr.sc. Ivana Šimić Šantić, dr.sc. Kordana Kovačić, izv.prof.dr.sc. Ana Đanić – Hadžibegović, dr.med., prim.dr.sc. Siniša Stevanović, dr.med. i Maja Siladi, mag. Logoped.

Otvaranje simpozija uveličao je nastup zbora Kluba laringektomiranih osoba PGŽ “Novi Glas”.


ARHIVA NOVOSTI

Skip to content