Search
Search
Close this search box.

MOVEMBER – „BRKATI“ STUDENI

Kretanje raka u svijetu, Europi i Hrvatskoj

Pojavnost i smrtnost od malignih bolesti u svijetu i kod nas u stalnom su porastu.

Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (Global Cancer Observatory – GCO) u 2020. godini procijenjeno je 19,3 milijuna novodijagnosticiranih slučajeva raka. Rak je odgovoran i za 9.9 milijuna smrtnih slučajeva.  Predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati na 28,4 milijuna u 2040. godini, što predstavlja porast od 47% u odnosu na 2020. Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u 2020. godini za oba spola bila su: dojka (2.261.419; 11,7%); pluća (2.206.771; 11,4%); debelo i završno crijevo (1.931.590; 10%); prostata (1.414.259; 7,3%); i želudac (1.089.103; 5,6%). Najčešći uzroci smrti od raka bili su: pluća (1.796.144; 18%); debelo i završno crijevo (935.173; 9,4%); jetra (830.180, 8,3%);  želudac (768.793; 7,7%); i dojka (684.996; 6,9%).

Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije za zemlje članice EU za 2020. godinu teret raka povećao se na 4 milijuna novih slučajeva, te na 1.9 milijuna smrti u 2020. godini. Procjene pokazuju da rak nešto više pogađa muškarce (1.4 milijuna oboljelih; 710.000 umrlih) nego žene (1.2 milijuna oboljelih; 560.000 umrlih). U Europi rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest (531.086; 12,1% od svih dijagnoza raka). Slijede rak debelog i završnog crijeva (519.820; 11,8%), rak pluća (477.534; 10,9%); rak prostate (473.344;10,8%), te rak mokraćnog mjehura (203.983; 4,6%). Najčešći uzroci smrti su rak pluća (384.176; 19,6% svih slučajeva smrti od raka), a slijede rak debelog i završnog crijeva (244.824; 12,5%); dojke (141.765; 7,3%); rak gušterače (132.134;6,8%), te rak prostate (108.088; 5,5%).

Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije za zemlje članice EU za 2020. godinu, Hrvatska je po smrtnosti od raka na četvrtom mjestu (iza Slovačke, Poljske i Mađarske). Najčešći novodijagnosticirani rak je: rak debelog i završnog crijeva (3.706 novih slučajeva; 14,2%); slijede rak pluća (3.235; 12,4%); rak dojke (2.894; 11,1%); rak prostate (2.748; 9,5%) i mokraćnog mjehura (1.398; 5,4%). Vodeći zloćudni uzroci smrti su: rak pluća (2.984 smrti; 20,8%), rak debelog i završnog crijeva (2.320; 16,2%); rak dojke (832; 5,8%); prostate (812; 5,7%); te pankreasa (785; 5,5%).

Studeni – mjesec zaštite muškog zdravlja

Mjesec studeni posvećen je zdravstvenim problemima koji pogađaju muškarce, kao što su rak prostate i testisa, ali i često zanemarenim poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje. Ideja za „Movember“ (engl. Moustache + November) odnosno „brkati“ studeni nastala je u Australiji u Melbourneu 2003. godine kada je 30-ak muškaraca pokrenulo inicijalnu akciju puštanja brkova kojoj se sljedeće godine pridružilo preko 400 muškaraca i tada su prikupili oko 30.000 eura za istraživanje o raku prostate. Danas je na mjestu inicijalne skupine entuzijasta ozbiljna udruga „Movember Foundation“ koja okuplja više od 5 milijuna registriranih sudionika diljem svijeta koji tijekom studenog puštaju brkove pod sloganom “Mijenjamo lice muškog zdravlja”.

Ciljevi „Movembera“ su:

1. informiranje i edukacija stanovništva o raku prostate i raku testisa, te o važnosti brige za mentalno zdravlje muškaraca;

2. očuvanje mentalnog zdravlja, rano otkrivanje poremećaja i borba protiv diskriminacije muškaraca oboljelih od mentalnih poremećaja te prevencija suicida;

3. prikupljanje sredstava za potporu istraživanju, liječenju i skrbi za oboljele.

Hrvatska liga protiv raka je 2013. godine pokrenula javnozdravstvenu kampanju „Movember – brkati studeni“.

Rak prostate

Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak kod muškaraca u Hrvatskoj, a broj novooboljelih je u porastu. Godišnje oboli oko 2800 osoba, a prema posljednjim je podacima 2021. godine umrlo njih 805. U PGŽ je u 2020. godini stopa incidencije (novooboljelih) na 100.000 stanovnika iznosila 139,4, dok je stopa umrlih iznosila 58.  

U gotovo 90% slučajeva rak prostate javlja se kod muškaraca starijih od 60 godina. Najčešće se razvija sporo, raste polako i dugi niz godina ostaje ograničen na žlijezdu. Kako  napreduje, povećava se mogućnost njegovog širenja izvan prostate u okolna tkiva (lokalno širenje). Osim toga, može se širiti i u udaljene organe i organske sustave (metastaziranje). Najčešća mjesta metastaza raka prostate su kosti, pluća i jetra. Temelj ranog otkrivanja raka prostate jesu redoviti jednogodišnji pregledi kod urologa nakon 50. godine života koji se sastoje od detaljne povijesti bolesti (osobno i u obitelji), kliničkog pregleda (digitorektalni pregled prostate), UTZ-a, te laboratorijskih nalaza. Nove smjernice koje je izdala Europska komisija preporučuju PSA testiranje (testiranje prostata specifičnog antigena) kod muškaraca mlađih od 70 godina. PSA je tumorski marker u krvi koji je povišen u bolesnika s rakom prostate i omogućuje vrlo rano otkrivanje. Važno je za napomenuti da ukoliko su u obitelji s očeve strane najbliži srodnici (otac, brat) bolovali od raka prostate, preporuča se započeti s

pregledima već nakon navršene 40-te godine života.

Europsko udruženje za urologiju (EAU) je u lipnju 2018. provelo opsežno istraživanje „Urology Awareness Survey“ na 2 500 ispitanika u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu:

  • 54% ispitanika smatra da žene imaju prostatu;
  • 22% zna gdje se nalazi;
  • 50% ne poznaje nijedan simptom raka prostate;
  • 23% čekalo bi više od mjesec dana prije nego bi potražilo liječničku pomoć zbog česte potrebe za mokrenjem;
  • 28% potražilo bi liječničku pomoć tek tjedan dana nakon pojave peckanja ili bola pri mokrenju;
  • 43% ne bi uopće išlo liječniku ako bi opazilo krv u mokraći;
  • 42% razgovaralo o toj bolesti sa svojim liječnikom;
  • Žene znaju više o prostati od muškaraca.

Rak testisa

Rak testisa rijedak je tumor i čini 1% tumora u muškaraca svih dobnih skupina, ali se javlja češće kod mlađih muškaraca, najčešće (preko 80%) prije 50-te godine života. U Hrvatskoj od njega godišnje oboli oko 200 muškaraca, s najvećom učestalošću između 30. i 34. godine života.

U usporedbi s drugim sijelima raka, prognoza je vrlo dobra – petogodišnje preživljenje procjenjuje se na oko 95%, ukoliko se otkrije u ranoj fazi. Važno je redovito (jednom mjesečno) vršiti samopregled testisa, jer je najčešći prvi simptom bilo kakva promjena na testisu koja se može napipati, te ukoliko se primijeti bilo kakvu promjena ili kvržica posjetiti liječnika. Liječenje raka testisa otkrivenog u ranom stadiju, pa čak i uklanjanje jednog testisa, najčešće ne utječe na seksualni život ili plodnost.

Prema istraživanju Međunarodne grupe za zdravstveno osiguranje, Bupa UK, provedenom 2020. godine, u kojem  su ispitani mišljenja i stavovi 2000 Britanaca:

  • 1 od 3 muškarca ne zna na što obratiti pažnju tijekom samopregleda testisa;
  • 45% ispitanika samopregled ne radi redovito;
  • 24% muškaraca nikada nije obavilo samopregled testisa;
  • 23% muškaraca u dobi od 30 godina smatra da su premladi da bi oboljeli od raka testisa.

Primjer vrlo uspješne javnozdravstvene kampanje o muškom zdravlju u Hrvatskoj je „Počeši s razlogom“. Kampanja je pokrenuta u ožujku 2016. g. u suradnji Ožujskog piva s Referentnim centrom ministarstva zdravlja za liječenje tumora testisa kako bi se povećala svijest o prevenciji raka testisa i trajala je do 31. prosinca iste godine. Najveći izazov kampanje je bio kako muškarce, koji su izuzetno nemarni po pitanju zdravlja, potaknuti na samopregled testisa. Ovoj ozbiljnoj temi pristupilo se s dozom humora, a kampanju su podržale brojne javne osobe, institucije i mediji te su rezultati u prvoj godini provedbe. Ciljevi kampanje uspješno su ostvareni jer je tijekom njezina trajanja rak testisa dijagnosticiran u ranoj fazi kod 46 muškaraca, a telefonsko je savjetovalište tijekom trajanja kampanje primilo više od 400 poziva.



Mentalno zdravlje

Smrt od suicida u Hrvatskoj je vodeći uzrok smrti od ozljeda kod muškaraca između 20 i 64 godine života. Prema posljednjim su podacima u 2021. godini od suicida umrla 454 muškarca, što je 78% od ukupnog broja smrti od suicida te godine. Brojna istraživanja pokazuju da su muškarci manje skloni od žena potražiti pomoć kod pojave zdravstvenih problema, pa tako i kod tegoba mentalnog zdravlja.

Preporuke za muško zdravlje

  1. Konzumirajte raznovrsnu prehranu! Žitarice, voće i povrće kao što su avokado, orašasti plodovi, brazilski oraščić, đumbir, soja, proso, višnje, banana, bobičasto voće, lisnato zeleno povrće, posebno rajčica bogati su škrobom, vlaknima, vitaminima, mineralnim tvarima i brojnih antioksidansima koji povoljno djeluju na zdravlje prostate.
  2. Redovito vježbajte! Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije osobe starije od 18 godina trebale bi ostvariti 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno.
  3. Prestanite pušiti! Ustežite se od prekomjerne konzumacije alkohola!
  4. Redovito vršite samopregled testisa (jednom mjesečno)! Redovito odlazite na pregled prostate nakon navršene 50. godine!

Samopregled testisa sa Zoranom Šprajcem – Jedan trenutak za sebe, jedna briga manje.

  • Razgovarajte o svojim problemima s obitelji, prijateljima ili vašim liječnikom!

ARHIVA NOVOSTI

Skip to content