Svake godine 20. ožujka obilježavamo Međunarodni dan sreće, koji je proglašen 2012. godine od strane Ujedinjenih naroda. Na taj dan se promiče sreća, blagostanje i suosjećajnost – s ciljem osvješćivanja građana na koji način i što mogu poduzeti u svrhu poboljšanja vlastitog blagostanje i blagostanja svoje zajednice. Svatko od nas ima vlastitu definiciju sreće, no psiholozi najčešće pojam sreće opisuju u širem smislu kao pozitivnu procjenu vlastitog života i postignuća.
Rezultati istraživanja o sreći
Na Sveučilištu u Harvardu od 1983. godine provodi se istraživanje koje je do sada obuhvatilo preko 2000 osoba, a za cilj ima otkriti što ljude čini sretnima (Harvard Study of Adult Development). U početku su u istraživanje bili uključeni samo muškarci, a kasnije i njihove supruge i djeca, te se detaljno pratilo sve događaje i okolnosti njihovih života. Najvažnije otkriće ove iznimno dugotrajne studije je da su naši odnosi s drugim ljudima ono što nas čini sretnima, otpornima i što dovodi do dugotrajnog blagostanja.
Slično istraživanje, pod nazivom „CRO-WELL: Hrvatsko istraživanje o dobrobiti“, pokrenuto je 2015. godine u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su Hrvati na polovici globalne ljestvice sreće te da, kao i u Harvardskoj studiji, međuljudski odnosi najviše pridonose sreći – čak 80 % građana sreću je definiralo kroz obiteljske odnose. Također je utvrđeno da je za sreću potrebno imati barem jedan ili dva bliska međuljudska odnosa, odnosno osobe na koje se možemo osloniti. Sljedeći faktor koji je doprinosio sreći ispitanika bila je fizička aktivnost. Budući da je istraživanje ponavljano kroz četiri ciklusa, odnosno tijekom četiri godine – možda je najzanimljivije da je utvrđeno kako su sretniji ispitanici u idućim godinama istraživanja opisivali više sretnijih događaja, dok su nesretniji opisivali više nesretnih događaja. Možemo zaključiti kako pozitivan pogled na svijet izravno utječe na naš život.
Utjecaj sreće na naše zdravlje
Sreća smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka, omogućuje bolji san i zdravije prehrambene navike te pomaže pri održavanju zdrave tjelesne težine kroz veću motiviranost za fizičku aktivnost. Sreća dovodi do zdravijih ponašanja i do izbjegavanja nezdravih načina nošenja sa životnim problemima. Rezultati studije provedene na 230 000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazali su da pozitivan pogled na život smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara, dok je druga studija na 193 ljudi izloženih virusu prehlade i rinovirusu pokazala da su oni koji su prethodno bili optimističnijeg raspoloženja imali veću vjerojatnost da neće razviti bolesti. Također, poznato je da se do 80 % posjeta obiteljskom liječniku može pripisati posljedicama stresa. Iz navedenog možemo zaključiti da nas upravo dobro mentalno zdravlje i pozitivan pogled na život često štite od bolesti!
Što možemo učiniti za vlastitu sreću?
Za vlastitu sreću i dobrobiti svakodnevno možemo učiniti mnogo, kao na primjer:
- razmisliti o onome što nas čini sretnima i na čemu smo zahvalni – učestalo voditi dnevnik zahvalnosti,
- aktivno se usmjeravati na sadašnji trenutak i izbjegavati pretjerano razmišljanje o negativnim događajima,
- vježbati tehnike usmjerene svjesnosti (npr. mindfulness),
- provoditi vrijeme s obitelji, prijateljima, životinjama ili u prirodi,
- izbjegavati društvene mreže i pretjeranu izloženost lošim vijestima,
- održavati higijenu spavanja i kvalitetu sna,
- održavati pravilnu prehranu,
- svakodnevno biti tjelesno aktivni – ovisno o vlastitim tjelesnim mogućnostima, čak i kratka šetnja može biti blagotvorna,
- učiniti nešto dobro za drugu osobu, volontirati ili se javiti osobama koje dugo nismo vidjeli.
