Search
Search
Close this search box.

DEBLJINA – veliki zdravstveni problem!

Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao jedini značajni čimbenik rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire više od 80 % stanovništva Republike Hrvatske, a to su kardiovaskularne bolesti, neka sijela tumora, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji.

Treće subote u svibnju obilježava se Europski dan debljine. Obilježavanje je započelo 2010. godine na inicijativu Europskog udruženja za proučavanje debljine (engl. European Association for the Study of Obesity, EASO), s ciljem podizanja svjesnosti o ovoj složenoj kroničnoj bolesti koja pogađa veliki broj ljudi diljem svijeta.

Zabrinjavajući su podatci SZO (WHO) koji govore da se prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećala sa 4 % 1975. godine na više od 18 % 2016. godine, te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

INDEX TJELESNE MASE ILI BODY MASS INDEX (ITM, BMI)

Status uhranjenosti odraslih osoba može se odrediti putem indeksa tjelesne mase ili body mass indexa (ITM, BMI).  Računa se tako da se tjelesna masa pojedinca u kilogramima podijeli s tjelesnom visinom u metrima na kvadrat (ITM = kg/m²). Dobivene vrijednosti svrstavaju se u četiri osnovne kategorije:

pothranjenost (ITM<18,5 kg/m²)

normalna tjelesna masa (ITM=18,5 do 24,9 kg/m²),

prekomjerna tjelesna masa (ITM=25,0 do 29,9 kg/m²)

debljina (ITM>30 kg/m²).

S porastom ITM-a povećava se i rizik od bolesti kao što su dijabetes tipa 2, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti.

Za dodatnu procjenu tipa preuhranjenosti koristi se mjera opsega struka. Kao tzv. središnju pretilost (visceralnu ili oblika jabuke) određuje se opseg struka ≥94 cm za muškarce, odnosno ≥80 cm za žene. Nakupljanje visceralnog masnog tkiva povezano je s većim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti.


debljina

DEBLJINA – prevencija

Kako bi se prevenirala debljina, potrebno je od najranije dobi usvajati zdrave životne navike, konzumirati raznovrsnu prehranu, baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću te što manje vremena provoditi u sjedilačkom načinu života.

Dob ili genetsku predispoziciju nije moguće promijeniti. Međutim, okolišni čimbenici rizika koji značajno utječu na pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti, a na koje se može utjecati su:

  • prekomjerna tjelesna težina,
  • trbušna (visceralna) debljina,
  • sjedilački način života,
  • smanjena tjelesna aktivnost,
  • nezdrava prehrana (zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina)
  • i pušenje.

Svjetska zdravstvena organizacija za osobe starije od 18 godina preporučuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta visokog intenziteta tjedno, te provođenje tjelesne aktivnosti koja služi za jačanje mišića barem 2 puta tjedno. Djeci i mladima od 5 do 17 godina preporučuje umjereni do visoki intenzitet najmanje 60 minuta dnevno.

U borbi protiv debljine važno je pravovremeno dijagnosticiranje, sveobuhvatni (holistički) pristup liječenju i kontinuirano praćenje svakoj pojedinca (kroz motivaciju i edukaciju). Međutim, primarna prevencija debljine je neophodna, jer kad se bolest razvije, predstavlja veliko opterećenje i izazov i za pojedinca, ali i za zdravstveni sustav.


debljina

ARHIVA NOVOSTI

SUKLADNI UZORCI NA PODRUČJU GRADA ČABRA

Ponovljenim uzorkovanjem vode za ljudsku potrošnju dana 27.05.2024. u mjestima Donji Žagari, Plešce i Gorači ustanovljeno je da su uzorci SUKLADNI Pravilniku o parametrima

NATJEČAJ ZA SPECIJALIZACIJU

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije raspisao je Natječaj za upućivanje doktora medicine na specijalizaciju iz: Pisane prijave na

Ospice

Zadnjih mjeseci se bilježi povećan broj oboljelih od ospica u Europi, a pogotovo u nama susjednim zemljama (BIH , Srbija

Skip to content