DOWNLOAD      .pdf 

          
svibanj-lipanj

          


 

 

 

 

 

uvod

ZDRAVLJE I SAMODOSTATNOST

  

Predrasude o osobama s invaliditetom

O TOME SE NE PRIČA

Predrasude, kao opći stavovi prema grupama ljudi koje se po nečemu razlikuju od većine (boji kože, vjeri, narodnosti,podrijetlu...), pripisuju svim članovima takvih grupa neka zajednička svojstva. Predrasude i stereotipi, kao pojednostavnjeni ili šablonizirani sudovi o grupama ljudi (npr. „Svi su Zagorci svadljivi“, „Sve su žene brbljave“), koriste nam u svakodnevnom životu jer nam omogućuju da osobe koje tek upoznajemo, samo na temelju jednog obilježja, svrstamo u neku od kategorija.
Predrasude su nam nekada, kad smo se, živeći još u špiljama, morali bojati svih nepoznatih i različitih osoba, bile još korisnije. Iako nam u današnjem svakodnevnom životu opasnost manje prijeti od nepoznatih osoba, a više od poznatih i bližnjih, predrasude su se ipak održale jer nam i dalje olakšavaju brzosvrstavanje ljudi u kategorije.

  

Inkluzija djece s posebnim potrebama

„NORMALNA“ I „POSEBNA“ DJECA

„Posao učitelja, pedagoga ili psihoterapeuta ne razlikuje se u svojoj bitiod posla umjetnika, kompozitora. Dobar kompozitor u stanju jepronaći melodiju u gomili nepovezanih zvukova. On može pronaći smisao u naizgled besmislenom nizu tonova. Tako i dobar učitelj ili psihoterapeut može pronaći smisao i ljepotu u nečijoj osobnosti čak iako je nitko drugi ne vidi...“ V. Nemet

  

Inkluzija (uključivanje) djece s teškoćama u razvoju u školu

NEVIDLJIVE BARIJERE

„Model inkluzivne edukacije izražava zahtjev za školom, obrazovanjem i društvom za svu djecu i mladež. To znači da redovnu, a ne više posebnu školu treba učiniti kompetentnom i odgovornom za djecu s teškoćama u razvoju. Kako se radi o velikom zaokretu obrazovne i socijalne politike prema integraciji, odnosno inkluziji, tom se zahtjevu može samo postupno udovoljiti kontrolom bitnih pretpostavki njegova uspješnog ostvarivanja.“ (prema: Gojko Zovko, 1999.)

  

Iskustvo radnog terapeuta s djetetom s posebnim potrebama

ZOE JE OBOJILA MOJ ŽIVOT

Zoe i Maraena stvarne su djevojčice koje sam čuvala u SAD-u. Ovo je priča o njima i drugoj djeci koja imaju brata ili sestru s posebnim potrebama.

  

Taktilna slikovnica za slijepu i slabovidnu djecu

DETALJIMA DO KVALITETE

Unatrag nekoliko godina o taktilnoj se slikovnici za slijepu i slabovidnu djecu u našoj zemlji nije znalo ništa ili gotovo ništa. Iako je slikovnica sama po sebi nešto što većina djece i roditelja smatra samorazumljivim, sastavnim dijelom svakog djetinjastva, slijepa su, pa i slabovidna djeca za doživljaj slikovnice najčešće bila u potpunosti zakinuta.

  

Osobe s invaliditetom i tjelesna aktivnost

NEBO JE GRANICA

Prema konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, „osobe s invaliditetom“ jesu: osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi.

  

Iskustva i rezultati u radu s djecom s umjetnom pužnicom

IZLAZAK IZ TIŠINE

Dnevni centar za rehabilitaciju „Slava Raškaj“ u Rijeci ustanova je socijalne skrbi koja pruža: usluge (re)habilitacije djece s oštećenjem sluha, (re)habilitaciju djece s govorno-jezičnim teškoćama, rehabilitaciju djece s oštećenjem sluha i vida u kombinaciji, usluge rane intervencije (djeca u dobi do 3 godine), usluge pomoći pri uključivanju u redovne programe odgoja i obrazovanja (integracija) i uslugu psihosocijalne podrške.

  

Prijevoz osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u Rijeci

MOBILNOST TEŠKO POKRETNIMA

Prema istraživanju o mentalnom zdravlju Riječana, koje je proveo Grad Rijeka u suradnji s akademskom zajednicom (Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci), osobe s trajnim oštećenjem zdravlja (invaliditetom) jedna su od skupina koje su izložene riziku od razvijanja mentalnih (psihičkih) teškoća.

  

Plaža za osobe s invaliditetom „Kostanj“

DOSTUPNOST BLAGODATI MORA

Zašto se događa dvostruka hendikepiranost osoba s invaliditetom? Možda je najveći problem u promjeni shvaćanja invaliditeta. Tri desetljeća osobe s invaliditetom zahtijevaju da im se pristupa sa socijalnog, a ne s medicinskog motrišta.

  

Dom za odrasle osobe Turnić

NAŠ ŽIVOT U ZAJEDNICI

Sustav skrbi o osobama s invaliditetom Republike Hrvatske prolazi kroz složen i dugotrajan proces deinstitucionalizacije. To znači da se osobama koje su, zbog različitih psihosocijalnih uvjeta ili poteškoća, u stanju sociozaštitne potrebe nastoji pružiti razina potrebne skrbi koja je više u skladu s potrebama pojedinca i njegovim ljudskim pravima.

  

Povodom Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja 2016.

ODGAJAJMO NEPUŠAČE

Pušenje skraćuje cigaretu i život pušača.
I. Stanić Svake godine u svijetu se 31. svibnja obilježava Međunarodni dan nepušenja. Ove, kao i ranijih godina, to je prilika da se, putem prigodnih programa, predavanja, radionica, plakata, raznih brošura, napisa u dnevnom tisku, časopisima,putem radijskih i televizijskih emisija i drugih načina upozoravanja, preventivnog, edukativnog i odgojnog djelovanja,podigne svijest o štetnosti pušenja na višu razinu i poveća odgovornost pušača za svoje i tuđe zdravlje.

  

O zdravlju ukratko

KAKO SE PIJE VODA

Tijelo se sastoji od oko 65% vode. Ona je sastavni dio svih stanica, tkiva i organa, sudjeluje u svim metaboličkim procesima u organizmu i zato ne možemo bez nje.

  

Povodom Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja 2016.

ODGAJAJMO NEPUŠAČE

Pušenje skraćuje cigaretu i život pušača.
I. Stanić Svake godine u svijetu se 31. svibnja obilježava Međunarodni dan nepušenja. Ove, kao i ranijih godina, to je prilika da se, putem prigodnih programa, predavanja, radionica, plakata, raznih brošura, napisa u dnevnom tisku, časopisima,putem radijskih i televizijskih emisija i drugih načina upozoravanja, preventivnog, edukativnog i odgojnog djelovanja,podigne svijest o štetnosti pušenja na višu razinu i poveća odgovornost pušača za svoje i tuđe zdravlje.