Hodajte srcem do zdravlja!
Znate li koliko dobrobiti redovita tjelesna aktivnost ima na cjelokupno zdravlje?
Osobe koje se redovito bave tjelesnom aktivnošću žive dulje, imaju bolje motoričke sposobnosti tijela kao što su snaga i ravnoteža. Tjelesna aktivnost sprječava ili odgađa razvoj povišenog krvnog tlaka i bolje ga regulira kod osoba kojima je već povišen. Poboljšava funkciju srčanog i dišnog sustava, regulira šećer u krvi, povećava iskorištavanje masti, poboljšava mineralizaciju kosti, regulira probavu, smanjuje rizik za nastanak nekih oblika karcinoma. Osobe koje su tjelesno aktivne imaju bolje mentalno zdravlje te smanjeni rizik za razvoj depresije i demencije.
Pratite svoje korake pomoću aplikacija ili pametnih satova i na našim društvenim mrežama podijelite svoje dnevne maksimume! Tagirajte nas i motivirajte druge da se uključe u izazov!
Hodajte srcem i krenite prema zdravijem životu korak po korak!
U ovom tjednu saznajte:
1. Tjelesna aktivnost, trend ili stil života?
2. Koliko je dovoljno dnevno hodati?
3. Kako fizička aktivnosti utječe na mentalno zdravlje?
4. Koliko treba vježbati?
5. Koji je utjecaj fizičke aktivnosti na razvoj djeteta?
1. Tjelesna aktivnost, trend ili stil života?
Brojna istraživanja i znanstveni radovi dokazuju da redovita tjelesna aktivnost doprinosi boljem fizičkom i psihičkom zdravlju. Ona je pokretač mnogih pozitivnih promjena u organizmu, a zaslužna je i za duži životni vijek. No, u njenom provođenju treba biti redovit i ustrajan. Mogli bi konstatirati da je neredovita tjelesna aktivnost neučinkovita jednako kao što je neučinkovito neredovito uzimanje lijekova. Da bi lijek bio zaista učinkovit potrebno ga je koristiti duže vrijeme i u pravoj dozi. Biti tjelesno aktivan može se na različite načine: hodanjem, trčanjem, plesom, planinarenjem, aerobikom, pilatesom, plivanjem, vožnjom bicikla… Tjelesnu aktivnost treba provoditi redovito, ona treba postati dijelom života i u njoj treba naučiti uživati.
Za početak umjesto automobila, autobusa, odaberite šetnju. Umjesto dizala, koristite stepenice. Radite u vrtu, igrajte se s djecom, unucima, šetajte u prirodi… Samo je važno odlučiti, pokrenuti se i biti u tome redovit. Budite umjereni i postavite si razumne ciljeve prilagođene svojim sposobnostima i svom zdravstvenom stanju.
Biti tjelesno aktivan nije trend, to je stil života!
2. Koliko je dovoljno dnevno hodati?
Već dugo se govori o magičnih 10 000 koraka dnevno koje treba napraviti da bi bili zdravi. Nova istraživanja pokazuju da i manje od 5 000 koraka dnevno povoljno utječe na naše zdravlje. Broj koraka ovisi o zdravstvenom stanju organizma i preporukama liječnika. Naravno, što više koraka napravimo veće su koristi za naše zdravlje.
Redovito hodanje je najjednostavniji način provođenja tjelesne aktivnosti. Ono poboljšava tjelesnu kondiciju, pomaže u prevenciji osteoporoze, pridonosi održavanju tjelesne težine, smanjuje rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2, poboljšava probavu, povoljno djeluje na raspoloženje. Hodati možemo sami ili u društvu, a hodanje u društvu pozitivno utječe i na naš socijalni život.
Hodanje ne iziskuje puno novaca, skupu opremu, moderne sprave. Udobna obuća i odjeća i dobra volja su sve što vam treba. Naravno i upornosti, a i redovitost. Umjesto svakodnevnog, dugotrajnog sjedenja ispred televizora i kompjutera izaberite zdravlje.
3. Kako fizička aktivnosti utječe na mentalno zdravlje?
Tjelesna aktivnost osim na fizičko zdravlje pozitivan utjecaj ima i na mentalno zdravlje. Poznata je činjenica da se čovjek nakon provođenja tjelesne aktivnost uvijek osjeća bolje pa čak onda kada mu se neda vježbati. Za dobro raspoloženje zaslužni su hormoni sreće (dopamin, endorfin, serotonin) koji se luče nakon tjelesne aktivnosti.
Tjelesna aktivnost blagonaklono djeluje na naše mentalno zdravlje. Smanjuje stres, loše raspoloženje, rizik od nastanka depresije i demencije te ima povoljan utjecaj kod pacijenata koji boluju od depresije i tjeskobe.
Dokazano je da hodanje jačim intenzitetom 30 minuta dnevno, tri puta tjedno značajno smanjuje simptome depresije kod osoba srednje i starije životne dobi, a pojedini znanstvenici ističu da je psihološko djelovanje redovitog hodanja slično učinku antidepresiva.
Osim na raspoloženje, skupina hormona koji se luče tijekom tjelesne aktivnosti, povoljno djeluju i na smanjenje boli. Redovita tjelesna aktivnost također pozitivno utječe na vlastitu percepciju sebe i tako podiže samopoštovanje, povećava mentalne sposobnosti, regulira san i općenito podiže kvalitetu našeg života.
4. Koliko treba vježbati?
Znanstveno je dokazano da tjelesna aktivnost štiti naše tijelo od bolesti, unaprjeđuje zdravlje i kvalitetu života, a da je sjedilački način života dokazani rizični čimbenika za nastanak većine kroničnih nezaraznih bolesti.
Da bi učinak tjelesne aktivnosti bio pozitivan za naše zdravlje, ona treba biti redovita i pravilno dozirana. Kojim ćemo intenzitetom provoditi tjelesnu aktivnost ovisi o našoj dobi i našem zdravstvenom stanju.
Opće preporuke navode da osobe starije od 18 godina bi trebale biti tjelesno aktivne najmanje 30 minuta dnevno, a djeca i mladi bi barem 60 minuta dnevno trebali provesti u nekom obliku tjelovježbe (trčanje, hodanje, ples, vožnja bicikle, plivanje…).
Intenzitet i trajanje vježbanja svatko treba prilagoditi svojoj kondiciji i svome zdravstvenom stanju, a osobe koje su bolesne vježbati trebaju uz nadzor i preporuke svog liječnika.
Preporuke za vježbanje:
- prije početka vježbanja savjetujte se s liječnikom
- za vježbanje koristite udobnu odjeću i obuću
- započnite polako, napredujte postupno i umjereno
Obratite pažnju:
- ako možete glasno pjevati uz kretanje, ubrzajte
- ako možete razgovarati uz kretanje, to je prava mjera
- ako ste zapuhani, stanite i odmorite se, ali nemojte odustajati
5. Koji je utjecaj fizičke aktivnosti na razvoj djeteta?
Pokret prati sam početak života i prirodno je da je ljudsko tijelo stvoreno za kretanje. Već samo nekoliko dana nakon začeća ljudski zametak se počinje kretati, ljuljanjem plodne vode, a u trudnoći spontano kretnjama reagira na kretanje majke poput govora, hoda, plesa, tjelovježbe… Upravo ti sićušni pokreti će kod djeteta pomoći razvoju mozga i poslužiti formiranju milijuna veza unutar živčanog sustava. Vrlo je bitno za optimalan razvoj djeteta da ono bude tjelesno aktivno. Tjelesna aktivnost kod djece i mladih utječe na njihov pravilan rast i razvoj, povoljno djeluje na socijalni razvoj, komunikaciju, samopouzdanje te na stvaranje pozitivne slike o sebi, poboljšava samoorganiziranost, osjećaj kontrole i samokontrole.
Dokazano je da su djeca koja su uključena u neki oblik redovite tjelesne aktivnosti zdravija, bolje se razvijaju, imaju više samopouzdanja i samokontrole, a postižu i bolji uspjeh u školi.
Usvajanje redovite tjelesne aktivnosti kao životne navike već u dječjoj dobi veliki je ulog u održavanju i unaprjeđenju zdravlja kroz cijeli život.
