Pod nazivom „Od zajednice do učionice: Skrb za svako dijete“ javnozdravstvenim programom 27. veljače na riječkom Korzu te stručnim predavanjima u Gradskoj vijećnici obilježen je Svjetski dan sluha s ciljem isticanja važnosti ranog prepoznavanja poteškoća sluha, prevencije šete te stvaranja zdravog i poticajnog društvenog okruženja.
Program su organizirali Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Zavod za audiologiju i fonijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka uz pomoć Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Medicinskog fakulteta i Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci te Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
U Gradskoj vijećnici održano je niz edukativnih predavanja, a poseban naglasak stavljen je na prevenciju oštećenja sluha kod djece i mladih u vremenu sve izraženije izloženosti buci te učestalog i nepravilnog korištenja audio uređaja.
Zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, prim. Nataša Dragaš Zubalj, dr. med., univ. spec. sanit. publ., spec. škol. med., osvrnula se na kontinuiranu ulogu Zavoda u promicanju i očuvanju zdravlja sluha djece školske dobi.
„Odjel za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo djecu prati od upisa u prvi razred do kraja školovanja. Prilikom upisa u prvi razred mi provodimo orijentacijski test sluha kada utvrđujemo postoje li neke poteškoće, a u sedmim razredima provodimo i audiometriju. Isto tako, vodimo brigu i o djeci koja su nagluha i koja slabije mogu pratiti nastavu zbog toga što im jedno od osjetila slabije funkcionira. Na temelju tih podataka određujemo primjerene oblike školovanja kako bismo pomogli djeci da postignu svoj optimum“, rekla je Dragaš Zubalj.
„Glasno danas, tiho sutra? Fiziologija sluha bez filtera“ tema je predavanja koje je održala dr. sc. Ana Lesac Brizić, dr. med., specijalistica obiteljske medicine, s Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Pojasnila je anatomiju i fizionomiju slušnog sustava te je navela neke od najčešćih uzroka oštećenja slušnog sustava.
„Najčešći razlog povrijede pužnice u mladoj dobi je izloženost jakoj buci, primjerice na koncertima, ili pak preglasnim slušanjem glazbe na slušalicama. Vrlo je važno shvatiti koliko takve vrste trauma mogu dugoročno utjecati na zdravlje našeg slušnog sustava“, upozorila je Lesac Brizić.
Ispred Zavoda za audiologiju i fonijatriju KBC-a Rijeka predavanje pod nazivom „Briga o zdravlju sluha u dječjoj dobi“ održala je pročelnica doc. dr. sc. Dijana Maržić, dr. med. spec. ORL i kirurgije glave i vrata koja je istaknula važnost pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja poremećaja sluha u dječjoj dobi.
„Trajni gubitak sluha otkriva se kod otprilike jednog novorođenog djeteta na tisuću, a oko dva posto djece u ranoj dobi ima poteškoće sa sluhom. U razvijenim zemljama gubitak sluha pri rođenju bilježi se kod oko tri na tisuću novorođenčadi, dok je u zemljama u razvoju taj broj gotovo dvostruko veći. S godinama učestalost raste, pa je među osobama od 20 do 35 godina zahvaćeno oko tri posto, između 45 i 55 godina 11 posto, a kod starijih od 65 do 85 godina čak 43 posto. Jednom kada se sluh ošteti, oštećenje je nepovratno i ne postoji terapija koja ga u potpunosti može vratiti. Svako oštećenje sluha ima trajne posljedice te stoga moramo biti svjesni koliko je važno čuvati i štititi sluh“, rekla je Maržić.
Marina Borčić, mag. log. s Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci, govorila je o temi „Zvukovi u učionici: Što djeca čuju i kako slušaju“, ističući koliko akustika prostora utječe na to što djeca zapravo čuju i kako to oblikuje njihovu koncentraciju, razumijevanje i razvoj govora. Naglasila je da neodgovarajuća akustika može otežati učenje i usporiti jezični razvoj, osobito kod djece osjetljive na zvuk, čime je ukazala na važnost stvaranja poticajnog zvučnog okruženja u školama.
Sličnu povezanost između okoline i zdravlja naglasio je iz NZZJZ PGŽ i prof. dr. sc. Luka Traven, dipl. ing., u predavanju „Buka i vibracije“. Pojasnio je kako pretjerana izloženost buci može dugoročno štetiti sluhu, ali i općem fizičkom i mentalnom zdravlju te je predstavio praktične mjere za kontrolu buke i vibracija u prostorima u kojima boravimo. Njegovo predavanje nadovezuje se na važnost pravilne akustike jer jasno pokazuje da zvučno okruženje nije samo pitanje udobnosti, već i zdravlja.
Za kraj „Higijena nosa u dječjoj dobi za odličan sluh u odrasloj dobi“, predavanje predstavnika KoHoma, Leonarda Bressana, dr. med., pojasnilo je kako pravilna briga o nosu i prevencija infekcija u dječjoj dobi utječe na pravilnu funkciju srednjeg uha i očuvanje sluha kroz život, naglasivši pritom koliko je važno redovito održavati nos čistim i pravilno njegovati njegovu higijenu.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana sluha na Korzu je održana i edukativna javnozdravstvena akcija tijekom koje su zainteresirani građani mogli dobiti besplatne promotivne i edukativne materijale, ispuniti upitnik za procjenu stanja sluha te doznati imaju li potencijalnih poteškoća sa sluhom.
