Svjetski dan glasa obilježava se s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti očuvanja glasa kao jednog od najvrjednijih alata ljudske komunikacije, izražavanja i profesionalnog djelovanja, ali i kao važnog pokazatelja općeg zdravstvenog stanja.
18. travnja 2026. obilježavanje su organizirali Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Klinički bolnički centar Rijeka, Zavod za audiologiju i fonijatriju, uz potporu Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Medicinskog fakulteta i Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Lige protiv raka PGŽ, Kluba laringektomiranih osoba PGŽ i Matice umirovljenika grada Rijeke.
U Gradskoj vijećnici predavači su istaknuli važnost glasa, problemi s glasom mogu nastati zbog nepravilnog i prekomjernog korištenja, infekcija, alergija i drugih zdravstvenih stanja, te da je važno pravovremeno potražiti stručnu pomoć ako poteškoće traju dulje od jednog do dva tjedna. Poseban naglasak stavljen je na vokalnu higijenu i svakodnevne navike – poput izbjegavanja pretjeranog naprezanja glasa, dovoljne hidracije te smanjenja štetnih utjecaja poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola i kave.
Istaknuto je i kako vokalni profesionalci, osobito nastavnici, čine rizičnu skupinu za razvoj glasovnih poremećaja, što potvrđuju i istraživanja o učestalosti poteškoća s glasom u toj populaciji. Također je naglašena važnost ranog prepoznavanja poteškoća kod djece te suradnje roditelja, odgojno-obrazovnih djelatnika i stručnjaka.
Zamjenica ravnatelja NZZJZ PGŽ i voditeljica Odjela za školsku i adolescentnu medicinu, prim. Nataša Dragaš-Zubalj, dr. med., osvrnula se na važnost praćenja razvoja glasa od najranije dobi. Istaknula je kako se pravovremenim prepoznavanjem poteškoća u govoru i glasu može značajno utjecati na kvalitetu komunikacije i opći razvoj djeteta. Naglasila je i važnost suradnje roditelja, odgojno-obrazovnih djelatnika i stručnjaka u očuvanju zdravlja glasa kroz sve životne faze.
Ispred Medicinskog fakultet Sveučilišta u Rijeci predavanje „Što kad glas ne zvuči glasno?“ održala je izv. prof. dr. sc. Branislava Popović, dr. med., koja je istaknula da: „Problemi s glasom mogu nastati iz različitih razloga – od pretjeranog i nepravilnog korištenja glasa, preko infekcija i upalnih procesa, do alergijskih reakcija i drugih zdravstvenih stanja koja utječu na glasnice. Važno je prepoznati kada je riječ o prolaznoj tegobi, a kada o poremećaju koji zahtijeva stručnu pomoć. Liječniku se svakako treba javiti u slučaju naglo nastalog poremećaja glasa, osobito ako postoji sumnja na alergiju, kao i onda kada promuklost ili druge poteškoće traju dulje od 7 do 14 dana.“
Predavanje „Kako i zašto sačuvati glas“ svim prisutnima u ime Koordinacija hrvatske obiteljske medicine pojasnila je Sanja Pavić, dr. med., istaknuvši: „Vokalna higijena i briga o glasu ključne su za očuvanje zdravlja glasa, a brojne svakodnevne navike mogu ga ozbiljno narušiti – poput glasnog i dugotrajnog govora, nepotrebnog kašljanja i iskašljavanja te preglasnog smijanja. Važno je obratiti pozornost i na životne navike, jer pretjerana konzumacija alkohola i kave, kao i pušenje, dodatno opterećuju glasnice. S druge strane, redovita hidracija organizma jedna je od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih mjera za očuvanje kvalitete glasa.“
U predavanju „Zašto je vokalna higijena važna“ Ana Klemar, mag. logopedije, iz KBC Rijeka, Zavoda za audiologiju i fonijatriju, izjavila je da je : „Važno je na vrijeme detektirati i osvijestiti vlastita štetna ponašanja koja opterećuju glas te ih svjesno smanjiti ili u potpunosti izbjegavati, a istovremeno uvesti navike koje doprinose zdravlju glasa. Takav pristup ključan je u prevenciji vokalnih patologija, ali i vokalnog zamora, osobito kod osoba koje zbog prirode posla dugotrajno i intenzivno koriste glas.“
Studentice Fakultet za logopediju Sveučilišta u Rijeci Katarina Gobo, Mihaela Tutić i Bruna Piližota u svom su se predavanju „Važnost vokalne higijene za vokalne profesionalce“ usmjerile na skupinu osoba čija profesionalna uloga i zaposlenje ovise o učinkovitoj upotrebi glasa. Kao posebno rizičnu skupinu izdvojile su nastavnike, navodeći rezultate istraživanja provedenog na 1898 ispitanika iz osnovnih i srednjih škola, koje je pokazalo da 46 % nastavnika ima poteškoće s glasom, 9 % razmišlja o
promjeni zanimanja, 53 % izostaje s posla zbog poteškoća s glasom, a 13,69 % bilježi smanjenu radnu učinkovitost upravo zbog glasovnih tegoba.
Ispred Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije predavanje „Javnozdravstveni i medicinsko-etički pogledi na glas“ održala je nasl. prof. dr. sc. Iva Sorta Bilajac-Turina, dr. med., istaknuvši da glas predstavlja važan javnozdravstveni prioritet s obzirom na to da više od 30 % radno aktivnog stanovništva čine vokalni profesionalci. Naglasila je kako žene čine oko 80 % prosvjetnih radnika te su biološki ranjivije na vokalno naprezanje zbog manje mase glasnica, zbog čega češće prijavljuju simptome poput umora glasa, gubitka zraka i neugodnog osjećaja u grlu. Također je istaknula da glas nije samo alat komunikacije, već i važan dio osobnog identiteta, zbog čega je kod kirurških zahvata koji mogu rezultirati gubitkom glasa, poput laringektomije, nužno etički balansirati između spašavanja života, primjerice uklanjanjem tumora, i očuvanja kvalitete glasa.
Program su svojom glazbenom izvedbom obogatili članovi Klape „Novi glas“ Kluba laringektomiranih osoba pri Ligi protiv raka Primorsko-goranske županije i Zbor Matice umirovljenika grada Rijeke, a na Korzu je održana edukativna aktivnost i anketiranje građana za samoprocjenu stanja glasa.
