DOWNLOAD      .pdf 

          
SVIBANJ-LIPANJ

          


 

 

 

 

 

Uvod

STOMATOLOGIJA

Na prvi pogled tu?ica pa zaslužuje malo prijevoda. U doslovnom prijevodu radilo bi se o „znanosti o ustima“ (stoma(to) + logija = usta + znanost).

  

Higijena usne šupljine

?ETKAJU DJECA I RODITELJI

Iako se djeca ra?aju sa sterilnom usnom šupljinom, ve? od nicanja prvog zubi?a potrebno je provoditi pravilnu, redovitu i temeljitu higijenu usne šupljine i tako sticati navike za budu?nost.

  

Dentinska preosjetljivost

ZUBNA VRATOBOLJA

Dentinska preosjetljivost (preosjetljivost zuba ili preosjetljivost korijena) bolno je klini?ko stanje koje poga?a i do 57% odraslih osoba. Naj?eš?e se javlja u dobi izme?u 30 i 40 godina, ?eš?e u žena.

  

Gingivitis i parodontitis

BOLNO ZUBNO MESO

Bolesti zubnoga mesa i okolne kosti (gingivitis i parodontitis) naj?eš?e su bolesti me?u ljudima – od njih boluje više od polovice odraslih ljudi. Što uzrokuje te bolesti?

  

Ozljede zuba

DOBAR RAZLOG ZA OSMIJEH

Kao i druge ozljede, ozljede (traume) zubi javljaju se u svim dobnim skupinama. ?esto su posljedica nesretnog slu?aja (pad, ozljede tijekom raznih aktivnosti, sportske ozljede, prometne nezgode...), ali mogu se javiti i kao posljedica nasilja.

  

Terapija protetskim nadomjescima

ZA LJEPOTU I FUNKCIONALNOST

Karijes, traume zuba te bolesti potpornoga tkiva zuba glavni su uzroci gubitka zubnoga tkiva te djelomi?ne ili potpune bezubosti. Lije?enje ?ak i najmanjeg karijesa važno je kako ne bi došlo do njegova daljnjeg širenja i gubitka ve?eg dijela zubne krune te, posljedi?no, gubitka zuba.

  

?iš?enje i održavanje protetskih nadomjestaka

KAO DA SU VAŠI ZUBI

Izrada protetskih nadomjestaka iziskuje višekratne posjete ordinaciji dentalne medicine i predstavlja dugotrajan te ponekad neugodan i financijski zahtjevan postupak

  

Karcinomi usne šupljine

ZLO?UDNA RANICA

Usna šupljina predstavlja po?etni dio dišno-probavnog sustava koji zapo?inje usnama, a završava nep?anim lukovima. Nakon toga je orofarinks (usni dio ždrijela). Funkcije usne šupljine i orofarinksa mnogobrojne su i od velikog zna?enja: za disanje, gutanje, žvakanje, govor, mimiku, okus i izgled ?ovjeka.

  

Artroskopija kod poreme?aja temporomandibularnog zgloba

POGLED U ZGLOB

Do poreme?aja temporomandibularnog zgloba (TMZ) (zglob vilice, žva?ni zglob) dolazi kada se normalna aktivnost žva?nog sustava prekine nekim doga?ajem, kao što su lokalna ozljeda tkiva, poja?ani emocionalni stres, akutne promjene u radu zgloba, dnevni ili no?ni bruksizam („škripanje“ zubi) te stiskanje zubi

  

Povr?e i zdravlje kostiju

ZELENO BOGATSTVO

Kada govorimo o namirnicama važnima za zdravlje kostiju, prvo pomislimo na mlije?ne proizvode, no treba znati da ?ovjek, radi o?uvanja zdravlja kostiju, tako?er treba obratiti pažnju na adekvatan unos povr?a.
Povr?e je, uz kalcij, izvor vitamina K i C te magnezija i kalija – nutrijenata neophodnih za o?uvanje ?vrsto?e koštanoga tkiva.

  

Poticanje razmišljanja

UKLJU?IVANJE MENTALNIH LAMPICA

„Pitala jednom žaba, odlu?ivši napustiti zlu sudbinu slabo pokretne mo?vare, mudru sovu za savjet kako da ostvari svoj san i nau?i letjeti. „Ništa lakše od toga“, re?e sova, „pusti da ti narastu krila i onda njima maši, sigurno ?eš poletjeti.“ „Ali kako da to postignem?“, jadala se žaba. „Ja ti dajem principijelno rješenje“, naljuti se sova, „a ti me pitaš za glupe detalje. Za nešto se moraš i sama potruditi.“

  

Povodom Me?unarodnog dana obitelji 15. svibnja 2013.

POVEZANI LJUBAVLJU

Obitelj je temelj svakog društva. Kroz povijest, pružala je osnovnu zaštitu svojim ?lanovima. Ljudi koji su živjeli zajedno bili su povezani krvnim srodstvom, štitili su jedni druge od smrti zbog gladi ili bolesti, od plja?ke i prirodnih nezgoda, žrtvuju?i vlastitu individualnost.

  

Bilje za zdravlje *** Bilje za zdravlje *** Bilje za zdravlje

Šafran (Crocus sativus L.)

Pradomovina šafrana je Orijent. Njegovo spominjanje nalazimo ve? u najstarijim knjigama Indije. Zanimljivo je napomenuti da se i u Bibliji, u Starom zavjetu, uz i?irot, aloju, cimet, tamjan i mirtu, spominje i šafran – hvaljen kao najskupocjeniji za?in.

  

PREPORUKE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMA

PREPORUKE ZA STARIJE OSOBE I DJECU

  

Parodontoza – parodontitis

RANA U USTIMA

Parodontitis (starog naziva parodontoza) bolest je koja zahva?a zubno meso te, ako se ne lije?i, prodire u dublje dijelove i razara vezu izme?u zuba i kosti, stvaraju?i tako prostor koji se naziva „parodontni džep“, a kost uokolo zuba postepeno nestaje. Zub se po?inje klimati, a na kraju i ispadne.

  

Kontrola biofilma

SNAŽNO BAKTERIJSKO ORUŽJE

Unato? nekadašnjem uvriježenom mišljenju da je parodontitis neizlje?iva bolest, danas znamo da to nije tako. Parodontitis je izlje?iva bolest, a glavni je preduvjet – imati kontrolu nad biofilmom.

  

uvod

DA LJETO BUDE ZDRAVO

Živimo u takozvanom umjerenom pojasu, pojasu u kojem su godišnja doba naj?eš?e jasno nazna?ena.

  

Svjetski tjedan dojenja 1. – 7. kolovoza 2013.

PODRŠKA DOJENJU: BLIZU MAJKAMA

Tema ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja „Podrška dojenju: blizu majkama“ stavlja naglasak na savjetovanje majki.

  

Zdravstvene tegobe u ljetnim mjesecima

HVALI SUNCE, DRŽ' SE HLADA!

Pored mnoštva blagodati, ljetni period donosi i karakteristi?ne zdravstvene probleme. S promjenom godišnjih doba, kao i naglijim promjenama vremena, ?ak 60% ljudi redovito osje?a zdravstvene tegobe. Osobito se to odnosi na valove velikih vru?ina, koje sa sobom donose ve?e zdravstvene komplikacije, pa, nažalost, i pove?anu smrtnost.

  

Savjeti za užitak u godišnjem odmoru

OPUSTI SE I UŽIVAJ!

Kako god proveli godišnji odmor - na moru, u planinama ili u mirno?i svoga doma, odmak od svakodnevice i neposredno iskustvo druk?ijega pomažu nam da objektivnije sagledamo svoje životne pozicije, svoje vrijednosti te život u cjelini.

  

Prehrana ljeti

OBILJE LJETNOGA STOLA

U ljetnim mjesecima mnogi požele, osim skidanja slojeva odje?e, skinuti i koji kilogram. Sunce sve ja?e sije, temperature su sve više i dobro je svoj na?in prehrane prilagoditi godišnjem dobu.

  

Kroni?ni bolesnici ljeti

POJA?AN OPREZ

Sunce je izvor života, o njegovoj energiji, svjetlosti i toplini ovisi cjelokupan život na Zemlji.

  

Utjecaj klimatskih ure?aja na zdravlje

O?I TREBAJU SUZE

Rije? klima ozna?ava meteorološke karakteristike mjesta pod Suncem na kojem tražimo sre?u. Toplina, vlažnost, sun?anost, vjetrovitost, kao i njihove suprotnosti, uz tlak zraka, ?ine glavne odrednice klimatskih i meteoroloških raznolikosti na koje se neki lakše, a neki teže prilago?avaju (meteoropati).

  

Zaštita od insekata

U PRIRODU S OPREZOM

Lijepo vrijeme neizbježno nas mami van – u prirodu, u šumu, na livade, rijeke, more. Me?utim, boravak u prirodi uvijek je vezan uz prisustvo ostalih stanovnika tih prostora!

  

Sindrom kroni?nog umora

OD TJELOVJEŽBE DO HIPNOZE

Sindrom kroni?nog umora bolest je koja se sve ?eš?e dijagnosticira i kod sasvim mladih ljudi. Poslije infektivnih bolesti, kada pro?e akutni period, neko vrijeme osje?aju se miši?na slabost, depresija, poreme?aj sna, lako umaranje, glavobolja, ali ti simptomi prolaze kroz nekoliko tjedana. Ako je osoba u tom stanju duže od pola godine, to je zabrinjavaju?e.

  

Probiotici

DOBRE BAKTERIJE U SLUŽBI ?OVJEKA

Otvorimo li hladnjak, odemo li u trgovinu, prolistamo li tisak, pogledamo li televizijski program, posjetimo li ljekarnu, vjerojatno ?emo nai?i na znane proizvode povezane s probioti?kim bakterijskim kulturama. Jedni se oboga?uju tim mikroorganizmima, drugima su oni neophodne karike u procesu proizvodnje, tre?i su farmaceutski proizvodi specifi?ne namjene itd.
Ukratko, probiotici su prisutni u našim životima bili mi toga svjesni ili ne.

  

Godišnji odmor i nove odluke

USPJEH NIJE LUTRIJA

«Nikad ne?ete promijeniti svoj život
ako ne promijenite nešto što ?inite svaki dan.
Tajna uspjeha po?iva u svakodnevici.»
John C. Maxwell

  

Psihologija zavo?enja

?AROLIJA LJUBAVI

U ovom užurbanom 21. stolje?u, kada su minute dragocjene kao kap vode u pustinji, rasipanje vremena smatra se izuzetnim luksuzom i zato imamo brzu hranu, pi?e s nogu, „seks na eks“, sve na gotovo, instant. Stru?njaci smatraju da u ljubavi ne treba štedjeti ni vrijeme, ni emocije, a jedan je od prvih koraka u za?etku muško-ženskih odnosa - zavo?enje.

  

KONTROLA LJUTNJE NA ZDRAV NA?IN

Brojite do deset

Prvo jedna novost: vjerovanje da je zdravo „dati si oduška“ više ne vrijedi. Ispitivanja su pokazala da provala gnjeva pove?ava taj gnjev i produžuje ljutnju, kao što mijeh raspiruje vatru. Ono što još više zabrinjava: iskaljivana ljutnja poja?ava zdravstvene rizike, od sr?anog oboljenja do mogu?e pojave raka.

  

Emocionalna pismenost

EMOCIJE SU REFLEKSI DUŠE

Poznato je da djeca naj?eš?e u?e kroz promatranje i modeliranje na?ina na koji se odrasla osoba nosi s emocionalno nabijenim situacijama. Dakle, izražavanje, razumijevanje i kontroliranje emocija u najve?oj mjeri ovise o na?inu na koji su djeca odgojena, kako se s njima komunicira i kako ona me?usobno komuniciraju.

  

Specifi?nosti tjelesnih aktivnosti ljeti

OD MORSKIH DUBINA DO VRHOVA PLANINA

Velik broj znanstvenih i stru?nih istraživanja u svijetu i u nas ukazuje na izrazito pozitivne u?inke primjerenih, umjerenih tjelovježbenih aktivnosti, uskla?enih s provjerenim zdravstvenim stanjem. Šetanjem i tr?anjem smanjuju se rizici od visokog krvnog tlaka, pove?ane razine kolesterola te u?estalost dijabetesa, sr?anožilnih i drugih bolesti. Rizici se smanjuju nešto više šetanjem nego tr?anjem.

  

Uvod

ZDRAVO RADNO MJESTO – MEDICINA RADA

Zdravo radno mjesto ono je na kojem se ne doga?aju nesre?e ni bolesti koje se mogu povezati s radnim procesom, ?emu se posve?uje posebna specijalnost – medicina rada (sve se odnosilo na doba kad je pretežni broj radnih mjesta bio u sklopu industrijske proizvodnje

  

Suvremena medicina rada i sporta u zdravstvenom sustavu

ZDRAV RADNIK – ZDRAVA FIRMA

Uspostavljanje temelja suvremene medicine rada dogovoreno je još 2005. Godine, na svjetskom Simpoziju medicine rada u Moskvi, na ?elu s predsjednikom Svjetske zdravstvene organizacije za medicinu rada gospodinom Kim Rokhom.

  

Zaštita na radu

ZDRAVO RADNO MJESTO

Svrha i cilj zaštite na radu, kao i propisa kojima se utvr?uju pravila ponašanja u tom podru?ju, jest sprje?avanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom te zaštita radnog okoliša.

  

Primjena osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu

SIGURNOST RADNIKA

Poslodavac je, radi unapre?enja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika, spre?avati ih ili smanjiti te dati izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potrebna sredstva.

  

Sindrom profesionalnog sagorijevanja - „Burnout syndrom“

DA NE POSTANEMO PEPEO

U današnje vrijeme sve smo više izloženi stresu i stalnim pritiscima koji dolaze iz razli?itih domena našega života - obveze u privatnom životu, obveze na poslu, financijska nesigurnost, politi?ka previranja i ostali ?imbenici koji posredno ili neposredno utje?u na nas. Posao je neizostavan dio našega života i, s obzirom na to da na poslu provedemo zna?ajan dio svoga životnog vijeka, kvaliteta života provedenog na poslu ima veliku važnost.

  

Mobbing

ZLO?IN NA RADNOM MJESTU

U današnje vrijeme vrlo se ?esto susre?emo s pojavom mobbinga (zlostavljanja). Doima se kako su omalovažavanje, vrije?anje, kritiziranje radnika, preoptere?enost poslom, uskra?ivanje slobodnih dana ili godišnjih odmora postali svakodnevica ve?eg broja zaposlenika koji u teškim ekonomskim uvjetima nemaju mogu?nost izbora.

  

Važnost sistematskih preventivnih pregleda sportaša

TIMSKA IGRA

Svrha rada lije?nika sportske medicine može se ukratko opisati kao briga za zdravlje sportaša. Danas u RH tu ulogu službeno ima specijalist sportske medicine, specijalist medicine rada i sporta, odnosno lije?nik sa završenim poslijediplomskim studijem iz sportske medicine.

  

Stres u?enika u školama

OSLOBODITI SE OKOVA

Škola je radno mjesto u?itelja, u?ionica u?enika, a proces u?enja prvo je iskustvo djeteta o organiziranom i planiranom radu, po?etak formiranja radnih navika, ali i socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih vještina u odnosu na grupu i vršnjake, odnosno nadre?ene (u?itelje).

  

Djeca i društvene mreže

JESI LI NA FEJSU?

Društvene mreže ve? su odavno postale dio naše svakodnevice. Društvene mreže i društveno umrežavanje nisu novi koncepti, odnosno društveni fenomeni. Me?utim, u današnje vrijeme pojavljuju se u novom obliku.

  

Strah od odvajanja kod djece u ranoj životnoj dobi

SUO?AVANJE SA ŽIVOTOM

Odvajanje od osobe koju volimo uvijek je bolno. Za malu djecu posebno je bolno kada se moraju odvojiti od roditelja. Ali istovremeno, odvajanje je neophodno za osamostaljivanje i razvoj osobnosti djeteta. Ono je neizostavni i sastavni dio normalnog procesa odrastanja svakog djeteta.

  

Rehabilitacijski postupci kao dio IOOP-a

MALE RUKE BRZO U?E

Neobi?na kratica u nadnaslovu zamjenjuje vrlo duga?ak naziv ne?ega što je pravo sve djece s teško?ama u razvoju u inkluziji, a obveza njihovih u?itelja. Rije? je o individualiziranom odgojno-obrazovnom programu koji se unatrag nekoliko godina piše i primjenjuje na sve u?enike s teško?ama u razvoju, bez obzira na vrstu i stupanj ošte?enja.

  

Televizija i mozak

HIPNOTI?KA MO? EKRANA

U najranijim godinama života mozak se najbrže razvija, a slijede ga u razvoju svi organi i njihove funkcije. U tom razdoblju života, na odraslima je važan zadatak pružati djetetu što bolje i više primjera, razli?itih iskustava, koriste?i pritom emocionalni, spoznajni i usmjeravaju?i dijalog, jer dijete doživljava, upija i oponaša sve što se u njegovoj neposrednoj sredini doga?a.

  

Religija i zdravlje

VJERA LIJE?I

Religija i medicina povezane su na na?in koji nije mogu?e sasvm objasniti. Tu povezanost lije?nici vide s vremena na vrijeme. Nije u pitanju samo organizirana religija koja nekim pacijentima daje snagu. Svatko ima duhovnost koja životu daje smisao.

  

Povr?e za zdravlje *** Povr?e za zdravlje *** Povr?e za zdravlje

KORABICA (Brassica oleracea var. Gongylodes)

Korabica potje?e iz primorskih krajeva sjevernog dijela Europe. Pretpostavlja se da je nastala iz sto?noga kupusa koji ima zadebljalu stabljiku.

  

Hrvatski jezik u medicinskome nazivlju

BOGATSTVO NARODA

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ostalo je otvoreno pitanje o?uvanja hrvatskoga nacionalnog identiteta. Upravo je strah od gubitka nacionalnoga identiteta, a pogotovo hrvatskoga jezika, jedan od ve?ih uzroka euroskepticizma, još uvijek prisutnog u našemu narodu.

  

Profesionalne bolesti

KADA RAD NIJE ZDRAV

Profesionalne bolesti imaju veliko zdravstveno i ekonomsko zna?enje. Poga?aju radno aktivno, dakle najproduktivnije stanovništvo, mogu znatno narušiti zdravlje radnika, uzrokovati invaliditet, privremenu ili trajnu nesposobnost za rad, pa i smrt. Ako do?e do oporavka, ali ostane nesposobnost za rad za koji je školovan, to ugrožava ne samo zdravlje, ve? i egzistenciju radnika.

  

Uvodnik

ZIMA I ZDRAVLJE

Utjecaj godišnjih doba na zdravlje, ovom prilikom zime, ograni?it ?e se na naše okružje, ovog tzv. umjerenog pojasa, tamo gdje se godišnja doba redovno izmjenjuju od prolje?a do zime.

  

Savjeti za zimu

ZIMA NIJE SIVA

Ako nije neophodno, nemojte se izlagati niskim temperaturama, posebice u ranim jutarnjim i no?nim satima...

  

Tjelesna aktivnost i zimi

NE SPAVAJTE ZIMSKI SAN

Ve?ina od nas zimu provede u zatvorenim prostorima, bez tjelesne aktivnosti. Tu su i mnogi sve?ani ru?kovi i ve?ere uz razna slavlja kojih tijekom tog razdoblja ima u izobilju.

  

Pothla?ivanje ili hipotermija

OPASNI CELZIJUSI

?ovjek je toplokrvno bi?e koje tjelesnu temperaturu održava unutrašnjim stvaranjem topline. Ravnotežu izme?u stvaranja i gubitka tjelesne temperature održava središnji živ?ani sustav, preko podataka iz perifernih i centralnih senzora.

  

Prehrana zimi

I ZIMA IMA VITAMINA

Krajem ljeta i dolaskom hladnijih dana smanjuje se koli?ina svježih namirnica na našim jelovnicima, a i ponuda na tržnicama više nije kao u prolje?e i ljeto. Hladni dani neminovno sa sobom donose i više prehlada te op?eniti pad imuniteta. Treba imati na umu da je stanje našeg organizma neraskidivo vezano s na?inom prehrane te da ?e prehrana koja je neuravnotežena loše djelovati na razvoj obrambenih sposobnosti organizma.

  

Prehrana u doba blagdana

ZDRAV BLAGDANSKI STOL

U vrijeme blagdana obi?no promijenimo na?in prehrane i zaboravimo na sve karakteristike pravilne i zdrave prehrane. Osjetila su nam ?esto omamljena bogatim stolovima, prepunim ukusne hrane i alkohola.

  

Voda

TEKU?INA ŽIVOTA

Koji je pojedina?no najve?i sastavni dio ljudskoga tijela? To je voda. Ona ?ini oko 50 do 70% tjelesne težine odrasle osobe. Sva tjelesna tkiva – od krvi do kostiju, miši?a i masnoga tkiva – sadrže vodu u razli?itim koli?inama. Bez vode ne bismo mogli preživjeti više od oko tjedan dana, dok bez hrane možemo živjeti i do šest tjedana.

  

Gripa

ZIMSKA EPIDEMIJA

Gripa je zarazna bolest koju uzrokuju virusi gripe. Postoje tri tipa virusa gripe: tip A, koji je najopasniji, napada mnoge vrste sisavaca i ptica te u ve?ini slu?ajeva uzrokuje epidemiju gripe; tip B ima manji epidemijski potencijal, a tako?er može napadati i ljude i ptice; tip C izaziva gripu samo kod ljudi, ali nema javnozdravstvenog zna?aja jer ne uzrokuje epidemije.

  

Njega kože u hladnim danima

PRVA NA UDARU

Bliži nam se zima, a s njom dolazi do promjena navika u svakodnevnoj njezi i zaštiti kože. Hladno?a, suhi topli zrak u zatvorenim prostorima, njihova ?esta izmjena, vjetar i smog veliki su neprijatelji kože koja je njima izložena.

  

Vožnja u zimskim uvjetima

NOVI IZAZOV ZA VOZA?E

Osim pripreme kompletnog vozila, od guma do metlica na brisa?ima, još važnije je odgovorno ponašanje voza?a u izazovnim vremenskim uvjetima

  

Ozljede uzrokovane pirotehnikom

KAD SLAVLJE UGROZI ZDRAVLJE

U Kini je 200 godina prije nove ere korištena prete?a današnje petarde, a izra?ivana je od bambusa koji je prilikom zagrijavanja eksplodirao. Nakon otkri?a baruta, sastavljena je petarda koja je zamijenila “eksplozivni bambus“, a u tradicionalnoj kineskoj kulturi petarde su korištene za istjerivanje vraga, makar iz današnje perspektive ve?ina ljudi rukovanje petardama smatra “zazivanjem vraga“.

  

Postizanje samopouzdanja

ODIJELO NE ?INI ?OVJEKA

Jedno je sasvim sigurno: samopouzdanje je osobina, stav koji, ako ga nemate, možete ste?i. Potrebna je volja i upornost. Jednom kad ga steknete, kad postignete pozitivno mišljenje o sebi, donijet ?e vam velika zadovoljstva, i to vam može promijeniti život.

  

Dom za psihi?ki bolesne odrasle osobe Turni?

KAO KOD SVOJE KU?E

Dom za psihi?ki bolesne odrasle osobe Turni? jedina je ustanova koja pruža specijalizirane usluge osobama s mentalnim teško?ama ili psihi?ki bolesnim osobama. Donedavno je jedina usluga koju je Dom pružao bila usluga stalnog smještaja, no od rujna 2013.g. uveli smo uslugu boravka.

  

Lije?enje biljem * Lije?enje biljem * Lije?enje biljem

PRIRODA POMAŽE SRCU

Naš stalni ?itatelj iz Rijeke (umirovljenik) ima u posljednjih nekoliko godina tegobe sa srcem (konkretno: aritmiju).

  

Zdravlje kože i nutrijenti

ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU

U želji da što duže o?uva mladena?ki izgled i svježinu, ?ovjek se o koži brine kao o malo kojem organu. Ve?ini je cilj zadovoljiti estetske kriterije.

  

Socijalne vještine

TOPLINA I PODRŠKA

Moderan na?in života stavlja pred djecu sve više zahtjeva te ona imaju sve manje vremena za igru i opuštanje. U školama kao odgojno - obrazovnim ustanovama ?esto je više naglašena obrazovna funkcija, dok se djecu neodovoljno pou?ava socijalnim vještinama potrebnim kako bi razvila svoje potencijale i samopouzdanje te izgradila uspješne odnose.

  

Uvod

NADOMJESTITI, ZAMIJENITI, POPRAVITI …

Može se za po?etak postaviti pitanje: da li je zdravstvena tehnologija proturje?je modernoj medicini?.
Malo podsje?anja: prošlo je podosta vremena otkad je, 1978. godine, Svjetska zdravstvena organizacija hrabro objavila 38 ciljeva programa "Zdravlje za sve do 2000. godine".

  

Elektrostimulatori srca (pacemakeri)

UHVATI RITAM

Pacemaker (pejsmejker) je engleski naziv za elektrostimulator srca, ure?aj koji šalje elektri?ne impulse radi aktivacije sr?anoga miši?a i održavanja normalnog sr?anog ritma. Koristi se u lije?enju bradiaritmija (nepravilnog usporenog ritma srca), a u posljednje vrijeme i za lije?enje životno opasnih tahiaritmija (nepravilnog ubrzanog ritma srca).

  

Lije?enje koronarne bolesti perkutanom koronarnom intervencijom (PCI)

BALON U KRVNOJ ŽILI

Koronarna bolest jedna je od naj?eš?ih bolesti današnjice. Ozna?ava suženje unutrašnjeg promjera koronarnih arterija aterosklerotskim plakom.

  

Umjetni sr?ani zalisci

„VRATA“ SRCA

U srcu se nalaze ?etiri zalistka koji funkcioniraju kao ventili, tj. osiguravaju da krv te?e u pravom smjeru u svim fazama sr?anoga ciklusa.

  

Rekonstrukcijska kirurgija dojke

ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU

Rak dojke naj?eš?i je zlo?udni tumor kod žena. U slu?ajevima kada se tumor otkrije kasno pa je ve? lokalno uznapredovao, kada je nepovoljno smješten ili kada je multicentri?an, jedini je na?in lije?enja uklanjanje cijele dojke.Tako?er, kod žena koje imaju male dojke, a otkrije se relativno uznapredovao tumor, potrebno je ukloniti cijelu dojku.

  

Rekonstrukcijska urologija

ZA BOLJU KVALITETU ŽIVOTA

Kada govorimo o derivaciji urina uz korištenje razli?itih dijelova probavnoga sustava, tada je rije? o rekonstrukcijskim urološkim postupcima koji se koriste više od 100 godina.

  

Endoproteza kuka

SKORO BEZ OŽILJKA

Naj?eš?i razlog ugradnje totalne endoproteze zgloba kuka uznapredovala je artroza kuka. Ve?ina artroza kuka je primarna, što zna?i da nije poznat razlog nastanka artroze. Sekundarne artroze nastaju zbog definiranog poreme?aja: naj?eš?e kao posljedica nedovoljne razvijenosti kuka (displazija) ili nakon traume zgloba (prijelomi, iš?ašenja kuka).

  

Endoproteza koljena

KAD NOGE NE SLUŠAJU

Koljeno je najve?i i najsloženiji zglob u tijelu. Sastoji se od tri kosti, koje ?ine dva razli?ita zgloba. Natkoljena kost (femur) i potkoljena kost (tibija) ?ine jedan zglob, dok natkoljena kost i iver (patela) ?ine drugi zglob.

  

Nadomjestci o?nih struktura

POGLED UNAPRIJED

Kada u svakodnevnom životu gledamo o?i, rijetko razmišljamo o savršenosti gra?e tih vrlo složenih hvata?a refleksije svjetla – elektromagnetskog zra?enja valne duljine 400 – 800 nanometara. Jer, sve što vidimo okom, predstavlja uglavnom refleksiju svjetla – sun?evog ili svjetle?ih tijela, a vrlo rijetko gledamo izravno u izvore svjetla.

  

Protetska terapija

NOVI OSMIJEH

Starenje ljudskog organizma normalno je pra?eno nekim fiziološkim, psihološkim i sociološkim karakteristikama. Treba imati na umu da odstupanja u procesu razvoja i rasta ljudskog organizma nisu vezana za neke posebne godine.

  

Ugradnja umjetne pužnice

IZLAZAK IZ TIŠINE

Sluh ili slušna percepcija sposobnost je da osjetimo zvuk. Uho je organ koji nam to omogu?uje jer pretvara zvu?ne vibracije u osje?aj sluha, koji se percipira u mozgu. To je jedno od tradicionalnih pet osjetila.

  

Inzulinska pumpa

NA?I PRAVU DOZU

Še?erna bolest jedna je od najve?ih epidemija 21. stolje?a. Prema podacima Me?unarodne federacije za dijabetes (IDF), u svijetu je danas više od 370 milijuna oboljelih, a ta brojka iz dana u dan raste.

  

Uz 10. sije?nja – Svjetski dan smijeha

SMIJEH BLAGOTVORNO UTJE?E NA LJUDE

Tko se ne zna smijati,
za njega je život izgubio svoju radost i svoju svježinu,
a tko se zapravo smije iz svega srca,
taj ne može imati zlu savjest.
Nicolas Sebastien Roch Chamfort

  

Unapre?enje zdravlja

ZDRAVSTVENI VODI? ZA 2014. GODINU

S po?etkom godine sve se vra?a u uobi?ajenu svakodnevicu i u toj užurbanosti ?esto zaboravljamo na najbitnije – na zdravlje, ?iju vrijednost osjetimo tek kad nas zadese tegobe. Kako vas zdravstveni problemi ne bi iznenadili, treba konstantno misliti na o?uvanje zdravlja, 24 sata dnevno, 365 dana godišnje.

  

O ZDRAVLJU UKRATKO

Kako prepoznati moždani udar

Moždani udar (infarkt mozga) hitan je medicinski slu?aj i važno je da oboljela osoba što prije primi medicinsku pomo?.

  

Ošte?enja vizualnih funkcija

SVATKO IMA SVOJU SLIKU

O djeci s teško?ama u razvoju koja se školuju u uvjetima inkluzije posljednjih se nekoliko godina uistinu dosta govori. Uvjeti školovanja djece s teško?ama u redovnim školama neprestano postaju sve bolji, a više nije rijetkost niti uklju?ivanje djece sa složenim višestrukim teško?ama u redovne škole.

  

Uvod

LIJE?ENJE, POBJEDA ILI PORAZ

Barem na po?etku, dobro je podsjetiti se: zdravlje se može unaprijediti, može se o?uvati. Bolest (kad se ve? pojavila) može se rano otkriti, može se lije?iti, a nasre?u ?esto i izlije?iti.

  

Svjetski dan zdravlja – 7. travnja 2014.

MALI UGRIZ, VELIKA PRIJETNJA

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine, povodom obljetnice osnutka Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine.

  

Klini?ka farmakologija

NA?I PRAVI LIJEK

Klini?ka farmakologija relativno je mlada medicinska grana, koja se po?ela razvijati sredinom prošloga stolje?a burnim pronalaskom velikog broja lijekova. Kako nije široko zastupljena, javnost je možda nedovoljno upoznata s njenim mogu?nostima i zna?enjem.

  

Kirurška terapija

ZA IZLJE?ENJE POD NOŽ

Kirurgija je stara medicinska specijalnost koja koristi manualne i instrumentalne tehnike u svrhu otkrivanja i/ili lije?enja nekog patološkog stanja (bolesti ili ozljede) ili poboljšanja funkcije odre?enog dijela tijela. Operacijski je zahvat agresivni oblik lije?enja prilikom kojeg kirurg koristi invazivne tehnike u terapijske, a ponekad i dijagnosti?ke svrhe.

  

Terapija zra?enjem – radioterapija

NEVIDLJIVE ZRAKE KOJE LIJE?E

Maligne bolesti danas su jedan od dva naj?eš?a uzroka smrti u svijetu uz kardiovaskularne bolesti; ra?una se da ?e svaki tre?i do ?etvrti stanovnik Zemlje u ovom stolje?u tijekom svog života oboljeti od raka. Stoga ne ?udi niz novih istraživanja o prirodi bolesti, novim lijekovima te boljim mogu?nostima u otkrivanju i lije?enju tumora.

  

Fizikalna medicina

POVRATAK U ZDRAVLJE

Fizikalna medicina je grana medicine koja se služi fizikalnim agensima (?imbenicima) u lije?enju. Prema vrstama ?imbenika dijelimo je u više grupa:termoterapija, hidroterapija, fototerapija, elektroterapija, kineziterapija.

  

Psihoterapija

RIJE?I KOJE LIJE?E

Psihoterapija je kao psihološka metoda lije?enja uspostavljena krajem XIX stolje?a. No, možemo re?i da je ?ovjek oduvijek znao za lje?idbenu snagu rije?i i razgovora.

  

Socioterapija

BITI DIO DRUŠTVA

U holisti?kom pristupu lije?enju psihijatrijskih poreme?aja, socioterapija je neizostavna metoda lije?enja koja pripada širem spektru terapijskih postupaka.

  

Radna terapija

MOGU SAM!

Radna je terapija zdravstvena disciplina koja odgovara na pitanje kako što bolje osposobiti za samostalan život osobe koje su izgubile svoju samostalnost u svakodnevici.

  

Duhovnost

DUH BIRA IZME?U DOBRA I ZLA

Po Hipokratu, ocu medicine, duh i tijelo jedna su cjelina, oni moraju biti u harmoni?nom odnosu kako bi rezultirali zdravljem. U suprotnom, dolazi do psihi?kih poreme?aja i tjelesnih bolesti.

  

Analiza meda

Zdravstveno-ekološki laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, ovlašten je od Ministarstva poljoprivrede za obavljanje analiza u medu.

  

Fitoterapija

POVRATAK POD OKRILJE MEDICINE

Biljke su nas lije?ile otkako postoji ljudski rod. Drevna medicina i farmacija temeljila se na znanosti o bilju sve do 20. stolje?a, kada je moderna farmaceutska industrija sintetizirala mnoge prirodne molekule i u?inila ih masovnijima i dostupnima u odnosu na prirodne.

  

Aromaterapija

MIRISNA TERAPIJA

Aromaterapija je dio fitoterapije koji se bavi aplikacijom eteri?nih ulja u prevenciji i tretmanu bolesti, kao i u održavanju i njegovanju tijela.

  

Iskazivanje agresije

NAPAD I OBRANA

Zbog težine problema koje suvremenom svijetu donose poreme?aji duševnog zdravlja, uz tjelesno, mentalno zdravlje ima klju?nu ulogu u životu ljudi, kao i u razvoju društva. Psihi?ki se poreme?aji mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi i zahva?aju emocionalne, intelektualne procese, verbalno i neverbalno ponašanje.

  

Moral u društvu

IMA LI NADE?

„Mislim da se moralni zakon sastoji u tome da
ne povre?ujemo druge ljude,
što se u kona?nici svodi na to
da ne povre?ujemo sami sebe.“
Anjelica Huston

  

Znaju li žene kojih se bolesti trebaju najviše bojati

ŽENSKO SRCE

U SAD-u su sr?ana oboljenja ubojica žena broj jedan. Me?utim, prošlogodišnje anketiranje pokazalo je da više od 57 % žena vidi rak kao svoju najve?u prijetnju. Na svaku ženu umrlu od raka dojke dolazi oko njih 11 koje su umrle od neke od sr?anožilnih bolesti.

  

O ZDRAVLJU UKRATKO

Eliksir s mediterana

Ljekovita svojstva maslinovog ulja dobro su dokumentirana u znanstvenoj literaturi. Unos te drevne namirnice pruža zaštitu od kroni?nih degenerativnih bolesti i povezuje se sa smanjenim rizikom od bolesti srca, prevencijom karcinoma te snaženjem imunološkog sustava.

  

Me?uljudski odnosi

TAJNA TRAJNE RADOSTI

Postoji više na?ina da poboljšate komunikaciju s najdražima, ali i sa svima drugima, i da shvatite u ?emu je tajna trajne radosti jer su dobri me?uljudski odnosi preduvjet sretnoga života

  

UVODNIK

KOŽA - ?UVARICA

Koža nas dijeli od ostatka svemira. Malo pateti?no, ali istinito. Vrlo malo površine našeg tijela doti?e se s okolinom preko sluznica, naravno, ako izuzmemo površinu plu?a.

  

Akne

PROMJENA ODRAZA U ZRCALU

Akne, jedna od naju?estalijih bolesti kože, pojavljuju se uglavnom u periodu adolescencije - izuzetno osjetljivom razvojnom razdoblju ?ovjeka. Promijenjeni odraz u zrcalu može ostaviti bolne posljedice na psihu i socijalne vještine u kasnijem životu osobe.

  

Tinea versicolor ili pityriasis versicolor

KOŽA „POJEDENA OD MOLJACA“

Tinea versicolor, tako?er poznata pod nazivom pityriasis versicolor, kroni?na je površinska gljivi?na infekcija, koja se javlja kao jednoli?ni, diskolorirani dijelovi na gornjem dijelu tijela, vratu i nadlakticama.

  

Gljivi?ne infekcije šake, stopala i noktiju

POSEBNO CARSTVO

Gljive su posebno carstvo u klasifikaciji živih bi?a. Postoji mnogo razli?itih vrsta. One na koje prvo pomislimo višestani?ni su organizmi, stanovnici šuma koji nam pružaju mnoge gastronomske užitke, ali nas mogu i prevariti svojim otrovom ako ih dobro ne poznajemo. Ima još mnogo vrsta gljiva kojih se ne sjetimo odmah, ali su svuda oko nas, u prvom redu kvasci i plijesni.

  

Psorijaza (Psoriasis vulgaris)

EMOCIONALNI GOVOR KOŽE

Psorijaza je nezarazna upalna bolest kože u ?ijem nastanku ulogu imaju genetski, imunološki i psihi?ki ?imbenici. Danas se smatra da psorijaza nastaje me?udjelovanjem genetskih i okolišnih ?imbenika. Da bi se bolest pokazala u genetski predisponirane osobe, potrebni su razli?iti vanjski i/ili unutarnji ?imbenici.

  

Erizipel

CRVENI VJETAR

Erizipel ili crveni vjetar akutna je bakterijska infekcija kože i potkožnog limfnog tkiva. Bolest je naj?eš?e uzrokovana piogenim streptokokom (Streptococcus pyogenes), a znatno rje?e drugim bakterijama.

  

Impetigo

ZARAZNE RANE

Impetigo je zarazna, površinska, gnojna, lokalna infekcija kože uzrokovana bakterijama. Naj?eš?i su uzro?nici bakterije zlatni stafilokok i piogeni streptokok.

  

Madeži i dermatoskopski pregled

ZNAMENI LJEPOTE

Madeži su dobro?udne promjene na koži, razli?itih oblika i veli?ina. Obi?no su sme?e boje, ali mogu biti i boje kože. Madeži mogu biti u razini okolne kože, izdignuti iznad nje ili sadržavati dlake, a u jedne osobe može biti prisutno svega desetak ili pak više od stotinu madeža.

  

Zlo?udne novotvorine kože

SUNCE GODI, ALI I ŠTETI

U naj?eš?e zlo?udne novotvorine (rak) kože ubrajamo bazocelularni karcinom, spinocelularni karcinom, sarkom kože i melanom kože.

  

Melanom kože

DJECA NE SMIJU IZGORJETI!

Unato? ?injenici da je sunce izvor života, odnosno neophodan izvor svjetlosti i topline, važan i za stvaranje vitamina D, svaki smo dan suo?eni s rastu?om incidencijom tumora kože, posebice melanoma, kao najzlo?udnijeg tumora uop?e, te bazocelularnog i spinocelularnog karcinoma. Nastanak tih tumora primarno se povezuje s izloženoš?u suncu.

  

Seboroi?ni dermatitis (Dermatitis seborrhoica)

ULJE KOJE TE?E

Seboroi?ni dermatitis vrlo je ?esta dermatoza, pra?ena crvenilom, svrbežom i ljuštenjem kože. Zahva?a podru?ja bogata lojnim (sebacealnim) žlijezdama, kao što su vlasište, lice, grudni koš. Ime seborrhea potje?e od latinskih rije?i u zna?enju „ulje koje te?e“.

  

Atopijski dermatitis

NA NJEŽNOJ DJE?JOJ KOŽI

Atopijski dermatitis kroni?na je ili kroni?no-recidiviraju?a upalna bolest kože, obilježena generaliziranom suho?om kože i jakim svrbežom. Pojavljuje se u osoba s nasljednom atopijskom konstitucijom, koja uvjetuje sklonost alergijskim reakcijama na razli?ite alergene.

  

Alergijska oboljenja kože

ALERGENI I IRITANSI SVUDA OKO NAS

Posljednjih godina u?estalost alergijskih bolesti u zna?ajnom je porastu pa one predstavljaju zna?ajan medicinski problem.
Postoje ?etiri tipa reakcije preosjetljivosti, a najvažnija su za kožne manifestacije dva tipa: tip I ili rana reakcija preosjetljivosti i tip IV – ili kasna reakcija preosjetljivosti.

  

Poreme?aji rasta kose

GUBITAK KOSE - GUBITAK SAMOPOUZDANJA

Dlaka je izuzetno važan dio kože sisavaca, iako se njena uloga evolucijski znatno mijenja. Današnjem ?ovjeku dlaka na tijelu nema veliko funkcionalno zna?enje, osim specijaliziranih dlaka na posebnim mjestima.

  

Trihotilomanija

IMPULS ZA ?UPANJEM DLAKA

Trihotilomanija snažan je impuls za ?upanjem vlastitih dlaka, pra?en olakšanjem. Definira se kao poreme?aj kontrole impulsa, a s obzirom na to da mu se može oduprijeti, opisan je i kao opsesivno - kompulzivni poreme?aj.

  

Kamilica

MELEM ZA KOŽU I SLUZNICU

Kamilica je jedna od najrasprostranjenijih i najpoznatijih biljaka u svijetu, a fitoterapeuti najviše cijene „rimsku“ i „njema?ku“. To je jednogodišnja biljka s razgranatom stabljikom, koja doseže visinu 20 – 50 cm.

  

Kako pobje?i u uživanje

USUSRET GODIŠNJEM ODMORU

Ljetni mjeseci su pred nama i još malo pa ?e godišnji odmori postati ?esta tema naših razgovora. Da li postoji savršen godišnji odmor ili je to samo neostvariv san? Koliko je nada i o?ekivanja smješteno u tih nekoliko kratkih tjedana koji se pojave samo jednom godišnje?

  

O zdravlju ukratko

Toplotni šok

Toplotni šok hitno je stanje koje nastaje zbog zatajenja „termostata“ u mozgu, koji regulira tjelesnu temperaturu. Tijelo se opasno pregrije, obi?no zbog visoke temperature ili dugoga izlaganja toplini.

  

Prevencija dekubitalnog ulkusa

RANE OD LEŽANJA

Pristup lije?enju kroni?nih rana u teških i dugo leže?ih bolesnika prolazio je kroz povijest razli?ite faze. Ošte?enja u sakralnoj regiji, koja odgovaraju dekubitalnom ulkusu, prona?ena su još na egipatskim mumijama.

  

Uvod

SUDAR ILI SUŽIVOT „VELIKOG I MALOG“

U recima koji slijede ?ovjek, odnosno sveukupnost ljudskoga tijela, krije se pod pojmom „veliko“ a šarenilo svijeta koji pokriva znanost koju zovemo „mikrobiologija“ je svijet malog. U taj svijet spadaju cijela „carstva“ me?usobno poprili?no razli?itih bi?a. Nabrajanje može zapo?eti virusima, pa preko bakterija, gljivica, protista (praživotinja i prabiljaka) do parazita.

  

Svjetski tjedan dojenja 1.-7. kolovoza 2014.

DOBROBIT ZA CIJELI ŽIVOT

Svjetsko udruženje za potporu dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action - WABA) objavilo je slogan za Svjetski tjedan dojenja 2014.: Dojenje - dobrobit za cijeli život.

  

Štetnosti pušenja u trudno?i

BEBA NEMA IZBORA

Mogu li maj?instvo i cigarete zajedno? Trudnice bi trebale izbjegavati i zadimljene prostorije, jer ?ak i pasivno pušenje može utjecati na plod.

  

Fiziološka crijevna flora i probiotici

ORGAN UNUTAR ORGANA

Normalnu ili fiziološku floru ?ovjeka (mikrobiotu) ?ine mikroorganizmi koji nastanjuju kožu i sluznice ?ovjeka ne ?ine?i mu nikakvu štetu. Oni tu žive kao komenzali, ne uzrokuju?i bolest dokle god se nalaze na mjestu kolonizacije.

  

Helicobacter pylori

PODSTANAR U ŽELUCU

Još krajem 19. stolje?a javila se pretpostavka da razvoju ulkusne bolesti (?ir, vrijed ili ulkus želuca i dvanaesnika) prethodi zaraza. Kroz cijelo prošlo stolje?e trajali su pokušaji da se otkrije zarazni agens koji bi se povezao s tim bolestima.

  

Amebijaza

OPASNOST S VO?A I POVR?A

Amebijaza je bolest koju uzrokuje jednostani?ni parazit Entamoeba histolytica. U rodu Entamoeba ima više vrsta ameba koje mogu obitavati u probavnom traktu ?ovjeka, ali jedino histoliti?na ameba izaziva klini?ku sliku.

  

Trakavice, gliste i crvi

ŽIVI ORGANIZMI U NAMA

Trakavice, gliste i crvi parazitski su nametnici ?ovjeka i životinja. Žive?i na doma?inu, nametnici imaju od njega uvijek korist, a ?ovjek ili životinja od nametnika manju ili ve?u štetu. Zbog zdravstvenih problema koje parazitarne invazije mogu izazvati kod ljudi i ku?nih ljubimaca, bitno je upoznati se s nekima od ?eš?ih u našem geografskom podru?ju.

  

Ehinokokoza

MALA PSE?A TRAKAVICA

Ehinokokoza (Echinococcosis) parazitarna je zarazna bolest uzrokovana trakavicom Ehinokokom.
U našim krajevima naj?eš?i je Ehinococcus granulosus ili mala pse?a trakavica. Odrastao oblik tog parazita živi u probavnom traktu psa i srodnih životinja (lisica, vuk), dok se ciste nalaze u ovci, svinji, govedu i ?ovjeku.

  

Escherichia coli

U CRIJEVU POŽELJNA, U MJEHURU NE

Escherichia coli (E. coli) bakterijska je vrsta koja pripada porodici Enterobacteriaceae, rodu Escherichia. Bakteriju E. coli otkrio je Theodor Escherich, 1885. godine. Rodu Escherichia pripada nekoliko vrsta bakterija, a za humanu medicinu zna?ajna je samo jedna vrsta - Escherichia coli.

  

Candida

DVIJE STRANE OGLEDALA

Moderni stil života, brza hrana, pretjerani unos še?era i bijeloga brašna, stres, prekomjerno propisivanje antibiotika - mogu pogodovati gljivi?nim infekcijama.

  

Trihineloza

BOLEST SIROVOGA MESA

Trihineloza (trihinoza) je zarazna bolest uzrokovana parazitom Trichinella. Procjenjuje se da od trihineloze u svijetu godišnje oboli oko 10 000 ljudi. Bolest se u cijelome svijetu javlja sporadi?no ili u epidemijama.

  

Svrab (scabies)

KANALI?I U KOŽI

Svrab, scabies ili šuga, zarazna je bolest uzrokovana parazitom - grinjom Sarcoptes scabiaei var. hominis. Naj?eš?i izvor zaraze je ?ovjek, koji je ujedno i jedini rezervoar bolesti.

  

Ušljivost

SRAMOTA TEŽA OD BOLESTI

Mnogi roditelji ve? su se susretali s neugodnom ?injenicom da su im djeca, negdje u školi ili vrti?u, "pokupila" uši i da se stalno ?ešu po kosi jer ih jako svrbi. Neki su se tada uspani?ili i razmišljali o tome tko je to prenio njihovoj djeci.

  

Demodex

PAUKOLIKI NAMETNIK

Grinje spadaju u grupu pau?njaka, koji pripadaju koljenu ?lankonožaca. Srodnici su krpelja, paukova, škorpiona i drugih paukolikih stvorenja. Opisano je preko 48 tisu?a vrsta. Vrlo su male i ne mogu se vidjeti golim okom.

  

Stidna ušljivost (Pediculosis pubis)

NEIZDRŽIV SVRBEŽ

Na ?ovjeku parazitiraju dvije vrste ušiju: ?ovje?ja uš (Pediculus humanus) i stidna uš (Phthirius pubis).

  

Krpelji

OPASNOST IZ PRIRODE

Krpelji su sitne životinjice koje spadaju u skupinu ?lankonožaca, razred pau?njaka, red grinja. Radi se o srodnicima pauka. Dobro su rasprostranjeni u prirodi. Ima ih oko 300 vrsta.

  

Bolest vožnje (kinetoza, bolest kretanja)

MORSKA BOLEST

Dolaskom ljeta i lijepoga vremena zapo?inje sezona godišnjih odmora i putovanja. I dok su nekome putovanja uživanje u vožnji i krajoliku, nekome su prava muka i neugodno iskustvo.

  

Palijativna medicina

U BOLESNIKOVOJ KU?I

Palijativna skrb nije pojam novijega datuma. Danas o palijativnoj medicini, odnosno skrbi, pišu sami bolesnici, duhovnici, volonteri, psiholozi, socijalni radnici, pedijatri, onkolozi, neurolozi i drugi specijalisti.

  

O zdravlju ukratko

UTAPANJE

  

Hrvatski Crveni križ

SLUŽBA SPAŠAVANJA ŽIVOTA NA VODI I EKOLOŠKE ZAŠTITE PRIOBALJA

Služba spašavanja života na vodi Hrvatskog Crvenoga križa razvila se u vode?u organizaciju na podru?ju osposobljavanja spasilaca, prevencije nesre?a, spašavanja na vodi i pružanja prve pomo?i stradalima na vodi u Republici Hrvatskoj.

  

Uvodnik

ZDRAVLJE I ZNANJE

Povod za još malo razmišljanja o odnosu zdravlja i znanja jest napor naše zajednice da se uklju?i u zaštitu zdravlja svojeg stanovništva i posebnim projektom „Zdrava županija“.

  

Program „Zdrava županija“

MIJENJAMO SVIJEST LJUDI

Program “Zdrava županija” u Primorsko-goranskoj županiji dio je Hrvatske mreže zdravih gradova, udruženja hrvatskih gradova i županija okupljenih oko ideje promicanja zdravlja.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVOŽILJA KOD STANOVNIKA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Što je nekada (za vrijeme velikih epidemija) bila kuga, to su danas bolesti srca i krvnih žila. One uzimaju najve?i danak, vode?i su uzrok smrti u svijetu te u globalnom mortalitetu sudjeluju s 30%.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

MENTALNO ZDRAVLJE KROZ ŽIVOTNU DOB

Mentalno zdravlje, unato? važnosti, nije popularna tema kao što su to na primjer, zdrava prehrana, bolesti srca i krvožilnoga sustava, neurološke bolesti ili bilo koje druge tjelesne bolesti i na?ini na koji ih možemo prevenirati ili tretirati.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

SKRB O STARIJIM I NEMO?NIM OSOBAMA

Jedan od prioriteta koji su u fokus – grupama definirali naši sugra?ani i stru?njaci bila je i skrb o starijim osobama. S obzirom na to da je prosje?na dob stanovnika Primorsko-goranske županije 42 godine, a predvi?a se da ?e se u cijeloj Europi do 2050. godine broj stanovnika starijih od 65 godina udvostru?iti, taj prioritet posebno je važan za poboljšanje kvalitete života naših ljudi.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

ZDRAVSTVENA PISMENOST

Kada korisnici zdravstvenog sustava ne poznaju njegovo funkcioniranje, to dovodi do problema na zdravstvenoj, socijalnoj i ekonomskoj razini te u funkcioniranju društva u cjelini.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

RANO PREPOZNAVANJE I LIJE?ENJE DJECE S TEŠKO?AMA U RAZVOJU

Ro?enje zdravog novoro?en?eta jedno je od najradosnijih iskustava u životu svakog roditelja. No, nije uvijek tako.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

MLADI - SOCIJALNA I EKONOMSKA UKLJU?ENOST

Tim za mlade okupio se u svrhu pružanja adekvatne potpore mladima; svojim radom i iskustvom pridonosi razvoju društva, naro?ito mladih kao naosjetljivije društvene skupine.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

UDOMITELJSTVO

Centar za pružanje usluga u zajednici „Izvor“ prva je ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj koja je u svoju djelatnost formalno uvela podršku udomiteljskim obiteljima.

  

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije

ORGANIZIRANO STANOVANJE

U okviru procesa planiranja razvoja sustava socijalne skrbi, a sukladno Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u RH od 2011. do 2016. godine, naglašeno je da prioritet treba dati razvoju usluga koje nedostaju u zajednici, ?ime se želi posti?i da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i lokalnim zajednicama.

  

Osteoporoza

BOLEST KRHKIH KOSTIJU

Osteoporoza (šupljikave, porozne kosti) bolest je koja danas poga?a milijune ljudi (80% njih su žene), uzrokuje teške invalidnosti, a može biti i smrtonosna. Premda poga?a oba spola, žene su u ve?ini slu?ajeva žrtve zbog dramati?nog gubitka koštane mase u ranoj menopauzi, kada se lu?enje ženskoga spolnog hormona estrogena smanjuje.

  

Slabljenje pam?enja u starijoj životnoj dobi

MLADI STE ONOLIKO KOLIKO SE TAKVIMA OSJE?ATE

Mnogi ljudi vjeruju da o sudbini ili pak o genima ovisi kako ?e ve?ina prolaziti kroz stariju dob. Me?utim, ne mora biti tako. Kako ?e ljudi starjeti, ho?e li u svojim 70-im i 80-ima oboljeti, postati dementni i nesposobni za seksualni život, ili ?e biti snažni, oštroumni i s još živim seksualnim nagonom – ovisi uglavnom o tome kako žive.

  

Razvoj govora

AKO DJECI TEPATE, DVAPUT ?ETE IH U?ITI ISTI GOVOR

U Hrvatskom enciklopedijskom rje?niku piše da tepati zna?i „izgovarati glasove kao dijete kad po?inje govoriti“, odnosno „nadijevati rije?i odmila, nježno govoriti kome“, a govor je definiran kao „prirodna sposobnost ?ovjeka da se sporazumijeva, šalje i vra?a misli i poruke pomo?u artikuliranih glasova koji oblikuju rije?i i re?enice“.

  

1. listopada – Me?unarodni dan starijih osoba

ZABLUDE O STARENJU

Odre?ene stalne zablude o sposobnostima i karakteristikama starijih ljudi trebaju biti ozbiljno preispitane. Ve?ina misli da su stariji ljudi neproduktivni, usamljeni, lošeg zdravlja, pesimisti i ignorirani.

  

15. listopada – Dan bijelog štapa

ŽRTVE PREDRASUDA

Osobe s invaliditetom oduvijek su, kao „druk?ije“, privla?ile pažnju javnosti. U nekim razdobljima i sredinama pripisivale su im se nadnaravne mo?i, dok je bilo (nažalost, svakodnevno svjedo?imo tome da još uvijek ima) i pojedinaca koji su, u najboljem slu?aju po osobu s invaliditetom, stanje trajne ošte?enosti ili gubitka neke funkcije nalazili u manjoj vjerojatnosti da ?e ljudi ravnodušno pro?i pokraj prosjaka s invaliditetom, nego pokraj onoga ?ije su sposobnosti naizgled o?uvane.
Oboje je, naravno, predrasuda, a predrasude ponekad postanu toliko uvriježene da upravo prerastu u mitove.

  

31.listopada - Svjetski dan štednje

ZRNO PO ZRNO

«Novac je lakše ste?i
nego sa?uvati.»
Montaigne

  

Povr?e za zdravlje *** Povr?e za zdravlje *** Povr?e za zdravlje

Pasternjak (Pastinaca sativa L.)

Pasternjak je nastao od divlje biljke (koja se i danas može na?i, kao samonikla, u sjeverozapadnoj Aziji i Sjevernoj Americi), a kultiviranim uzgojem, do naših dana, razvio se u visokovrijedno i korisno povr?e.

  

O zdravlju ukratko

MJESEC RUŽI?ASTE VRPCE

Mjesec listopad posve?en je borbi protiv raka dojke. Ta opaka bolest naj?eš?i je oblik raka kod žena i vode?i uzrok smrti od malignoma u ženskoj populaciji.

  

Okrugli stol „Rijeka psihologije 2013.“

UTJECAJ ODNOSA IZME?U PACIJENTA I LIJE?NIKA NA OZDRAVLJENJE

Odnos izme?u lije?nika i pacijenta vrlo je osjetljiv za oba sudionika. Samim time je i istraživanje i utvr?ivanje onoga što bi bilo važno za taj odnos osjetljivo, a da on bude kontekst u kojem je mogu?e graditi kvalitetniji proces ozdravljenja.

  

Uvodnik

PREHRANA I ZDRAVLJE

Prehrana, ili uzimanje hrane radi održavanja života, daje zna?aj samome pojmu. Hrana kao dnevna potreba potpuno je uklju?ena u pojam zdravlja.

  

Bolesti jednjaka

PRAVILNA PREHRANA KAO TERAPIJA

Naj?eš?a oboljenja jednjaka su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) i karcinom. Na oba stanja može, kao dodatak lije?enju, utjecati na?in prehrane. Stoga se on preporu?a kako bi olakšao simptome i ubrzao terapiju.

  

Bolesti želuca i dvanaesnika

ŠTO TO ŠTIPA U ŽELUCU

Pepti?ki ulkus (vrijed, ?ir) je ranica na sluznici probavnoga trakta koja prodire u dublje slojeve stijenke i zarasta ožiljkom. Naj?eš?e je sijelo pepti?koga ulkusa u želucu i dvanaesniku, ali se može pojaviti i u jednjaku i po?etnom dijelu tankoga crijeva.

  

Prehrana osoba sa žu?nim kamencima

NIŠTA MASNO

Žu?ni mjehur je organ smješten ispod jetre i služi kao rezervoar žu?i koja nastaje u jetri. Najvažnija je uloga žu?i u probavi masti iz hrane. Prilikom unosa hrane u probavni trakt dolazi do podražaja žu?njaka i izlu?ivanja žu?i kroz žu?ovod u po?etni dio tankoga crijeva. Na njenu poja?anu aktivnost posebno djeluje masna hrana.

  

Prehrana i maligne bolesti

SLATKIŠI HRANE RAK

Hrana ima presudan utjecaj na zdravlje. Najnovija istraživanja pokazuju da se pravilnom prehranom broj kancerogenih bolesti može smanjiti najmanje za tre?inu.

  

Malnutricija

NI PREVIŠE, NI PREMALO

Pod pojmom malnutricije podrazumijeva se i pothranjenost i preuhranjenost. Malnutriciju tako?er možemo opisati kao nedovoljnu, preobilnu ili neuravnoteženu prehranu, odnosno prehranu u kojoj može biti zadovoljen unos kalorija, ali je nedostatan unos nekih hranjivih tvari, vitamina ili minerala.

  

Pravilna prehrana kod osoba s dijabetesom

KAD ŠE?ER ZAGOR?I

Pravilna prehrana je, uz tjelesnu aktivnost, izuzetno važna u lije?enju dijabetesa tipa 2. Ovdje ?emo dati samo osnovne smjernice vezane uz pravilnu prehranu.

  

Europski dan oralnoga zdravlja - 12. rujna 2014.

ŠE?ERNA BOLEST I ZDRAVLJE USNE ŠUPLJINE

Dvanaestog rujna obilježava se Europski dan oralnoga zdravlja koji je ove godine bio posve?en osobama sa še?ernom boleš?u. Europska udruga doktora dentalne medicine, u suradnji s Europskom regijom Me?unarodne dijabeti?ke federacije pokrenula je projekt pod nazivom Oralno zdravlje i dijabetes radi edukacije o povezanosti zdravlja usne šupljine i še?erne bolesti.

  

Celijakija, alergija na pšenicu i preosjetljivost na gluten

ZRNO PO ZRNO – NEDA?A

Žitarice, osobito pšenica, smatraju se temeljem prehrane; nekad su zna?ile napredak i bogatstvo civilizacije. Od svih žitarica pšenica ima najve?e socio-ekonomsko, politi?ko, kulturalno i vjersko zna?enje. Ona je najraširenije uzgajana žitarica u svijetu, a potražnja za njom sve je ve?a, pa i u zemljama koje su klimatski neprikladne za njen uzgoj, zbog uvo?enja „zapadnog“ na?ina prehrane.

  

Alergija na hranu

ZABRANJENO VO?E

Osim osnovne prehrane, hrana nam pruža i osje?aj zadovoljstva te kulinarski i društveni užitak. Ve?ina ljudi bez problema uživa u konzumaciji raznolike hrane. Me?utim, za mali postotak ljudi konzumacija odre?enih namirnica, ?ak i u malim koli?inama, može izazvati po život opasne alergijske reakcije. Oko 4-8% male djece i 2-4% odraslih osoba u razvijenim zemljama pati od alergija na hranu

  

Prehrana osoba s povišenim vrijednostima mokra?ne kiseline i gihtom

NAPAD NA ZGLOBOVE

Mokra?na kiselina (acidum uricum) normalni je sastojak krvi. Ona u normalnim uvjetima nastaje kao završni produkt razgradnje purina, koji su sastavni dio nukleinskih kiselina pa prema tome i velikog broja namirnica životinjskog podrijetla.

  

Prehrana u trudno?i

VAŽNA KVALITETA, A NE KOLI?INA

Navike u prehrani odre?uju naše zdravlje mnogo izravnije nego što pretpostavljamo. Klju?nu ulogu za zdravlje budu?e majke i djeteta u razvoju ima punovrijedna i raznovrsna prehrana. Potrebe za kalorijama i hranjivim tvarima u trudno?i jedva da se pove?avaju - od 4. mjeseca trudno?e potrebno je unositi svega 200 - 300 dodatnih kalorija na dan.

  

Pretilost u djece

OD VIŠKA GLAVA BOLI

"Ako bismo svakom pojedincu mogli
odrediti odgovaraju?u koli?inu hrane i vježbi,
ni previše, ni premalo,
pronašli bismo najsigurniji put do zdravlja."
Hipokrat

  

Radne navike

RAD JE STVORIO ?OVJEKA

Navike su na?in obavljanja odre?enih radnji, koje su se ponavljanjem ili vježbanjem u?vrstile tako da pri njihovom provo?enju nije potrebno razmišljati kako ih treba obaviti.

  

Je?am

TRADICIONALNA NAMIRNICA ZA MODERNU PREHRANU

Sužen izbor svježih namirnica u hladno doba godine afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmijeh na lice. Je?am je žitarica koja, zahvaljuju?i svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavre?uje ?eš?u prisutnost na jelovniku.

  

O zdavlju ukratko

POREME?AJI PREHRANE ZA KOJE VJEROJATNO NISTE ?ULI

Do pred malo, poreme?aji prehrane nisu se shva?ali ozbiljno. Anoreksija se ozna?avala jednostavno kao „manjak apetita“, a ona je, uz bulimiju, bila jedini poreme?aj prehrane o kojem se govorilo. Danas se zna da postoje brojni poreme?aji prehrane i da su to ozbiljne, ?esto vrlo teške bolesti, ?iji simptomi su u po?etku vrlo nejasni i teško ih je prepoznati, a ?esto dovode do ozbiljnog narušavanja zdravlja.

  

Uvodnik

Tijelo govori-treba ga razumjeti

Povijest medicine puna je zanimljivih crtica i pri?a o naporima da se prepoznaju poreme?aji i bolesti na sebi i, još više, na pripadnicima uže i šire zajednice. To danas, stru?no, zovemo dijagnosti?kim postupcima, koji prethode pretpostavci ili zaklju?ku o ?emu se radi, što pak nazivamo dijagnozom. Potom slijede postupci lije?enja, o kojima ovom prilikom ne?e biti govora.

  

Op?e hematološke laboratorijske pretrage

POGLED U KAP KRVI

U op?e hematološke laboratorijske pretrage spadaju kompletna krvna slika, diferencijalna krvna slika i sedimentacija eritrocita. Hematološke pretrage daju nam informaciju o ukupnom broju, broj?anom omjeru ili kvaliteti pojedinih krvnih stanica. Treba razlikovati pretrage koje sa?injavaju krvnu sliku od biokemijskih pretraga u krvnoj teku?ini, tj. serumu (glukoza, masno?e, jetrene probe, željezo…).

  

Hiperlipidemije

BOLEST SUVREMENOG DOBA

Bolesti srca i krvnih žila vode?i su uzrok smrti i velik javnozdravstveni problem u brojnim zemljama zapadne civilizacije. U patofiziologiji kardiovaskularnih bolesti najzna?ajniju ulogu ima proces ateroskleroze, a njezina naj?eš?a klini?ka o?itovanja su infarkt miokarda i moždani udar.

  

Adolescentkinje i anemija

SLABOST KRVI

Anemija izazvana nedostatkom željeza (sideropeni?na anemija) naj?eš?a je vrsta anemije u adolescentnom razdoblju i naj?eš?e je imaju djevoj?ice. Kako se dijagnosticira, lije?i i zbog ?ega je važno pravovremeno je prepoznati?

  

HbA1c antigen

DUGORO?NI POKAZATELJ SLATKO?E

Dijabetes je kroni?na bolest koja nastaje kada guštera?a ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može u?inkovito koristiti inzulin koji se proizvodi. Inzulin je jedan od hormona koji reguliraju še?er u krvi, ali i jedini koji ga smanjuje.

  

Samokontrola glukoze u krvi

VOŽNJA ZAVOJITOM CESTOM

Spoznaja o razini glukoze u krvi snažno je oružje kojim možemo utjecati na trenuta?no zdravstveno stanje, a time i zdraviju budu?nost.

  

Serodijagnostika

NAŠI UNUTARNJI ZAŠTITNICI

Zarazne bolesti uzrokovane su razli?itim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, parazitima i gljivama. Mikroorganizmi na svojoj površini nose razli?ite antigene. Antigeni su tvari koje unosom u organizam izazivaju stvaranje protutijela. Preboljenjem zarazne bolesti ili cijepljenjem (umjetnim unosom oslabljenih cijelih mikroorganizama ili njihovih dijelova) poti?e se stvaranje protutijela.

  

Helicobacter pylori

?ESTI STANOVNIK ŽELUCA

Helicobacter pylori je spiralna bakterija, prisutna kod više od polovice cjelokupne ljudske populacije i jedina bakterija koja može preživjeti u nepogodnoj kiseloj sredini na želu?anoj sluznici.

  

Intolerancija na hranu

TIJELO ODBACUJE ŠTO MU ŠKODI

Ve?ina ljudi može jesti raznoliku hranu bez pojave neželjenih u?inaka. Prema podacima iz literature, 3-6% populacije u razvijenim zemljama ima razli?ite simptome nakon unosa odre?ene hrane – pojavljuje se intolerancija, što znatno utje?e na kvalitetu života pojedinca.

  

Kalprotektin

NOVOST U DIJAGNOSTICI

Fekalni kalprotektin je biomarker upale kod upalne bolesti crijeva. Upalna bolest crijeva, poznatija pod engleskom kraticom IBD (engl. Inflammatory bowel disease) grupa je sli?nih bolesti karakteriziranih autoimunim upalnim procesima u probavnom sustavu, naj?eš?e u tankom i debelom crijevu, uglavnom kroni?noga tijeka.

  

Prostata specifi?ni antigen (PSA)

MUŠKI MARKER

Prostata specifi?ni antigen (PSA) protein je koji stvaraju žljezdane stanice prostate. U normalnim okolnostima izlu?uje se samo u sjemenoj teku?ini prilikom ejakulacije (izbacivanja sjemena). Funkcija mu je održati spermije spremnima za oplodnju izme?u ejakulacije i kontakta s jajnom stanicom, a u medicinskoj dijagnostici jedan je od najboljih markera u urologiji, gdje se primarno koristi za ranu detekciju karcinoma prostate.

  

Fibromijalgija

KROZ ŽIVOT S BOLI

Fibromijalgija je kroni?na bolest koju karakteriziraju stalni bolovi i neprekidan osje?aj umora, a traje, u ve?ini slu?ajeva, cijeli život. Ne ošte?uje miši?e, zglobove, organe, nije opasna po život i s vremenom postaje podnošljiva. Od nje boluje 4% populacije. Fibromijalgija smanjuje radnu sposobnost i bitno utje?e na kvalitetu života i na raspoloženje.

  

Obitelj i njezina uloga u odgoju djece

Obitelj

Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj,
ve? se trudite da ono to postane! - Vasto
Kruna velike i iskrene ljubavi mladi?a i djevojke jest brak, a ro?enjem djeteta oni postaju roditelji – majka i otac. Otac, majka i dijete ?ine pravu malu obitelj. Dijete – to malo i najdraže ljudsko bi?e, u bra?ni život unosi zna?ajne promjene, postaje središtem pozornosti i smislom života svojih roditelja, koji s ponosom kažu: „Sad znamo zašto živimo“. Oni dijete ne bi dali za sva svjetska blaga jer, kako je rekao Euripid: „Djeca su za sve ljude njihov život.“

  

Lije?enje biljem

ZA SVAKU BOLEST RASTE JEDNA BILJKA

Ima jedna stara narodna izreka koja kaže: „Za svaku bolest raste jedna biljka.“ Premda je pretenciozno tako nešto kazati, ve?ina starih narodnih izreka nije daleko od istine.

  

10. sije?nja – Me?unarodni dan smijeha

NAJBOLJI RECEPT ZA ZDRAVLJE, SRE?U I DUG ŽIVOT

Smijeh ne smije biti izba?en iz bilo ?ega,
zato što on popravlja sve.
James Thurber
Od ugodnog i veselog boži?nog i novogodišnjeg slavlja samo je desetak dana do najveselijeg dana u godini, dana kada se posvuda ?uje iskren i radostan smijeh, a svatko vas do?ekuje i ispra?a osmijehom. Osmijesi su darovi koji se razmjenjuju na svakom koraku. Taj dan je 10. sije?nja – Me?unarodni dan smijeha - koji se svake godine obilježava u cijelom svijetu, a unosi u sve domove mnogo radosti, sre?e i veselja.

  

NUTRICIONIZAM

PRIKAZ KNJIGE JOY BAUER: „NUTRICIONIZAM“

  

O zdravlju ukratko - Viroze

SLUŠAJTE SVOJE TIJELO

Vrijeme je prehlada i gripe, virusnih bolesti koje se naj?eš?e javljaju zimi, kao pojedina?ni slu?ajevi i u obliku manjih ili ve?ih epidemija. Iako se virusne bolesti ne mogu potpuno sprije?iti, mogu se poduzeti odre?ene preventivne mjere, kao i pravilno lije?enje, tj. ponašanje za vrijeme bolesti.

  

Uvodnik

POUZDANA HRANA I ZDRAVLJE

Hrana, kad se uklju?i i voda za pi?e, ima presudnu ulogu u odre?ivanju pojma zdravlje. Problemu se može pristupiti na mnogo na?ina, no ovom prilikom nešto više o pouzdanosti, sigurnosti, odnosno kakvo?i.

  

Svijetski dan zdravlja

SIGURNOST HRANE

Nesigurna hrana povezana je, procjenjuje se, sa dva milijuna smrti godišnje, uglavnom djece. Hrana zaga?ena štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili kemijskim tvarima odgovorna je za više od 200 bolesti, od proljeva do malignih oboljenja

  

Svjetski dan zdravlja 2015.

SIGURNOST HRANE

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svake godine odabire prioritetno podru?je globalnoga javnozdravstvenog problema kao temu za Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava 7.travnja, na dan koji zna?i ro?endan Organizacije.

  

Kvaliteta i sigurnost hrane

ZA SITOST I ZDRAVLJE

Hrana je danas predmet zanimanja sve ve?eg broja ljudi, ne samo stru?njaka, nego i laika koji vode brigu o svojoj prehrani. Prehrana kontrolira razne funkcije u organizmu i utje?e na njih pa time pridonosi zdravlju ?ovjeka i smanjuje rizik od pojave bolesti. Upravo zbog toga, velik je izazov pred svima koji rade na proizvodnji i kontroli hrane te je velika uloga u prevenciji i osiguranju kvalitete i sigurnosti.

  

HACCP - osiguranje zdravstveno ispravne hrane<

OD POLJA DO STOLA

Od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. ?lanica Europske unije (EU). Republika Hrvatska (RH) tada je preuzela i pravnu ste?evinu Europske unije za podru?je sigurnosti hrane. Temeljna uredba koja regulira sigurnost hrane je Uredba (EZ) br. 178/2002

  

Dodaci prehrani

MIT ILI KORIST

Novi trendovi u prehrani ?esto uklju?uju korištenje nutritivno oboga?ene hrane, kao i dodataka prehrani. Postoji nešto privla?no u raznovrsnim i mnogobrojnim dodacima prehrani. U usporedbi s lijekovima, oni djeluju "prirodno", no zapravo mogu sadržavati puno umjetnih sastojaka, ponekad i vrlo opasnih. A tko ne voli uzimati pilule ili vitamine na kojima piše da vas ?ine zdravijima?

  

Vodoopskrba rije?kog podru?ja

PITKA VODA ŽIVOT ZNA?I

Zna?enje vode za ljudske zajednice i njihov razvoj poznato je još iz vremena najstarijih civilizacija, poput egipatske, sumerske, babilonske i ostalih, koje su se razvile u nizinama velikih teku?ica. Ve? je tada voda prepoznata kao osnova života.

  

Pravilna prehrana

PROTEINI SPRJE?AVAJU GLAD

Osim po broju kalorija i sadržaju hranjivih sastojaka, namirnice se klasificiraju i po indeksu sitosti, koji se odre?uje na osnovi toga koliko vremena namirnica može održati sitost organizma.

  

Priprema i hranjenje djeteta mlije?nim pripravkom

FORMULA U PRAHU

Suvremene spoznaje i stavovi vode?ih stru?njaka i organizacija danas su jasno usmjereni na podršku i naglašavanje važnosti prehrane djece maj?inim mlijekom. Brojna novija istraživanja pokazuju da je takva prehrana nezamjenjiva u smislu sigurnosti, razvoja i ja?anja imuniteta i zaštite od bolesti, a isto tako i jedinstvena po svom sastavu, koji prati i najbolje podupire rast i razvoj djeteta u najranijoj i najosjetljivijoj dobi nakon ro?enja i tijekom prvih godina života.

  

Prevencija malignih oboljenja

KAKO POSTI?I PREDNOST U BORBI PROTIV RAKA

Individualna borba protiv raka zahtijeva našu stalnu brigu i oprez. Velika grupa ameri?kih lije?nika, i to ne bilo kojih, ve? poznatih stru?njaka na podru?ju prevencije i lije?enja raka, sudjelovala je nedavno u opsežnoj anketi. Cilj ankete bio je utvrditi koje se preventivne mjere danas smatraju najdjelotvornijima.

  

Korabica (Brassica oleracea var. Gongylodes)

KORINTSKA REPA

Korabica potje?e iz primorskih krajeva sjevernoga dijela Europe. Pretpostavlja se da je nastala iz sto?noga kupusa koji ima zadebljalu stabljiku. Dugogodišnjom selekcijom zadebljala stabljika sto?noga kupusa razvila se u okruglu korabicu – povr?e oblika jabuke.

  

Uz 8. ožujka - Svjetski dan žena

SIMBOL BORBE PROTIV NERAVNOPRAVNOSTI

Ne smeta mi što živim u muškom svijetu,
sve dok u njemu mogu biti žena.
Marilyn Monroe
Me?unarodni dan žena simbol je borbe protiv neravnopravnosti, seksizma, protiv iskorištavanja žena. To je dan obilježavanja borbe žena diljem svijeta za njihova temeljna ljudska prava i ravnopravnost s muškarcima, poput prava na obrazovanje, rad, slobodu, ekonomsku, socijalnu i politi?ku jednakost, pravo glasa, poštovanje, uvažavanje, ljudsko dostojanstvo, ljubav...

  

O zdravlju ukratko - hrana za snižavanje kolesterola

ZDRAVO I UKUSNO

Imate li povišen takozvani loš ili LDL kolesterol, prehrana vam uvelike može pomo?i u tome da ga držite pod kontrolom.

  

Trovanja hranom

BOLEST PRLJAVIH RUKU

Jedna od bolesti koja gotovo nikoga nije zaobišla, dapa?e pogodila ga je više puta, jest trovanje hranom. ?esto ?ujemo od ?lanova obitelji, prijatelja ili susjeda kako su cijeli dan povra?ali i/ ili „tr?ali“. O ?emu se najvjerojatnije radi? O ?itavom spektru raznih bolesti koje nazivamo trovanja hranom.

  

Uvodnik

GINEKOLOGIJA: MALE RAZLIKE - CIJELA ZNANOST

Priroda, koriste?i evolucijske mehanizme, brine o održanju života jedinke, ali još više i složenije o održanju vrste. ?ovjek u svojoj uobraženosti misli da je on u svemu nešto posebno, na što bi se priroda, da je ?ovjekolika, samo nasmiješila. ?ovjek kao vrsta ne razlikuje se u biti mnogo od ostalih pripadnika velike skupine koju zovemo sisavci. Jedna je od zna?ajki te skupine jasna i potpuna razlika po spolu. Ne u svemu, ali u sustavu organa koji osiguravaju razmnožavanje, održanje vrsti, dosljedno. U tome smo od ro?enja do smrti ženski i muški, dakle razli?iti, pripadnici iste vrste. Katkada te razlike iz milja ili u šali zovemo „malim razlikama“.

  

Ginekološki pregled

BEZ SRAMA I PREDRASUDA

Tijekom rada u ginekološkoj praksi ?esto se susre?emo s pitanjima: kada je vrijeme za prvi ginekološki pregled, koliko ?esto odlaziti ginekologu, kada je vrijeme za hitan odlazak ginekologu, kome se treba obratiti ako je test na trudno?u pozitivan, je li ultrazvu?ni pregled obvezan na svakom ginekološkom pregledu, što je PAPA-test i sli?no.

  

Bolne i obilne menstruacije

ONI DANI U MJESECU

Menstruacijski ciklus obuhva?a fiziološke promjene u organizmu žene, koje se ponavljaju u pravilnim ritmi?kim intervalima, a rezultiraju pojavom mjese?nice, menstruacijskog krvarenja koncem ciklusa, ili nastupanjem trudno?e.

  

Nenormalna krvarenja iz maternice

U KRIVO VRIJEME NA KRIVOM MJESTU

Nenormalno krvarenje iz maternice spada me?u naj?eš?e razloge odlaska žena lije?niku. Naziva se još intermenstrualno krvarenje, „spotting“ (to?kasto krvarenje) ili metroragija (nenormalno krvarenje iz maternice). Neka su od tih krvarenja bezazlena, dok se ponekad može raditi o ozbiljnom problemu.

  

Rak ženskih spolnih organa

NAJOPASNIJE PROMJENE

Rak se može pojaviti u bilo kojem dijelu ženskih spolnih organa: na stidnici, rodnici, vratu maternice, tijelu maternice te na jajovodima ili jajnicima. Ako izuzmeno rak dojke, koji ima najve?u pojavnost, na rak ženskih spolnih organa otpada oko 15-17% ukupno oboljelih žena.

  

Spolno prenosive bolesti

UGROŽENI SVI SPOLNO AKTIVNI

AIDS, spolno prenosiva bolest (SPB), dominira naslovima jer je, za sada, fatalno oboljenje. Me?utim, svake godine mnogo ve?i broj ljudi bude inficiran drugim spolno prenosivim bolestima koje, iako rijetko smrtonosne, mogu biti vrlo neugodne.

  

Vulvovaginitis

INTIMNO ZDRAVLJE ŽENE

Vulvovaginits predstavlja upalnu bolest stidnice (vulva) i rodnice (vagina) koja se naj?eš?e manifestira crvenilom i svrbežom. Može se javiti u svim dobnim skupinama – u djevoj?ica, djevojaka i žena, a ima niz uzro?nih ?imbenika.

  

Upalna bolest zdjelice (engl. Pelvic inflammatory disease - PID)

ZARAZA VIŠE ORGANA

Upalna bolest zdjelice upala je gornjeg dijela reproduktivnog trakta žene (maternice, jajovoda i jajnika) te ostalih struktura u maloj zdjelici.

  

Suho?a rodnice u postmenopauzi i bolan snošaj

PROBLEM ŽENA ZRELE DOBI

Pojava suho?e rodnice ?esto je stanje do kojeg može do?i u bilo kojoj životnoj dobi, ali naj?eš?e se javlja kod žena nakon menopauze. Stru?ni naziv koji opisuje to stanje je vulvovaginalna atrofija, a radi se o skupu simptoma koji nastaju zbog niske razine estrogena u tkivu rodnice.

  

O zdravlju ukratko

RANO OTKRIVANJE RAKA VRATA MATERNICE

Rak vrata maternice zlo?udna je bolest koja se javlja kada do?e do promjena na stanicama vrata maternice i one po?nu nekontrolirano rasti. Obi?no je potrebno mnogo godina da se promijenjene stanice razviju u rak. Sre?om, stadiji koji prethode raku vrata maternice lako se lije?e, no kako ne postoje o?iti znakovi bolesti, oni se mogu otkriti samo ciljanim testom (PAPA-test).

  

Spuštena i ispala maternica i vagina

STANJE KOJEG SE ŽENE SRAME

Prolaps (spad) ozna?ava pojavu spuštanja jednog ili više zdjeli?nih organa u rodnicu. Zdjeli?ne organe ?ine: maternica (uterus), mokra?ni mjehur te završno crijevo (rektum). Te organe u njihovom primjerenom položaju drže ?vrsta vezivna tkiva koja se zovu „fascia“ i „ligamenti“, na na?in da vežu zdjeli?ne organe uz koštane stijenke zdjelice. Uz fasciju i ligamente, miši?i dna zdjelice glavni su potporni mehanizam i drže zdjeli?ne organe s donje strane.

  

Policisti?ki ovarijski sindrom

NERAVNOTEŽA HORMONA

Policisti?ki ovarijski sindrom (PCOS) višestruki je poreme?aj koji zahva?a rad jajnika i može uzrokovati smetnje menstruacije, neplodnost, poja?an rast dlaka i pojavu akni, a u kasnijoj životnoj dobi povišen krvni tlak, metaboli?ke bolesti i pojavu nekih zlo?udnih bolesti.

  

Endometrioza

TKIVO TAMO GDJE NE BI TREBALO BITI

Endometrioza je relativno ?esta bolest žena reproduktivne dobi i jedan od glavnih uzroka ginekoloških tegoba u navedenoj populaciji. Zahva?a oko 5% op?e populacije, a zastupljenost endometrioze unutar skupine žena s izraženim ginekološkim tegobama je ?ak 20%

  

Povodom 1. lipnja – Me?unarodnog dana djece

ZAŠTITA MENTALNOGA ZDRAVLJA U U?ENI?KOM DOMU

Zdravlje op?enito, a unutar njega mentalno zdravlje kao poseban, ali zna?ajan aspekt zdravlja, intimna je i vjerojatno najvažnija vrijednost svakog pojedinca i svih ljudskih zajednica. Ono je preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života.

  

Obiteljski odnosi

KOLIKO VRIJEDE DJEDOVI I BAKE

Prije pola stolje?a i više bilo je normalno vidjeti nekoliko generacija u jednoj obitelji. ?esto su tetke, stri?evi, djedovi i prabake bili dio obiteljskoga kruga u kojem su se kretala djeca, a djece je ?esto bilo više nego danas.

  

Odgoj

POPAPALA MACA

Lašci se ne ra?aju,
ve? ih takvima ?ini pogrešan odgoj.
Laži djece djela su onih koji ih odgajaju.
J. J. Rousseau

  

Medijska pismenost

KAKO NAS MEDIJI OBLIKUJU

Biti medijski pismen zna?i biti „oslobo?en“.

  

UVODNIK

NJEGA I ZDRAVLJE

Ako se pojam njega poveže sa zdravljem, isprepletenost ta dva pojma brzo se nametne. Tada i nije neophodno da se pod pojmom njega krije pojam „zdravstvena njega“. Iako se njega ?esto povezuje s boleš?u, treba se podsjetiti da bez njege nema ni unaprje?enja niti o?uvanja zdravlja.

  

Svjetski tjedan dojenja 1.-7. kolovoza 2015.

OMOGU?IMO DOJENJE I POSAO

Tema Svjetskog tjedna dojenja 2015. bavi se zaposlenim ženama i dojenjem, nadovezuju?i se tako na kampanju Svjetskog tjedna dojenja iz 1993. godine, koja je isticala važnost podrške majkama na radnome mjestu.

  

Svjetski tjedan dojenja 1.-7. kolovoza 2015.

OMOGU?IMO DOJENJE I POSAO

Tema Svjetskog tjedna dojenja 2015. bavi se zaposlenim ženama i dojenjem, nadovezuju?i se tako na kampanju Svjetskog tjedna dojenja iz 1993. godine, koja je isticala važnost podrške majkama na radnome mjestu.

  

Rizici od kravljeg mlijeka u ranoj dje?joj dobi

OD MAJKE JE NAJBOLJE

Kravlje mlijeko je visoko vrijedna namirnica, ali isto tako, prema suvremenim saznanjima, neprimjerena i štetna u prehrani novoro?enog djeteta i dojen?eta. Niti jedno živo bi?e na svijetu ne hrani svoje mladun?e tu?im mlijekom osim ljudi suvremenog doba.

  

Zdravstvena njega i rehabilitacija u ku?i

U UGODNOSTI DOMA

Djelatnost zdravstvene njege u ku?i, kao zasebna djelatnost, ugovara se s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje još od 1991. godine i dio je primarne zdravstvene zaštite.

  

Prevencija dekubitusa u ku?i bolesnika

BOLNE RANE

Jedan od naj?eš?ih oblika kroni?nih rana na koje nailazimo u ku?i bolesnika jest dekubitalni ulkus, poznat kao dekubitus. Nastaje na mjestu stalnog pritiska izbo?enih dijelova tijela i neke podloge, sile vlaka ili trenja, odnosno njihovom kombinacijom.

  

Umjetni na?in prehrane

KAD NE MOŽE NA USTA

Kada prirodni na?in prehrane nije mogu?, primjenjuje se umjetno hranjenje. Ono može biti enteralno, tj. putem probavnoga trakta, ili parenteralno, tj. krvožilnim putem (infuzije).

  

Stomatološka zdravstvena zaštita u domu bolesnika

ŠTO KAD NE MOGU DO SVOG ZUBARA

Bolesti usta i zubi naj?eš?a su oboljenja. Svaki ?ovjek susre?e se sa zuboboljom više puta tijekom života. Kako bi prevenirali njihovu u?estalost i intenzitet, preporu?uju se preventivni pregledi i zahvati te redovni posjeti odabranom dentalnom lije?niku.

  

Njega nepokretnog bolesnika na bolni?kom odjelu

SVIJETLA TO?KA BOLNI?KIH DANA

Rad medicinske sestre na bolni?kom odjelu specifi?an je. Podrazumijeva prije svega znanje, savjesnost, stru?nost i empatiju, iz kojih proizlazi kvalitetna zdravstvena njega i skrb za bolesnika, koja se na bolni?kim odjelima provodi kontinuiranio tijekom 24 sata na dan.

  

Zdravstvena njega pacijenta oboljelog od maligne bolesti

NEZAMJENJIVA ULOGA MEDICINSKE SESTRE

U prvim tjednima suo?avanja sa zlo?udnom dijagnozom, oboljeli i ?lanovi njihovih obitelji proživljavaju razli?ite osje?aje, koji se izmjenjuju iz dana u dan. Neki od njih su poricanje, ljutnja, strah, stres, bol, nedostatak samokontrole ili samopouzdanja, tuga, depresija, krivnja, usamljenost pa sve do nade u kona?no izlje?enje.

  

Higijena usne šupljine kod onkoloških pacijenata

POSEBNO OSJETLJIVO PODRU?JE

Briga za oralno zdravlje i provo?enje oralne higijene klju?ni su kod onkoloških pacijenata. Dobrom motivacijom, suradljivoš?u pacijenata i redovitim provo?enjem mjera oralne higijene imat ?emo pozitivan dugoro?an u?inak.

  

Fizioterapija kod upale plu?a

MEDICINSKE VJEŽBE DISANJA

Osvješ?ivanjem disanja i vježbama pravilnog disanja kroz svakodnevnicu možemo sprije?iti, umanjiti te otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme.

  

Uloga medicinske sestre u hitnoj medicinskoj službi

SPAS U ZADNJI ?AS

U hitnoj medicinskoj službi rad medicinskih sestara i tehni?ara vrlo je težak. Potrebni su znanje i vještine, a posebno odgovornost.

  

Febrilne konvulzije

DRAMATI?NI NAPADAJI

Febrilne konvulzije naj?eš?e su definirane kao napad gr?eva - konvulzija zbog naglog porasta temperature, a nisu uzrokovane intrakranijalnom infekcijom.

  

Njega epiziotomije

OPORAVAK RODILJE

Epiziotomija ili urez me?ice u našim je rodilištima naj?eš?i opstetricijski postupak tijekom poroda, pogotovo kod prvorotki.

  

Kako primjenjivati sredstva za zaštitu od sunca

MAKSIMALNA ZAŠTITA UZ MINIMALNI TRUD

Dolaskom ljeta vjerojatno sve više želite dvije stvari: uživati u raznim aktivnostima na suncu i zaštititi svoju kožu od raka i prijevremenog starenja prouzro?enog izlaganjem suncu. Me?utim, može li se uspješno u?initi jedno i drugo?

  

Dobri razlozi zašto nositi bebe

BLIŽE SRCU

Danas, nasre?u, kod nas postaje moderno ono što je u kulturama starih naroda Južne Amerike i Afrike normativ, a to je nošenje beba.

  

Olakšati djeci teret školske torbe

TEŠKO BREME NA DJE?JIM PLE?IMA

Pisati ?lanak o pravilnom nošenju školskih torbi nije mi bio prioritet sve dok nisam vidjela curice kako se vra?aju ku?i iz škole i dvije od njih pet nosile su torbu na jednom ramenu. To su bila djeca u nižim razredima osnovne škole i zapravo su samo kopirala ono što su vidjela od školarki viših razreda.

  

O zdravlju ukratko

NJEGA PUPKA NOVORO?EN?ETA

?esto pitanje mladih roditelja glasi: „Kako njegovati bebin pupak?“ Znamo da je njega pupka važna, ali pup?ana ranica ?esto izaziva strah.

  

Palijativna skrb

NA KRAJU PUTA


Palijativna skrb se, prema definiciji SZO (Svjetske zdravstvene organizacije), opisuje kao pristup kojim se bolesnicima suo?enima sa smrtonosnom boleš?u i njihovim obiteljima unapre?uje kvaliteta života.

  

Uloga psihologa u hospiciju

LJUBAV I PODRŠKA

Ulaskom u Hospicij „Marije K. Kozuli?“ dobila sam priliku sagledati život iz sasvim novoga kuta. Dotad je moj rad bio vezan uz djecu, njihove radosti, tuge, nestašluke. Sada, odra?uju?i vježbeni?ki staž psihologa u Hospiciju, moj je rad vezan uz umiru?e i njihove obitelji. Ali to nije ništa manje životno, jer terminalna faza bolesti i smrt dio su života.

  

NASILJE - BOLJE SPRIJE?ITI NEGO LIJE?ITI

Iskustvo kaže da je prije svake rasprave dobro definirati predmet razgovora. Kad se govori o nasilju, budu?i da se ne radi o tu?ici, djeluje suvišno. Pa ipak …
Nasilje je – primjena sile ili prava onoga na kome se primjenjuje – postupak protiv prirode ili duha,koji se provodi nasilu – protupravna uporaba fizi?ke sile i neugodnost koja je posljedica takvog ?ina.

  

Prevencija nasilja

ODGOVORNOST DRUŠTVA

U današnje vrijeme nasilje sve više poprima oblike socijalne epidemije, koja sustavno nagriza pojedinca i stvara pukotine koje utje?u na cjelokupno društvo. Postoji li lijek protiv tog zdravstvenog, socijalnog, ekonomskog, pravnog i svedruštvenog virusa s kojim smo svakodnevno okruženi?

  

Ispravna definicija nasilja i razlika od zlostavljanja

IZGUBLJENI U PRIJEVODU

U ne tako davna vremena nasilni obrasci u ponašanju bili su toliko prihva?eni da se nasilje me?u djecom smatralo sastavnim dijelom razvoja, karakteristi?nim za doba djetinjstva.

  

Preventivna kampanja za suzbijanje nasilja

ŽIVIM ŽIVOT BEZ NASILJA

Izloženost nasilju, u svim njegovim pojavnim oblicima, direktno ili indirektno neizbježno utje?e na današnje društvo i pojedinca.

  

Asertivna i nenasilna komunikacija

RIJE?I RANJAVAJU JA?E OD NOŽA

Komunikacija je složen i višedimenzionalan proces kojim dijelimo informacije s drugima i primamo ih od drugih. Zbog sveprisutnosti i kompleksnosti komunikacije, teško ju je definirati pa danas postoji velik broj definicija. Mnoge od njih uklju?uju element promjene, utjecaja nas na druge i drugih na nas i poticaja za mijenjanje vlastitog ponašanja ili ponašanja druge osobe.
Psiholozi se slažu u tome da svaki socijalni odnos nije odre?en isklju?ivo iskustvom, motivima, stavovima i o?ekivanjima, ve? je istodobno i izvor novog iskustva, stavova i o?ekivanja, što bi zna?ilo da svaka interakcija mijenja sve uklju?ene osobe.

  

Nasilje u obitelji

PATNJA U „SIGURNOJ“ LUCI

Nasilje u obitelji i nasilje nad ženama prepoznato je kao važan društveni problem u Hrvatskoj unazad 15-ak godina. Dio slagalice mjera usmjerenih na sprje?avanje i zaustavljanje nasilnog ponašanja u obitelji jest i stru?ni rad s po?initeljima nasilja. Psihosocijalni tretman po?initelja nasilja u obitelji u Rijeci provodi se od samog za?etka, ve? 10 godina, u sklopu Udruge U.Z.O.R.

  

Sklonište za žrtve obiteljskoga nasilja

TOPLINA DOMA I LJUDSKE RIJE?I

Kada se govori o obiteljskom nasilju, naj?eš?e se kre?e od podjele na psihi?ko, fizi?ko, seksualno i ekonomsko, a mi ?emo se ovom prilikom kratko osvrnuti na one najmanje prepoznatljive oblike, kao i na sam termin žrtve obiteljskoga nasilja.

  

Seksualno zlostavljanje djece: pedofilija

TAJNA UNIŠTENOG DJETINJSTVA

Seksualno zlostavljanje djece odnosi se na svaku vrstu seksualne aktivnosti izme?u odrasle osobe i djeteta, koju dijete ne može u potpunosti shvatiti, za koju nije razvojno pripremljeno i ne može dati zreli pristanak, odnosno svaku vrsta seksualne aktivnosti koja kod djeteta izaziva nelagodu i koja je protiv njegove volje.

  

Zaštita djece od spolnoga nasilja

DJECA SU UKRAS SVIJETA

Spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece osobito su teški oblici kaznenih djela, budu?i da predstavljaju ozbiljno kršenje temeljnih prava, osobito prava djeteta na zaštitu i skrb kakvo mu je zajam?eno Konvencijom UN o pravima djeteta i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

  

Nasilje nad ženama – pravni okvir i praksa pravobraniteljice za ravnopravnost

JESMO LI RAVNOPRAVNI?

Institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova osnovana je Zakonom o ravnopravnosti spolova (2003.) te od tada kontinuirano djeluje kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u podru?ju ravnopravnosti spolova.

  

Nasilje nad starijim osobama i osobama s invaliditetom

LANAC JE JAK KOLIKO I NJEGOVA NAJSLABIJA KARIKA

Humanost nekog društva mjeri se odnosom prema njegovim nemo?nim ?lanovima, tj. onima koji ne mogu bez pomo?i i njege druge osobe. Tu svakako spadaju starije osobe i osobe s invaliditetom, koje, nažalost, ?esto bivaju žrtve nasilja.

  

Uloga policije u prevenciji i suzbijanju nasilja

SIGURNOST I ZAŠTITA

U 2014. godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno je:
1 956 - kaznenih djela protiv života i tijela, 13 067 – prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, 15 924 – prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
1 061 – prekršaj iz Zakona o suzbijanju nereda na sportskim natjecanjima.

  

Uloga patronažne sestre u prevenciji nasilja

OBITELJSKE TAJNE

Obitelj je najstarija i najvažnija društvena institucija. Kao osnovna društvena jedinica, obitelj je relativno trajna grupa, povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem, ?iji ?lanovi žive zajedno, ekonomski sura?uju i skrbe za potomstvo.

  

Uloga medija u prevenciji nasilja

MAGI?NA PRIVLA?NOST NASILJA

Ako nije objavljeno u novinama, nije se ni dogodilo – dobro je poznata fraza, a sude?i prema njoj, nasilje se itekako doga?a. Štoviše, upravo je ono nerijetko glavna tema u medijima ?ije su se crne kronike pokazale najzanimljivijim i naj?itanijim rubrikama.

  

Svjetski dan srca 29.9.2015.

ZDRAVI IZBORI ZA ZDRAVLJE VAŠEGA SRCA

Da li znate koliko je vaše okruženje zdravo za vaše srce? Kardiovaskularne bolesti (KVB) vode?i su uzrok smrtnosti u svijetu. Trenutno su odgovorne za 17,3 milijuna smrti godišnje te se do 2030. godine predvi?a rast i do 23 milijuna smrtnih slu?ajeva.

  

Povodom 1. listopada - Me?unarodnog dana starijih osoba

DRUŠTVENO AKTIVNI I U TRE?OJ ŽIVOTNOJ DOBI

Današnje starije stanovništvo pokazuje druga?ije navike i ponašanje nego njihovi djedovi prije samo pola stolje?a. Zbog smanjivanja obitelji te drasti?nog pada stanovništva po selima i modernizacije života, na?ini druženja tako?er su se izmijenili. Gradovi su privukli tadašnje mlade generacije, koje su danas stare i ?esto zarobljene u zgradama. Odgojne metode tako?er su se promijenile, odnosi izme?u ljudi druga?iji su i tradicija me?ugeneracijskog komuniciranja skoro je nestala. Treba prona?i na?in komuniciranja me?u ljudima i ako više nisu tako mladi.

  

O zdravlju ukratko

POKRENITE SE!

Svake godine, po?evši od 2002., Europski tjedan mobilnosti (European Mobility Week) organizira se od 16. do 22. rujna i posve?en je održivom kretanju/mobilnosti, a 22. rujna obilježava se kao Svjetski dan bez automobila.

  

Projekt protiv stigmatizacije djece s poteško?ama u razvoju

STIGMATIZACIJA SPADA U ROPOTARNICU POVIJESTI


Imati kvalitetan život zna?i biti aktivan, uklju?en u svakodnevne životne aktivnosti koje donose zadovoljstvo, na što imaju pravo i osobe s invaliditetom. Osobama s invaliditetom treba omogu?iti da žive izvan institucije, u krugu obitelji, pružaju?i im mogu?nost obrazovanja, zapošljavanja, i nastojati da im sva podru?ja života i djelovanja budu otvorena i pristupa?na.

  

Uvod

ZDRAVLJE I LJEPOTA

Razgovor o ljepoti nije jednostavno zapo?eti. Kad se poveže sa zdravljem, nije nimalo lakše.

  

Njega kože

PREDUVJET LJEPOTE

Samo je zdrava koža lijepa, a zdrava je ako smo i mi zdravi. Tu povezanost izgleda kože i zdravlja ?ovjeka još su stari Rimljani izražavali rije?ima cutis sana in corpore sano (zdrava koža u zdravom tijelu)

  

Njega lica, kose i noktiju

TAJNA LJEPOTE

Koža je naš najve?i organ. Trud uložen u njegu kože, kose i noktiju bit ?e nam višestruko vra?en. Naša koža pamti. Posljedice sun?anja, pušenja, neadekvatne njege vidjet ?e se nakon 10, 15 godina.

  

Prehrana za zdravlje i ljepotu

SVJEŽE I PRIRODNO, ZA?INJENO DRUŽENJEM

Izgra?eni smo i živimo od onoga što jedemo, a hrana je izgubila vode?e mjesto u sustavu vrijednosti. Kao da je postala nužno zlo zbog gubljenja dragocjenog vremena, s jedne strane, i puko sredstvo užitka, s druge strane. Kao da je prestala biti izvor života i opstanka ?ovjeka. Postala je zapakirana stvar koja se kupi i jede. Ne znamo što jedemo pa onda niti koliko je štetno.

  

Estetska kirurgija u službi zdravlja

ŽELJA ILI POTREBA

Odavno je prošlo vrijeme kada je želja za izmjenom vanjštine bila znak sebi?nosti i nepotrebnog izlaganja ljudskoga tijela potencijalno opasnim i po zdravlje štetnim zahvatima.

  

Kemijski pilinzi

ZA LJEPOTU I ZDRAVLJE KOŽE

Kemijski piling je postupak odstranjivanja odre?enog sloja kože pomo?u kiseline, radi uklanjanja raznih promjena na koži i poticanja obnove kože. Koža se tretira kemijskom otopinom koja uzrokuje da se ona po?ne ljuštiti te da se nakon ljuštenja obnovi. Nova koža je regenerirana, gla?a i manje naborana od stare kože.

  

Parabeni – jesu li štetni?

ŠPRICAMO LI SE OTROVIMA?

Ljubav žena prema kozmetici traje još od vremena Kleopatre, kada su se pripadnice ljepšega spola koristile prirodnim pigmentima za uljepšavanje. Tijekom razvoja ?ovje?anstva ta se ljubav produbljuje, prelazi i na muški spol, tako da danas koristimo na stotine preparata za uljepšavanje, preparativnu kozmetiku, ali i sredstva svakodnevne higijene.

  

„Hearing Voices“ program – Program „?ujenja glasova“

?UJEM ŠTO DRUGI NE ?UJU

?ujenje glasova ?esto se smatra glavnim simptomom psihoze. Slušne halucinacije smatraju se simptomom prvog reda za shizofreniju. Postoje tri glavne psihijatrijske kategorije pacijenata koji ?uju glasove: shizofrenija (oko 50%), afektivna psihoza (oko 25%) i disocijativni poreme?aji (oko 80%), prema istraživanju Honiga i suradnika (1998.).

  

Cigarete i alkohol

POGUBNI ZA LJEPOTU I DUGOVJE?NOST

Ve? smo nebrojeno puta ?uli o štetnom utjecaju cigareta i alkohola na naše zdravlje, ali da li ste se ikada zapitali kakav utjecaj oni imaju na ljepotu? Mnogi okorjeli puša?i izgledaju dosta starije, a to je upravo zbog negativnog utjecaja nikotina. Kroni?ni alkoholi?ari izgledaju starije, bolesnije i skloni su zapuštanju svoje vanjštine.

  

Vježbe, zdravlje i dugovje?nost

NA?IN ŽIVOTA

Zdravlje i dugovje?nost odraz su naše sposobnosti korištenja unutarnjih (emocionalnih, intelektualnih, duhovnih) i vanjskih (fizi?kih, okupacijskih) resursa. Osobe koje su aktivne u svim tim podru?jima „žive”, imaju više energije i zdrave su i u poznim godinama. Osnovni je preduvjet za zdravlje fizi?ka aktivnost. Zapravo, to je ?udesna kura za koju svi znamo, no premalo je koristimo.

  

Vježbanje joge

VEZA UMA I TIJELA

Prvi zapisi o jogi, poput pe?ata s likovima jogija u asanama (joga - položajima), prona?eni su u dolini rijeke Ind, me?u ruševinama velikih gradova Mohenjo Daro i Harappa. U skladu s time, možemo re?i da se joga, kao drevna znanost, provla?i kroz povijest više od 5 000 godina.

  

Egzoti?ne masaže

PLES RUKU ZA TIJELO I DUŠU

Od niza razli?itih vrsta masaža, u tekstu ?emo opisati dvije, pomalo egzoti?ne, koje, osim fizi?kog u?inka na tijelo, pobu?uju sva osjetila i time pridonose opuštanju i pove?anju njihovoga u?inka.

  

Važnost sna za ljepotu i dugovje?nost

U CARSTVU SNOVA

Svi znamo koliko je teško ostati koncentriran tijekom dana ako smo imali neprospavanu no? ili ako smo loše spavali. Tempo života, svakodnevne obveze, stres, napetost utje?u na naš san. Kako smo sretni nakon dobro prospavane no?i pa se pohvalimo da smo „spavali kao beba“!

  

Pozitivan mentalni stav

NAŠA UNUTARNJA SNAGA

Ispitivanje osobnosti preko dvije stotine stogodišnjaka otkrilo je da me?u njima postoji zajedni?ka nit - imaju pozitivan stav prema životu. Ve?ina ih je bila otvorena za nova iskustva, optimisti?na i opuštena. Smijeh su smatrali važnim dijelom života i imali su veliku mrežu društvene podrške. Bili su skloni i spremni izražavati svoje emocije slobodno, a ne potiskivati ih u sebi.

  

Meteoropatija

UTJE?E LI VRIJEME NA LJUDE?

Znanstvena ispitivanja potvr?uju da promjene vremena izazivaju fizi?ke i psihi?ke promjene u ljudskom organizmu. Htjeli mi to priznati ili ne, ?injenica je da smo dolaskom lijepih, sun?anih ljetnih dana vedriji i živahniji. Me?utim, ako je jutro svanulo obla?no i kišno, i mi smo nekako pospani, smrknuti, tromi, a udovi su teški. Više nema nikakve sumnje u to – atmosferske prilike imaju utjecaja na ljude.

  

Boži?ni i novogodišnji pokloni

NIJE U „ŠOLDIMA“ SVE

Nemogu?e je zamisliti bilo što vezano za Boži? i blagdane op?enito, a da ne pomislimo na poklone. Od najranije dobi djeca (i odrasli!) vole darivanje za praznike. Nitko nas ne pita koliko novaca pojedini blagdan stoji, važno je da se kupi sve što nam može i ne mora poslužiti. Ako govorimo o ru?ku, neizostavno je imati bar kilu mesa viška. Kola?a još i više!

  

O zdravlju ukratko

ABECEDA VITAMINA ZA LJEPOTU

Prehrana u velikoj mjeri utje?e ne samo na zdravlje, nego i na ljepotu. Vitamini imaju sjajan u?inak na kosu, nokte, zube te mogu usporiti starenje kože. Da bismo osigurali potrebnu dnevnu dozu vitamina, ne moramo pribjegavati raznim prehrambenim dodacima, ve? pravilnoj, balansiranoj prehrani. Donosimo abecedu vitamina koji imaju glavnu ulogu u službi ljepote.

  

uvod

SUSTAV ŽLIJEZDA S UNUTARNJIM LU?ENJEM

Pre?esto treba priznati da u?enju o ustroju i na?inu djelovanja vlastitoga tijela posve?ujemo neprimjereno malo pozornosti.

  

Endokrinologija – uvodni dio

HORMONI – KLJU?EVI ŽIVOTA

Endokrinologija je znanost koja se bavi žlijezdama s unutrašnjim lu?enjem. Hormoni, osnovni supstrati toga lu?enja, u ve?ini slu?ajevalu?eseiz žlijezda izravno u krv, kojom putujudo ciljnih stanica na koje djeluju putem receptora.

  

Bolesti hipofize

DIRIGENT ENDOKRINOGA SUSTAVA

Hipofiza je žlijezda s unutrašnjim izlu?ivanjem, koja regulira rad ostalih žlijezda u organizmu.

  

Štitnja?a

?UVARICA CIJELOG ORGANIZMA

Štitnja?a je žlijezda koja izgleda poput leptira smještenog sprijeda, u donjoj polovici vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika. Gra?ena je od dva režnja koji su me?usobno spojeni središnjim suženim dijelom.

  

Nadbubrežna žlijezda

DOM ADRENALINA

Nadbubrežna žlijezda parna je endokrina žlijezda, smještena uz gornji pol bubrega. Sastoji se od dva dijela: kore i srži, koji se me?usobno razlikuju i po podrijetlu i po funkciji.

  

Pubertet

OLUJA HORMONA

Pubertet je razdoblje u životu mlade osobe u kojem se doga?aju brojne tjelesne i psihi?ke promjene. Zbog tih promjena dolazi do sazrijevanja i odrastanja – dje?aci postaju mladi?i, a djevoj?ice postaju djevojke.

  

Endokrina funkcija testisa

MUŠKE ŽLIJEZDE

Endokrini sustav ubraja se u važne integrativne sustaveuklju?ene u regulaciju rasta, razvoja i tjelesne homeostaze.

  

Reprodukcijsko starenje - starenje jajnika

JAJNIK STARI BRŽE NEGO ŽENA

Reprodukcijski sustav žene stari zna?ajnije u odnosu na ostale tjelesne sustave. Pritom starenje jajnika predstavlja najzna?ajniji ?imbenik reprodukcijskog starenja op?enito.

  

Menopauza

NIJE ZADNJA STANICA

Menopauza je posljednja menstruacija, odnosno posljednje fiziološko krvarenje iz maternice u životu žene. Dio je prirodnog procesa starenja i nakon nje zapo?inje novo razdoblje u životu žene, obilježeno gubitkom reproduktivne funkcije i manje ili više izraženim znacima slabijeg djelovanja hormona te prestankom izlu?ivanja hormona jajnika.

  

Anafrodizija muškarca

HLADNA POSTELJA

Neugodnedoga?aje,poput izbjegavanja intimnosti s partnericom ili muškog „otkazivanja poslušnosti“ u trenucima nježnosti, ve?ina pripadnika ja?eg spola doživljava tragi?no, jer smanjenje seksualne želje muškarcima rušisamopouzdanje, a strah i zabrinutost ra?aju nove tjeskobe i druge posljedice, koje ponekad mogu i?i do granica nepodnošljive frustracije, ?ak i depresije.

  

Osteoporoza

TIHI NEPRIJATELJ

Smanjena gusto?a kostiju ili osteoporoza predstavlja kroni?ni i progresivni poreme?aj koštanoga sustava, koji obilježavaju smanjenje koštane mase i promjene koštane strukture, što dovodi do pove?anog rizika od prijeloma. Prijelom može nastati ?ak i nakon minimalne ozljede ili nekog krivog pokreta. Osteopenija predstavlja blaži stupanj gubitka koštane mase, bez klini?ki izraženih simptoma.

  

Paraneoplasti?ki sindrom

OPASNA POZADINA

U bolesnika sa zlo?udnim tumorom opisuje se paraneoplasti?ki sindrom, tj. skupina poreme?aja koji se ne mogu objasniti tumorskim metastazama, posljedicama kompresije tumorskih masa, imunosnim stanjem, metaboli?kim promjenama, infekcijom ili djelovanjem lijekova.

  

Še?erna bolest

SLATKO GODI SAMO NEPCU

Še?erna bolest je skupina metaboli?kih poreme?aja karakteriziranih povišenom razinom glukoze u krvi, koja nastaje zbog poreme?aja u izlu?ivanju i/ili djelovanju inzulina.

  

Povodom 10. sije?nja – Svjetskog dana smijeha

ZDRAVLJE I RADOST ŽIVOTA

Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.
George Gordon Byron

  

O zdravlju ukratko

SEDAM ZDRAVIH NAVIKA

Uvijek je dobro vrijeme da se u?ini nešto za svoje zdravlje, da ga se poboljša i unaprijedi. Usvajanje zdravih životnih navika nije kratkoro?an cilj. To je cjeloživotno putovanje na koje nikad nije kasno krenuti, a možda je po?etak godine pravi trenutak za to!

  

uvod

CIJEPLJENJE - POCETAK ODGOVORNOSTI ZA ZDRAVLJE

Cijepljenje, vakciniranje, imuniziranje, sve su to rijeci koje upucuju na namjeru da se pojedinac, ali i (njegova) šira zajednica, zaštite od odredenih zaraznih bolesti.

  

Svjetski dan zdravlja 7. travnja 2016.

DIJABETES

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2008. godine, dijabetes je imalo oko 347 milijuna ljudi u svijetu, a ta brojka je i dalje u porastu, narocito u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

  

Patronažna zdravstvena zaštita osoba oboljelih od šecerne bolesti

ZNANJEM DO ZDRAVLJA

Šecernu bolest mnogi nazivaju bolešcu današnjice zbog velikog broja osoba kod kojih je dijagnosticirana, a to su djeca,mladi, osobe u zreloj dobi te, najviše, u poodmakloj dobi. Lijeci se cijeli život, pravilnom prehranom,tjelesnom aktivnošcu, tabletama za snižavanje glukoze u krvi ili inzulinom.

  

Program cijepljenja u Republici Hrvatskoj

KALENDAR „BOCKANJA“

Principi izrade Programa masovnog cijepljenja u Hrvatskoj temelje se na epidemiološkoj metodologiji izrade javnozdravstvenog programa koji, osim individualne zaštite pojedinaca koji se cijepe, ima za cilj i zaštitu necijepljene populacije te stvaranje kolektivnog imuniteta, koji ce utjecati na trajnu promjenu epidemiološke situacije. U Programu masovnog cijepljenja ne nalaze se sva dostupna cjepiva, vec cjepiva protiv onih bolesti koje predstavljaju posebno velik javnozdravstveni interes.

  

Cijepiti ili ne cijepiti?

DILEMA KOJE NE BI TREBALO BITI

Cijepljenje ili imunizacija postupak je kojim se postiže otpornost prema bolestima uzrokovanima infektivnim (zaraznim) uzrocnicima. Cijepljenjem izazivamo blag, oslabljen oblik bolesti, prema kojoj tijelo stvori protutijela i postane imuno na nju. Zarazne bolesti stanja su koja nastaju zbog invazije tijela domacina nekim mikroorganizmom (bakterija, virus, gljive ili paraziti). Imunost ili otpornost sposobnost je organizma da se obrani od štetnog djelovanja mikroorganizma. Cjepivo ili vakcina je proizvod koji potice stvaranje specificne imunosti za pojedinu bolest (stvaraju se protutijela koja su specificna samo za odredenog uzrocnika, ili neki njegov dio, kao kljuc i brava). U slucaju da osoba bude izložena bolesti, nece oboljeti ili ce bolest biti blažeg oblika.

  

Procijepljenost

KOLEKTIVNA IMUNOST

Prema definiciji, procijepljenost oznacava broj osoba koje su primile cjepivo u odnosu na broj osoba koje su trebale primiti cjepivo. Stopa procijepljenosti populacije od posebnog je znacenja u sprjecavanju širenja epidemija cijepljenjem preventabilnih bolesti.

  

Prevencija zaraznih bolesti na inozemnim putovanjima

EGZOTICNE ZARAZE

Od davnina ljudi putuju radi posla, odmora, selidbe ili drugih najrazlicitijih ljudskih potreba. Zbog društvene i gospodarske globalizacije te napretka prometno-komunikacijskih tehnologija, putuje se cešce, brže i dalje. Iako je putovanje danas sigurnije, i danas putovanje u neke dijelove svijeta podrazumijeva specificno povecane rizike za ljudsko zdravlje. Uz rizik obolijevanja putnika, putovanje nosi i rizik od širenjazaraznih bolesti na podrucja i populacije gdje se putnici vracaju i kroz koja prolaze.

  

Cjepiva i cijepljenje

STOLJETNA LJUDSKA TEŽNJA

Saznanja o cjepivima i cijepljenju uvijek su aktualna i zanimljiva tema. Cijepljenje je, kao javnozdravstvena mjera, najveci medicinski uspjeh 20. stoljeca. Cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Imunizacija sprecava bolest, invalidnost i smrt.

  

Cijepljenje kao zaštita protiv pneumokoknih bolesti

ZA ONE OSLABLJENA IMUNITETA

Cijepljenjem se možemo zaštititi i od tzv. pneumokoknih bolesti. To je grupa bolesti koje uzrokuje bakterija Streptoccocus pneumoniae. U više od 60% zdrave predškolske djece i u više od 30% zdrave starije djece i odraslih ta se bakterija može otkriti u grlu (nazofarinksu),kada predstavlja asimptomatsko kliconoštvo.

  

Cijepljenje djeteta u kontekstu prava na najvišu mogucu razinu zdravlja

PRAVO NA ZDRAVLJE

Ured pravobraniteljice za djecu proteklih je godina upoznat s odbijanjem nekih roditelja da cijepe djecu prema Programu obvezatnog cijepljenja djece školske i predškolske dobi te, s time u vezi, sa stavovima zdravstvenih strucnjaka o kršenju prava djeteta na osiguranje najviše moguce razine zdravlja.

  

Cijepljenje imunokompromitirane djece

RIZIK ILI KORIST

Cijepljenje protiv zarazne bolesti postupak je kojim se hotimicno izaziva specificni imunosni odgovor protiv uzrocnog zaraznog patogena ili nekog njegovog proizvoda koji izaziva oštecenje zdravlja. Dakle, cijepljenjem utjecemo na imunosni sustav i ocekujemo njegov odgovor u obliku generiranja memorije i specificnosti, tj. dugotrajne zaštite; taj željeni ucinak cijepljenja podrazumijeva intaktan imunosni sustav.

  

Sjecanje na masovno cijepljenje živim cjepivom protiv djecje paralize 1961.

VELIK USPJEH PREVENTIVNE MEDICINE

Poliomijelitis (djecja paraliza) vrlo je teška bolest koja se, gotovo u pravilu, javlja u djecjoj i adolescentnoj životnoj dobi, ali zabilježeni su i slucajevi obolijevanja odraslih osoba. Bolest je obilježena visokom stopom smrtnosti, ali i teškim, u najvecem broju slucajeva i doživotnim posljedicama u obliku raznog stupnja invaliditeta kod onih koji su uspjeli preboljeti tu bolest.

  

Nabava, cuvanje i distribucija cjepiva

ZA SIGURNOST KORISNIKA

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ustanova je odgovorna za nabavu cjepiva. Cjepiva kupuje na temelju Programa obveznih cijepljenja,koji donosi ministar zdravlja, a na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.

  

Zbrinjavanje medicinskog otpada u imunizaciji

infektotpad

Pri Epidemiološkom odjelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županijeobavljase distribucija cjepiva i cijepljenje obvezatnim i neobvezatnim cjepivima, pri cemu nastaje medicinski otpad.Što s njim? Ne može ga se jednostavno baciti u smece jer je to moguc izvor zaraze.

  

O zdravlju ukratko

SNIŽAVANJE TEMPERATURE KOD DJETETA

Roditelji se cesto pitaju kada i kako snižavati djetetu temperaturu, a nerijetko dobivaju kontradiktorne i zbunjujuce odgovore.

  

Cijepljenje kao zaštita protiv pneumokoknih bolesti

ZA ONE OSLABLJENA IMUNITETA

Cijepljenjem se možemo zaštititi i od tzv. pneumokoknih bolesti. To je grupa bolesti koje uzrokuje bakterija Streptoccocus pneumoniae. U više od 60% zdrave predškolske djece i u više od 30% zdrave starije djece i odraslih ta se bakterija može otkriti u grlu (nazofarinksu),kada predstavlja asimptomatsko kliconoštvo.

  

Cijepljenje kao zaštita protiv pneumokoknih bolesti

ZA ONE OSLABLJENA IMUNITETA<

Cijepljenjem se možemo zaštititi i od tzv. pneumokoknih bolesti. To je grupa bolesti koje uzrokuje bakterija Streptoccocus pneumoniae. U više od 60% zdrave predškolske djece i u više od 30% zdrave starije djece i odraslih ta se bakterija može otkriti u grlu (nazofarinksu),kada predstavlja asimptomatsko kliconoštvo.<

  

Cijepljenje djeteta u kontekstu prava na najvišu mogu?u razinu zdravlja

PRAVO NA ZDRAVLJE

Ured pravobraniteljice za djecu proteklih je godina upoznat s odbijanjem nekih roditelja da cijepe djecu prema Programu obvezatnog cijepljenja djece školske i predškolske dobi te, s time u vezi, sa stavovima zdravstvenih stru?njaka o kršenju prava djeteta na osiguranje najviše mogu?e razine zdravlja.

  

Cijepljenje imunokompromitirane djece

RIZIK ILI KORIST

Cijepljenje protiv zarazne bolesti postupak je kojim se hotimi?no izaziva specifi?ni imunosni odgovor protiv uzro?nog zaraznog patogena ili nekog njegovog proizvoda koji izaziva ošte?enje zdravlja. Dakle, cijepljenjem utje?emo na imunosni sustav i o?ekujemo njegov odgovor u obliku generiranja memorije i specifi?nosti, tj. dugotrajne zaštite; taj željeni u?inak cijepljenja podrazumijeva intaktan imunosni sustav.

  

Sje?anje na masovno cijepljenje živim cjepivom protiv dje?je paralize 1961.

VELIK USPJEH PREVENTIVNE MEDICINE<

Poliomijelitis (dje?ja paraliza) vrlo je teška bolest koja se, gotovo u pravilu, javlja u dje?joj i adolescentnoj životnoj dobi, ali zabilježeni su i slu?ajevi obolijevanja odraslih osoba. Bolest je obilježena visokom stopom smrtnosti, ali i teškim, u najve?em broju slu?ajeva i doživotnim posljedicama u obliku raznog stupnja invaliditeta kod onih koji su uspjeli preboljeti tu bolest.

  

Nabava, ?uvanje i distribucija cjepiva

ZA SIGURNOST KORISNIKA

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ustanova je odgovorna za nabavu cjepiva. Cjepiva kupuje na temelju Programa obveznih cijepljenja,koji donosi ministar zdravlja, a na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.

  

Zbrinjavanje medicinskog otpada u imunizaciji

NIKADA U KOŠ ZA SME?E

Pri Epidemiološkom odjelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županijeobavljase distribucija cjepiva i cijepljenje obvezatnim i neobvezatnim cjepivima, pri ?emu nastaje medicinski otpad.Što s njim? Ne može ga se jednostavno baciti u sme?e jer je to mogu? izvor zaraze.

  

O zdravlju ukratko

SNIŽAVANJE TEMPERATURE KOD DJETETA

Roditelji se ?esto pitaju kada i kako snižavati djetetu temperaturu, a nerijetko dobivaju kontradiktorne i zbunjuju?e odgovore.
Povišena tjelesna temperatura prate?a je pojava kod virusnih i bakterijskih bolesti i pomaže imunološkom sustavu da se bori protiv njih pa ju ne treba snižavati.Me?utim, znatno povišena temperatura može biti opasna i kod male djece izazvati febrilne konvulzije pa se mora snižavati.
Svaka temperatura do 37°C izmjerena ispod pazuha, odnosno do 37,5°C izmjerena rektalno (u guzi) smatra se normalnom temperaturom za djecu. Povišena jetemperatura viša od 37,5°C ispod pazuha, odnosno od 38°Cako mjerite u guzi. Temperatura viša od 38,5°C ispod pazuha, odnosno 39°C u guzi veoma je visoka temperatura i treba ju snižavati.

  

Nabava, ?uvanje i distribucija cjepiva

ZA SIGURNOST KORISNIKA

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ustanova je odgovorna za nabavu cjepiva. Cjepiva kupuje na temelju Programa obveznih cijepljenja,koji donosi ministar zdravlja, a na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.

  

uvod

ZDRAVLJE I SAMODOSTATNOST

  

Predrasude o osobama s invaliditetom

O TOME SE NE PRI?A

Predrasude, kao op?i stavovi prema grupama ljudi koje se po ne?emu razlikuju od ve?ine (boji kože, vjeri, narodnosti,podrijetlu...), pripisuju svim ?lanovima takvih grupa neka zajedni?ka svojstva. Predrasude i stereotipi, kao pojednostavnjeni ili šablonizirani sudovi o grupama ljudi (npr. „Svi su Zagorci svadljivi“, „Sve su žene brbljave“), koriste nam u svakodnevnom životu jer nam omogu?uju da osobe koje tek upoznajemo, samo na temelju jednog obilježja, svrstamo u neku od kategorija.
Predrasude su nam nekada, kad smo se, žive?i još u špiljama, morali bojati svih nepoznatih i razli?itih osoba, bile još korisnije. Iako nam u današnjem svakodnevnom životu opasnost manje prijeti od nepoznatih osoba, a više od poznatih i bližnjih, predrasude su se ipak održale jer nam i dalje olakšavaju brzosvrstavanje ljudi u kategorije.

  

Inkluzija djece s posebnim potrebama

„NORMALNA“ I „POSEBNA“ DJECA

„Posao u?itelja, pedagoga ili psihoterapeuta ne razlikuje se u svojoj bitiod posla umjetnika, kompozitora. Dobar kompozitor u stanju jeprona?i melodiju u gomili nepovezanih zvukova. On može prona?i smisao u naizgled besmislenom nizu tonova. Tako i dobar u?itelj ili psihoterapeut može prona?i smisao i ljepotu u ne?ijoj osobnosti ?ak iako je nitko drugi ne vidi...“ V. Nemet

  

Inkluzija (uklju?ivanje) djece s teško?ama u razvoju u školu

NEVIDLJIVE BARIJERE

„Model inkluzivne edukacije izražava zahtjev za školom, obrazovanjem i društvom za svu djecu i mladež. To zna?i da redovnu, a ne više posebnu školu treba u?initi kompetentnom i odgovornom za djecu s teško?ama u razvoju. Kako se radi o velikom zaokretu obrazovne i socijalne politike prema integraciji, odnosno inkluziji, tom se zahtjevu može samo postupno udovoljiti kontrolom bitnih pretpostavki njegova uspješnog ostvarivanja.“ (prema: Gojko Zovko, 1999.)

  

Iskustvo radnog terapeuta s djetetom s posebnim potrebama

ZOE JE OBOJILA MOJ ŽIVOT

Zoe i Maraena stvarne su djevoj?ice koje sam ?uvala u SAD-u. Ovo je pri?a o njima i drugoj djeci koja imaju brata ili sestru s posebnim potrebama.

  

Taktilna slikovnica za slijepu i slabovidnu djecu

DETALJIMA DO KVALITETE

Unatrag nekoliko godina o taktilnoj se slikovnici za slijepu i slabovidnu djecu u našoj zemlji nije znalo ništa ili gotovo ništa. Iako je slikovnica sama po sebi nešto što ve?ina djece i roditelja smatra samorazumljivim, sastavnim dijelom svakog djetinjastva, slijepa su, pa i slabovidna djeca za doživljaj slikovnice naj?eš?e bila u potpunosti zakinuta.

  

Osobe s invaliditetom i tjelesna aktivnost

NEBO JE GRANICA

Prema konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, „osobe s invaliditetom“ jesu: osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna ošte?enja, koja u me?udjelovanju s razli?itim preprekama mogu sprje?avati njihovo puno i u?inkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi.

  

Iskustva i rezultati u radu s djecom s umjetnom pužnicom

IZLAZAK IZ TIŠINE

Dnevni centar za rehabilitaciju „Slava Raškaj“ u Rijeci ustanova je socijalne skrbi koja pruža: usluge (re)habilitacije djece s ošte?enjem sluha, (re)habilitaciju djece s govorno-jezi?nim teško?ama, rehabilitaciju djece s ošte?enjem sluha i vida u kombinaciji, usluge rane intervencije (djeca u dobi do 3 godine), usluge pomo?i pri uklju?ivanju u redovne programe odgoja i obrazovanja (integracija) i uslugu psihosocijalne podrške.

  

Prijevoz osoba s invaliditetom i djece s teško?ama u razvoju u Rijeci

MOBILNOST TEŠKO POKRETNIMA

Prema istraživanju o mentalnom zdravlju Rije?ana, koje je proveo Grad Rijeka u suradnji s akademskom zajednicom (Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu?ilišta u Rijeci), osobe s trajnim ošte?enjem zdravlja (invaliditetom) jedna su od skupina koje su izložene riziku od razvijanja mentalnih (psihi?kih) teško?a.

  

Plaža za osobe s invaliditetom „Kostanj“

DOSTUPNOST BLAGODATI MORA

Zašto se doga?a dvostruka hendikepiranost osoba s invaliditetom? Možda je najve?i problem u promjeni shva?anja invaliditeta. Tri desetlje?a osobe s invaliditetom zahtijevaju da im se pristupa sa socijalnog, a ne s medicinskog motrišta.

  

Dom za odrasle osobe Turni?

NAŠ ŽIVOT U ZAJEDNICI

Sustav skrbi o osobama s invaliditetom Republike Hrvatske prolazi kroz složen i dugotrajan proces deinstitucionalizacije. To zna?i da se osobama koje su, zbog razli?itih psihosocijalnih uvjeta ili poteško?a, u stanju sociozaštitne potrebe nastoji pružiti razina potrebne skrbi koja je više u skladu s potrebama pojedinca i njegovim ljudskim pravima.

  

Povodom Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja 2016.

ODGAJAJMO NEPUŠA?E

Pušenje skra?uje cigaretu i život puša?a.
I. Stani? Svake godine u svijetu se 31. svibnja obilježava Me?unarodni dan nepušenja. Ove, kao i ranijih godina, to je prilika da se, putem prigodnih programa, predavanja, radionica, plakata, raznih brošura, napisa u dnevnom tisku, ?asopisima,putem radijskih i televizijskih emisija i drugih na?ina upozoravanja, preventivnog, edukativnog i odgojnog djelovanja,podigne svijest o štetnosti pušenja na višu razinu i pove?a odgovornost puša?a za svoje i tu?e zdravlje.

  

O zdravlju ukratko

KAKO SE PIJE VODA

Tijelo se sastoji od oko 65% vode. Ona je sastavni dio svih stanica, tkiva i organa, sudjeluje u svim metaboli?kim procesima u organizmu i zato ne možemo bez nje.

  

Povodom Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja 2016.

ODGAJAJMO NEPUŠA?E

Pušenje skra?uje cigaretu i život puša?a.
I. Stani? Svake godine u svijetu se 31. svibnja obilježava Me?unarodni dan nepušenja. Ove, kao i ranijih godina, to je prilika da se, putem prigodnih programa, predavanja, radionica, plakata, raznih brošura, napisa u dnevnom tisku, ?asopisima,putem radijskih i televizijskih emisija i drugih na?ina upozoravanja, preventivnog, edukativnog i odgojnog djelovanja,podigne svijest o štetnosti pušenja na višu razinu i pove?a odgovornost puša?a za svoje i tu?e zdravlje.

  

RODITELJSTVO

U današnja, blago re?eno ?udna vremena, teško je i najuobi?ajenijim pojmovima pristupiti jednozna?no. Rje?nik kaže da je roditeljstvo „roditeljska skrb o djeci“. Rije? skrb zna?i brigu o… Nedostaje rije? odgovornost.

  

RODITELJSTVO

U današnja, blago re?eno ?udna vremena, teško je i najuobi?ajenijim pojmovima pristupiti jednozna?no. Rje?nik kaže da je roditeljstvo „roditeljska skrb o djeci“. Rije? skrb zna?i brigu o… Nedostaje rije? odgovornost.

  

uvod

RODITELJSTVO

U današnja, blago re?eno ?udna vremena, teško je i najuobi?ajenijim pojmovima pristupiti jednozna?no. Rje?nik kaže da je roditeljstvo „roditeljska skrb o djeci“. Rije? skrb zna?i brigu o… Nedostaje rije? odgovornost.

  

Svjetski tjedan dojenja 1.-8. kolovoza 2016.

DOJENJE: KLJU? ODRŽIVOG RAZVOJA<

U rujnu 2015. godine, svjetski vo?e založili su se za 17 ciljeva usmjerenih na okon?anje siromaštva, zaštitu planeta i osiguranje prosperiteta. Zajedno, oni ?ine ciljeve održivog razvoja.Svi mi imamo ulogu u postizanju tih ciljeva do 2030. godine.

  

Roditeljski uzori

DJELUJU I KADA JE DIJETE DALEKO

Budite onakvi kakva želite da budu vaša djeca.
David Bly Nitko ne može voljeti dijete kao majka i otac. Njihova ljubav je snažna i bezuvjetna, skrb maksimalna, a spremni su i na najve?a odricanja za njegovu dobrobit. Malo dijete bez njihove pomo?i, ljubavi i skrbi ne bi se moglo održati u životu. Roditelji žive za svoje dijete i ?ine sveda ono bude sretno i napredno, da se pravilno razvija, odrasta i postigne pun psihofizi?ki razvitak u emocionalno toplom obiteljskom ozra?ju, slobodnoj, zdravoj i ravnopravnoj komunikaciji te interakciji s ostalim uku?anima.U obitelji dijete ima sve što mu je potrebno, osje?a da je voljeno, zašti?eno i sigurno. B. Miller kaže: „Najvažnije su stvari u dje?jim životima sigurnost, ljubav, prihva?anje i ohrabrivanje“, a to mu pružaju roditelji.

  

Radne navike

RAD JE STVORIO ?OVJEKA

Navike su na?in provo?enja odre?enih radnji koje su se ponavljanjem ili vježbanjem u?vrstile tako da pri njihovom obavljanju nije potrebno razmišljati kako to treba ?initi.

  

Radna terapija djece

IGRA KAO LIJEK

?lanak o radnoj terapiji u jednom od prijašnjih brojeva govorio je op?enito o problemima djece vezanima uz pravilno funkcioniranje senzorne integracije. Ovaj put objasnili bismo bitan odnos izme?u senzornoga funkcioniranja i razvoja, važnost igre kod djece te pojam praksije.

  

Nagrade i kazne

DVIJE STRANE ISTE MEDALJE


„Gorka je istina da nagrade i kazne uop?e nisu dvije razli?ite stvari;
to su samo dvije strane istog nov?i?a,
a s tim se nov?i?em ne može bogzna što kupiti.“
A. Kohn

  

Dijete i razvod

JESAM LI JA KRIV?

Kao profesorica, rade?i s u?enicima u osnovnoj školi, sve ?eš?e imam priliku susretati i podu?avati u?enike koji dolaze iz specifi?nog obiteljskog okruženja – roditelji su im se razveli ili su pred razvodom. I jedna i druga situacija za svako dijete predstavlja vrlo teško novonastalo stanje, u kojemu se ono ne snalazi te ponekad smatra da je ono razlog razvoda roditelja i zbog toga po?inje osje?ati krivicu.

  

Kako sprije?iti bježanje djece od ku?e i odlazak u skitnju

NEMOJ ME OSU?IVATI

?ovjek koji ne razmišlja i ne planira unaprijed,
nai?i ?e na nevolju odmah ispred svojih vrata.
Konfucije<

  

Poreme?aji u ponašanju

DA NE BUDE PREKASNO

Svjetski trendovi pokazuju da su današnje generacije djece i mladih osamljenije, nervoznije, impulzivnije, agresivnije te da ?eš?e manifestiraju razli?ite oblike poreme?aja u ponašanju.

  

Škola i kreativnost

RAZRED BEZ GRANICA

Kreativnost je uro?ena sposobnost svakog pojedinca da proizvodi odre?enu novinu u odnosu na ve? postoje?e stanje, bilo u materijalnoj, bilo u duhovnoj sferi (rješenja, ideje, umjetni?ki oblici, teorije ili proizvodi), da je ta novina originalna, ekonomi?na, primjenjiva unutar odre?enog socijalnog konteksta te da je pozitivno usmjerena.

  

Stres – u?enik - škola

ODRASTANJE TREBA BITI ZABAVA

„Molekule emocija pokre?u svaki sustav u vašem tijelu.“ Ako su neugodne, mogu izazvati stres. Stres je rezultat svjesne procjene pojedinca o tome da li je njegov odnos s okolinom poreme?en i zahtijeva li prilagodbu organizma (R.S. Lazarus).

  

Dijete u vremenu društva znanja

NEKI NOVI KLINCI

Imaginarno utemeljenje novih ideja i njihovo razvijanje u racionalnu teoriju, koja funkcionira i omogu?uje nova predvi?anja, smatra se mentalnom aktivnoš?u koja je u najmanju ruku vrijedna kao i umjetnost. Ali, znanost može i?i i mnogo dalje, omogu?uju?i dominaciju nad prirodom, da ne spominjemo intelektualnu radost i zadovoljstvo... Zato je znanost najuzvišenija djelatnost od svih, i najve?a od svih umjetnosti.
Raymond ArthurLyttleton

  

Zatupljuju li videoigrice vaše dijete

NA?I PRAVU MJERU

U zamra?enom dnevnom boravku mali Ivica sjedi na podu, prekriženih nogu. U takvom, nepromijenjenom položaju on se nalazi ve? tri sata… Više sli?i na nekog duha nego na zdravog osmogodišnjeg dje?aka. On bulji u televizijski ekran i svojim prstima, koji se pokre?u u neobuzdanom ritmu, pritiš?e dugmi?e na maloj crnoj kutiji. Njegove su noge utrnule ve? pred jedan sat, le?a ga bole, ali Ivica je sretan.

  

Godišnji odmor i nove odluke

U POTRAZI ZA NOVIM PUTEVIMA

Sada, kada kre?ete na godišnji odmor, vrijeme je za fizi?ko rastere?enje (ili ugodno optere?enje) i za osobnu inventuru. Mnogi ?e postaviti pitanje: „Kako uspjeti?“

  

O zdravlju ukratko

KAKO PRIMJENJIVATI SREDSTVA ZA ZAŠTITU OD SUNCA

Dolaskom ljeta vjerojatno sve više želite dvije stvari: uživati u raznim aktivnostima na suncu i zaštititi svoju kožu od raka i prijevremenog starenja, prouzro?enog izlaganjem suncu. Može li se uspješno u?initi i jedno i drugo?
Može, jer danas postoje dobra sredstva za zaštitu kože od sunca. Me?utim, mnogo faktora može utjecati na to koliko ?e ta sredstva biti djelotvorna ili nedjelotvorna. Ovdje je nekoliko smjernica o tome kako primjenjivati te proizvode da bi se postigao njihov maksimalan u?inak.

  

Radna terapija djece

IGRA KAO LIJEK

?lanak o radnoj terapiji u jednom od prijašnjih brojeva govorio je op?enito o problemima djece vezanima uz pravilno funkcioniranje senzorne integracije. Ovaj put objasnili bismo bitan odnos izme?u senzornoga funkcioniranja i razvoja, važnost igre kod djece te pojam praksije.

  

uvod

LJEKARNIŠTVO

Nije teško povezati rije?i lijek, lije?nik, ljekarnik. Svi znaju što zna?i rije? lijek, iako i naju?eniji nisu uvijek sigurni kako lijek, nešto uneseno izvana, djeluje na poreme?aj, stanje, bolest, na nešto što se doga?a negdje u „bespu?ima“ tijela, negdje unutra. Ako ipak zavirimo u rje?nik (onaj veliki) i potražimo zna?enje rije?i ljekarništvo, na?i ?emo:„Struka koja se bavi pripremom lijekova“ (to je sve). Živimo u vremenima „upijanja“ tu?ica, pa tako volimo i one starije: farmacija,naprimjer, koja bi trebala zna?iti isto što i ljekarništvo, ali?! Isti rje?nik kaže: „Ukupnost znanja o poznavanju, prire?ivanju, ispitivanju i ?uvanju lijekova“. Mudrije, nema što.

  

Povijest ljekarništva

TAJNE DREVNIH FARMAKOPEJA

U primitivnim vremenima ljudi su nastojali nau?iti kontrolirati mnoge aspekte svoga života, ali postojale su stvari koje se nisu mogle kontrolirati: bolest, klima, dostupnost hrane, nesre?e… Takve aspekte pripisivali su nekontroliranim doga?ajima, van snage tijela i duha. Obi?no su imenovali osobu koja im je pomagala u radu s nadnaravnim svijetom. Ti ljudi obavljali sufunkcije koje bismodanas mogli podijeliti u tri kategorije: sve?enik, lije?nik i ljekarnik.Njihove uloge kombinirane sudok društvo nije evoluiralo u složeniji nivo. Neka preplitanja izme?u tih struka vide se i danas.

  

Uloga i kompetencije klini?kog farmaceuta

PRAVI LIJEK ZA PRAVOGA PACIJENTA

Klini?ka farmacija zdravstvena je specijalizacija, ujedno i znanstvena disciplina u zdravstvu, koja obuhva?a sve aktivnosti i usluge klini?kog farmaceuta u svrhu osiguranja, razvoja i promicanja racionalne, prikladne i sigurne primjene lijekova (ESCP - European SocietyofClinicalPharmacy).

  

Bezreceptni lijekovi

OPREZNO SA SAMOLIJE?ENJEM

Lijekovi bez recepta, ili u slobodnoj prodaji (?esto se rabi engleski izraz OTC, prema frazi „overthecounter”), mogu se kupiti bez lije?ni?kog recepta. Tako se jednostavno suzbijaju mnoge tegobe, bez vremenskih i financijskih troškova lije?ni?kog pregleda. Me?utim, revolucija samolije?enja (automedikacije) u posljednjih par desetlje?a, potaknuta dostupnoš?u sigurnih i u?inkovitih lijekova u slobodnoj prodaji, mora se temeljiti na zdravom razumu i odgovornosti.

  

Nuspojave lijekova

DJELOVANJE KOJE NISMO HTJELI

Nuspojava je definirana kao svaka štetna neželjena reakcija na cjepivo ili lijek koji je primijenjen u terapijskoj dozi, na ispravan na?in i unutar odobrene indikacije. Odnosi se na lijekove koji se propisuju na lije?ni?ki recept i na sve dostupne bezreceptne lijekove. Tako?er, na pojavnost nuspojava mogu utjecati i drugi bezreceptni lijekovi, biljni pripravci ili dodaci prehrani u istovremenoj primjeni.

  

Interakcije lijekova

PREDNOSTI I MANE

Interakcije lijekova predstavljaju promjenu u?inka jednog lijeka zbog istodobnog uzimanja nekog drugog lijeka. Taj me?usobni utjecaj može se javiti izme?u dva ili više lijekova, izme?u lijekova i hrane, uklju?uju?i dodatke prehrani i ostala ljekovita sredstva.

  

Primjena lijekova u trudno?i

ŠTO UZIMA MAJKA, UZIMA I DIJETE

Trudnice su posebno osjetljiva skupina pacijenata i kod njih je potreban oprez kod davanja lijekova. Kada je trudno?a uredna i bez komplikacija, najsretniji su i majka i njen lije?nika, ali ako je zbog neke bolesti majke ili ploda potrebna primjena terapije, lije?nik mora voditi brigu o tome da ima dva pacijenta u jednoj osobi.

  

Lijekovi

OD DAVNINA SMANJUJU PATNJU

Lijekom (lat.medicamentum, njem. Medikament, engl. Medicine) se smatra svaka tvar, osim hrane ili naprave, ?ija je namjena dijagnoza, suzbijanje, lije?enje ili prevencija bolesti, odnosno promjena tjelesne strukture ili funkcije. Jednostavna operativna definicija bilabi: lijek je kemijski spoj koji utje?e na organizam i njegove procese, odnosno to je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprje?ava je ili je iscjeljuje.

  

Specifi?nosti primjene terapije kod djece

ZA ZDRAVLJE MALIH PACIJENATA

Ve?ina djece tijekom svog života mora zbog razli?itih stanja primiti terapiju. Prepisivanje lijekova djeci ne može se poistovjetiti s prepisivanjem lijekova odraslim pacijentima. Terapija u djece ima svoje specifi?nosti vezane uz dozu, metabolizam lijeka, na?in primjene lijeka ili oblik lijeka.

  

Specifi?nosti primjene terapije kod oftalmoloških pacijenata<

?UVA OKO U GLAVI

Primjena lijekova kod o?nih bolesti može biti: lokalna, periokularna, intrakameralna, intravitrealna, peroralna i parenteralna. U nastavku slijedi objašnjenje tih na?ina primjene terapije, a peroralnu (na usta) i parenteralnu (putem injekcija) upotrebu lijekova ne?emo detaljnije opisivatijerje ista kao i kod op?ih bolesti.

  

Pisanje, ?itanje i fina motorika

VIŠE OD IGRE

Pisanje u školi izaziva frustraciju kod nekih roditelja jednako kao i ?itanje. Naravno da ?e vam svi re?i da to uop?e ne mora biti tako i da ?e dijete samo prerasti taj problem. Neke stvari dijete preraste bez velike muke, dok mu druge stvaraju ogromne probleme i utje?u na zdrav emotivni i psihi?ki život. Graditi samopouzdanje djeteta nije lagan posao. Ako mu možete pomo?i da do narušavanja tog krhkog zdanja ne do?e, molim, u?inite to.

  

Što se krije iza neprimjerenog ponašanja u?enika

GLASNI VAPAJ UPOMO?

U nastavnoj praksi, rade?i s u?enicima u razvojnoj dobi, ?esto sam imala priliku susretati u?enike koji još u ranom djetinjstvu nisu nau?ili kako se nositi s frustracijama, kako prevladati strah i tjeskobu i kako razvijati prijateljstva.

  

Svjetski dan srca 2016.

OSNAŽI ŽIVOT

Svjetski dan srca, koji se obilježava29. rujna, najve?aje podlogaSvjetske kardiološke federacijeza ja?anje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB).

  

1. listopada – Me?unarodni dan starijih osoba

ISPUNITE GODINE ŽIVOTOM, A NE ŽIVOT GODINAMA

Kako nam malo treba da budemo sretni,
a to malo, upravo nam to nedostaje.
Ivo Andri?

  

O zdravlju ukratko

JUTARNJE ANTISTRES VJEŽBE

Poslije godišnjeg odmora povratak radnim obvezama mnogima teško pada, tvrde psiholozi, pa ako želite sa?uvati ljetnje dobro raspoloženje i spremnije se uhvatitiukoštac s raznim zadacima i problemima, zapo?nite dan vježbanjem. Lagane jutarnje vježbe istezanja mogu biti od velike pomo?i jer pozitivno djeluju na psihu i tijelo. Ovih nekoliko laganih vježbi istezanja bude fizi?ku snagu i pokre?u pozitivnu energiju za dobar dan.

  

UVOD

BUBREZI - ?UVARI I ?ISTA?I

Ve?ina op?eobrazovanih zna što su bubrezi, da su u paru, gdje se nalaze i što im je op?a zada?a. Sama rije? je praslavenska i nalazi se i u korijenu glagola bubriti, nabubriti. Uloga im je baš suprotna, da organizam ne nabubri, što ?e re?i da ne zadrži suvišak vode.

  

Upalne bolesti mokra?nog mjehura

BOLNI ODLAZAK NA WC

Infekcije mokra?nog sustava naj?eš?i su oblik bolni?kih infekcija te druge naj?eš?e infekcije u izvanbolni?koj populaciji (odmah iza respiratornih).Postoji niz ?imbenika koji pogoduju njihovom nastanku: še?erna bolest, anatomske ili funkcionalne abnormalnosti mokra?nog sustava (pove?ana prostata, kamenci, tumori itd.), bolni?ko lije?enje, transplantacija bubrega, trudno?a i znatno kra?a mokra?na cijev u žena nego u muškaraca.

  

Akutno zatajenje bubrega

„NE?ISTA KRV“

Akutno zatajenje bubrega nagli je gubitak bubrežne funkcije koji rezultira poreme?ajem sastava tjelesnih teku?ina i poreme?enim lu?enjem urina. Definirano je barem jednim od sljede?a tri parametra: porastom vrijednosti serumskog kreatinina za više od 26,5 mmol/L kroz 48 sati, porastom vrijednosti serumskog kreatinina za barem 50% od ranijih vrijednosti ili lu?enjem urina manjim od 0,5 ml/kg/h unutar šest sati.

  

Kroni?na bubrežna bolest

KAD OSTANEMO BEZ FILTRA

Kroni?na bubrežna bolest zna?i smanjenje bubrežne funkcije, kao i/ili neizravnei izravnepokazatelje ošte?enja rada bubrega. Neizravni pokazatelji podrazumijevaju promijenjen nalaz urina, patološki ultrazvu?ni nalaz bubrega i/ilipatohistološki nalaz nakon biopsije bubrega. Bubrežna bolest smatra sekroni?nom kada traje duže od tri mjeseca.

  

Policisti?na bolest bubrega

VODENE VRE?ICE U BUBREZIMA

Bubrezi su duguljasti parni organi oblika graha, veli?ine velike naran?e. Smješteni su u srednjem dijelu trbušne šupljine (abdomenu), iza crijeva, sa svake strane kralježnice, a prekriveni su potrbušnicom (peritoneumom).

  

Karcinom bubrega

NOVIM LIJE?ENJEM DO BOLJE PROGNOZE

Adenokarcinom(vrsta karcinoma koji se javlja u žljezdanom tkivu) naj?eš?i jerak bubrega. Postotak petogodišnjeg preživljenja je oko 70% ako je tumor ograni?en na bubreg, a manji od 5% ako su prisutne udaljene metastaze. Simptomi se javljaju kasno, u oblikuhematurije (krvi u mokra?i), bolova u slabinama, mase koja se moženapipati i vru?ice nepoznatog uzroka. Dijagnoza se postavlja pomo?u UTZ, CT ili MR pretrage. Lije?enje je kirurško za rani oblik, dok se uznapredovali rak lije?i jednim od onkoloških protokola.

  

Karcinom mokra?nog mjehura

PUŠENJE ŠTETI I MJEHURU

Naj?eš?a jemaligna bolest u mokra?nom mjehuru karcinom prijelaznog epitela,a naj?eš?i jesimptom hematurija (krv u mokra?i). Dijagnoza se postavlja slikovnim prikazom, cistoskopijom(teleskopska pretraga mokra?nog mjehura i uretre)i biopsijom. Lije?i se kirurški, intravezikalnominstilacijom lijekova (primjena lijekova putem katetera u mokra?ni mjehur) ili kemoterapijom, što u kona?nici ovisi o klini?kom stupnju bolesti. Temeljna jeklini?ka podjela te bolesti na miši?noneinvazivne i miši?no-invazivne karcinome, ovisno o zahva?enosti miši?nog sloja stijenke mokra?nog mjehura.

  

Problem inkontinencije kod osoba s invaliditetom

GUBITAK KONTROLE

Inkontinencija zna?i nevoljno istjecanje mokra?e. Može biti ?est i uznemiruju?i problem, koji znatno narušava kvalitetu života. Inkontinencija može biti akutna (prolazna) i kroni?na (trajna). Akutna inkontinencija može se pojaviti u sklopu infekcija mokra?nog sustava ili nakon kirurških zahvata na njemu. Kroni?na se inkontinencija dijeli na anatomsku ili stresnu inkontinenciju, neuropatsku, kongenitalnu, urgentnu, ijatrogenu, fistuloznu i inkontinenciju prelijevanja.

  

Dijaliza

STROJ U FUNKCIJI ORGANA

br> Mnoge upalne, imunološke i metaboli?ke bolesti mogu dovesti do ošte?enja bubrega, koje može biti akutno ili kroni?no, djelomi?no ili potpuno.

  

Transplantacija bubrega

NOV ORGAN ZA NOV ŽIVOT

Transplantacija ili presa?ivanje organa jedno jeod najve?ih dostignu?a 20. stolje?a. Organ koji se presa?uje naziva se „graft“ ili „presadak“. Kod transplantacije razlikujemo onoga tko organ daje (darivatelj, davatelj, donor) i onoga tko organ prima (primatelj).

  

Anemija

SLABA KRV

Anemija je oboljenje kod kojeg postoji manjak crvenih krvnih tjelešaca ili manjak hemoglobina u tim tjelešcima. Hemoglobin je tvar koja sadrži željezo i koja tim tjelešcima dajecrvenu boju.

  

Komplikacije gripe

BEZ LJUBLJENJA ZA VRIJEME EPIDEMIJE

Gripozni pacijenti žale se na suh i uporan kašalj, povišenu tjelesnu temperaturu (do 39°C), bolove u miši?ima, glavobolju, op?u slabost, poja?anu sekreciju iz nosa. Ako ti simptomi potraju duže, može do?i do težih komplikacija, pa se pacijent mora bolni?ki lije?iti.

  

29. studenoga – Svjetski dan prevencije nasilja i zlostavljanja djece

DJECA NE MOGU ?EKATI

«Rije? napredak ne?e imati nikakvog smisla
svedokna svijetubude ijedno nesretno dijete.»
A. Einstein Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece(engl. World Day for thePreventionofChildAbuse)obilježava se 19. studenoga,u cijelome svijetu, na inicijativuFundacije svjetskog samita žena (WWSF, engl. Women’s World Summit Foundation) iz 2000. godine.

  

O zdravlju ukratko

PREVENCIJA BUBREŽNIH KAMENACA

Bubrežni kamenci (urolitijaza) naj?eš?e nastaju kod osoba izme?u tridesete i pedesete godine života, ?eš?e obolijevaju muškarci, a u njihovom nastanku ulogu imaju sjedila?ki na?in života i prehrana, pogotovo ona bogata kalcijem, fosfatima i oksalatima. Dehidracija tako?er pridonosi nastanku bubrežnih kamenaca.
Bubrežni kamenac stvara seodkristalakoji se talože iz mokra?e i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Urin sadrži kemijske tvari koje spre?avaju ili ko?e stvaranje kristala. Me?utim, ?ini se da ti inhibitori ne djeluju kod svih ljudi i kod nekih osoba stvarajusekamenci. Ako kristali ostanu dovoljno sitni, putovat ?e kroz urinarnitrakti iza?i iz tijela mokra?om, a da to osoba niti ne primijeti.

  

Bubrežne bolesti i trudno?a

DRUGO STANJE I ZA MOKRA?NI SUSTAV

Za vrijeme trudno?e nastaju znatne promjene u funkciji i gra?i urinarnog trakta. Ve?ina se promjena povla?i ve? 2-4 dana nakon poro?aja, dok nekim promjenama za to treba i do 16 tjedana. Kao posljedica promjena na urinarnom traktu tijekom trudno?e pojavljuju se i infekcije.Infekcije mokra?nog sustava op?enit su naziv za infekcije koje su lokalizirane u bilo kojem dijelu mokra?nog sustava. Ubrajaju se u naj?eš?e bakterijske infekcije. One su ujedno i naj?eš?a komplikacija trudno?e.

  

SMRTNOST

Od ?ega umiremo

Ulogu u produženju života, oduvijek ima znanje zato je u?enje jedan od najjeftinijih procesa u odnosu na korist koju daje u o?uvanju i unaprje?enju zdravlja, a rano otkrivanje bolesti, tako?er, produžuje život

  

Ishemijska bolest srca

‘’GLADNO SRCE’’

vode?i svjetski uzrok smrtnosti U podlozi svih oblika ishemijske bolesti srca u 95 posto slu?ajeva je ateroskleroza krvnih žila srca, prirodni proces, koji po?inje još u djetinjstvu,
a karakterizira ga nastajanje masnih naslaga u svim krvnim žilama tijela

  

Infarkt miokarda<

POGODAK U SRCE traži strelovitu reakciju

p>Od vitalnog je zna?aja za preživljavanje brz dolazak u medicinski centar zbog otapanja krvnog ugruša, mogu?eg zahvata intervencijske kardiologije ili kardiokirurgije

  

Moždani udar

Vode?i uzrok invaliditeta

Starije osobe obolijevaju ?eš?e ali sve više je pogo?ena i populacija u najproduktivnijoj životnoj dobi, izme?u 45. i 59. godine i ?esto uzrokuje trajnu radnu nesposobnost

  

Sr?anožilne bolesti i prehrana

TAJNA plave ribe

U slu?aju ribe, masnije je zdravije, zbog ve?ega sadržaja masnih kiselina, a preporuke kažu da bi zbog o?uvanja zdravlja, tjedno trebalo jesti barem dva puta po 170 grama ribe

  

Rak dojke

DOBRA DIJAGNOSTIKA, ženin najbolji prijatelj

Više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izlije?iti ako se bolest otkrije u ranom stadiju

  

Strategija uspjeha

USUSRET IZAZOVIMA HRABROŠ?U I ISKORAKOM IZ KONFORMIZMA

Što bismo sve u?inili u svom životu da smo samo malo odvažniji? Odustanite od straha i pokušajte svoje snove pretvoriti u stvarnost. Za sre?u vrijedi riskirati. Danas nam je, više nego ikad prije, potrebna velika hrabrost da bismo živjeli onako kako želimo.

  

Rak debeloga crijeva

VLAKNA štite crijeva

Hrana bogata vo?em, povr?em i mlije?nim proizvodima smanjuje rizik od obolijevanja, a poti?e i peristaltiku te u?estalije pražnjenje debeloga crijeva, ?ime skra?uje vrijeme izlaganja sluznice crijeva štetnim toksinima

  

KARCINOM PLU?A

>ŽIVOT RASTO?EN u pepeo i dim

Još uvijek klju?no rano otkrivanje i lije?enje, u kombinaciji s modernim tehnikama i tehnologijama personalizirane medicine, omogu?ava najbolje šanse u kontroli bolesti

  

RAZVOJ ZNANJA I VJEŠTINA

ISKUSTVENO U?ENJE, radost i radoznalost istraživanja

Znanje do kojeg u?enici u ovom slu?aju prvaši?i, do?u svojim aktivnim sudjelovanjem, uo?avanjem i istraživanjem kvalitetnije je i dugotrajnije od onoga kada samo reproduciraju gotove ?injenice kojima ih u školi podu?avamo

  

RODITELJSTVO I ODRASTANJE

MAMA, nije istina!

„Govoriti iskreno ?esto je najve?a pustolovina.“
Friedrich Durrenmatt

  

MOJ SVIJET ŽIVLJENJA OD KOSTRENE DO KOSTRENE

VJEKOSLAV BAKAŠUN ro?en je 1929. godine, u Kostreni, gdje stalno živi. Tu je poha?ao osnovnu školu, a gimnaziju je završio na Sušaku, 1948. godine. ?esto spominje da je uvijek išao u istu zgradu, a ipak je gimnazijsko školovanje proveo u pet raznih država. Nakon mature 1948. godine, upisao se na Medicinski fakultet Sveu?ilišta u Zagrebu i diplomirao 1956. godine. Pripravni?ki staž obavljao je u bolnici Sušak, ali je tijekom staža prihvatio radno mjesto u Zdravstvenoj stanici Rab, gdje je radio šest mjeseci. Nakon završenog pripravni?kog staža, radio je ?etiri godine kao lije?nik op?e medicine u Domu narodnog zdravlja Rijeka, da bi se 1961. godine opredijelio za rad u preventivnoj medicinskoj zaštiti. Specijalisti?ki ispit iz epidemiologije položio je 1965. godine i kao epidemiolog radio cijeli svoj radni vijek, u Zavodu za zaštitu zdravlja Rijeka.

  

O ZDRAVLJU UKRATKO

KULTURA OPTIMIZMA uvjet uspjeha

„Ništa na svijetu nije dobro ili loše samo po sebi, svojim razmišljanjem ?inimo ga takvim.“
William Shakespeare

  

CIJEPLJENJE

DRAGULJ PREVENCIJE ZARAZNIH BOLESTI

Odrasli odlu?uju o sebi samima pa je njihovo „pravo“ da sebe dovode u stanje rizika, ne cijepe?i se. No, kad time dovode u pitanje sigurnost zajednice ve? su „prekora?ili prag vlastitog rizika“, a kad misle da mogu sami odlu?ivati o sudbini (svoje) djece teško griješe

  

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2017.

Depresija: Razgovarajmo

Što je depresija?
Depresija je bolest karakterizirana stalnom tugom i gubitkom interesa za aktivnosti koje ina?e predstavljaju zadovoljstvo, popra?ena nemogu?noš?u nošenja sa svakodnevnim aktivnostima, koja traje najmanje dva tjedna. Osim toga, ljudi s depresijom obi?no imaju neke od ovih sim-ptoma: manjak energije, gubitak apetita, poreme?aj spavanja, tjeskobu, smanjenu koncentraciju, neodlu?nost, nemir, osje?aj bezvrijednosti, krivnje ili bezna?a te suicidalne misli ili misli o samoozlje?ivanju.

  

IMUNIZACIJA, DA ILI NE?

Odbijanje cijepljenja djece demokratsko je pravo, ali lako može postati demokratski

Ni roditelji, a mogu mirne savjesti kazati ni neki lije?nici, ne razmišljaju o tome da ?e necijepljeno dijete jednoga dana postati odrasla osoba i da ?e, možda, imati druge stavove o potrebi obvezatnih cijepljenja a mogu?i problemi, na koje ?e tijekom života nai?i zbog toga što nisu cijepljeni u djetinjstvu, bit ?e vjerojatnim razlogom da optužuju svoje roditelje zbog njihovog (demokratskog) propusta

  

POLIOMIJELITIS

Slobodni od dje?je paralize ve? 28 godina

Nakon globalne kampanje SZO bolest je zaustavljena prakti?ki u cijelom svijetu, s iznimkom Afganistana, Pakistana i Nigerije, no, proteklih 12 mjeseci došlo je do širenja bolesti u još sedam zemalja koje su do tada proglašene polio-free: Cameroon, Ekvatorijalna Gvineja, Etiopija, Irak, Izrael, Somalija i Sirija

  

DIFTERIJA

ZAUSTAVLJENA BOLEST

Difterija je po život opasna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Corynebacterium diphteriae. Neki sojevi te bakterije izlu?uju jak toksin.

  

MORBILI

Komplikacije ospica mogu biti fatalne

Ospice, nekad obvezna dje?ja bolest kod nas su bile gotovo iskorijenjene cijepljenjem, ali zbog uvezenih slu?ajeva epidemije ponovo prijete, jer je u Europi od 2011. godine registrirano više od 11 000 potvr?enih slu?ajeva ospica kod necijepljene djece

  

PERTUSIS

Hripavac iscrpljujue mu?nim i teškim napadima kašlja

Prije uvo?enja cijepljenja, u našoj zemlji registrirano je na godinu od 3.000 do 9.500 oboljelih, a smrtnost djece do tre?e godine života iznosila je do 30 posto

  

PERTUSIS

Hripavac iscrpljujue mu?nim i teškim napadima kašlja

Prije uvo?enja cijepljenja, u našoj zemlji registrirano je na godinu od 3.000 do 9.500 oboljelih, a smrtnost djece do tre?e godine života iznosila je do 30 posto

  

RUBEOLA

Prijetnja nero?enome djetetu

Bolest uzrokuje virus koji najteže posljedice može imati kada su njime zaražene trudnice jer može uzrokovati poba?aj, teška ošte?enja ploda i njegovu smrt

  

PAROTITIS

Zaušnjaci, bolest velikih slinovnica

Parotitis (zaušnjaci, epidemijski parotitis) je zarazna bolest koju uzrokuje virus iz porodice Paramiksovirusa. Tipi?no obilježje bolesti jest upala žlijezda slinovnica, koja se naj?eš?e o?ituje pove?anjem žlijezda slinovnica i oteklinom kože ispred i iza ušiju, po ?emu je bolest i dobila naziv zaušnjaci.

  

Povodom 8. ožujka – Me?unarodnog dana žena

Stvorena da bude jednaka

Žene , kao i muškarci imaju pravo na zaposlenje, jednak pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pravo da biraju i budu birani te šansu da postanu punopravni sudionici u politi?kom životu, što je vrlo bitan element demokracije, iako se za tu jednakopravnost žene i danas bore

  

TUBERKULOZA

Zahtjevna i teška bolest, od davnina me?u nama

Tuberkuloza je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Podaci o tuberkulozi sežu i u anti?ko doba, a u narodu se tuberkuloza spominje pod nazivom sušica. Uzro?nik tuberkuloze prvenstveno zahva?a plu?a, iako rje?e može zahvatiti i druge organe i organske sustave, kao što su grkljan, poplu?nica, koža, kosti, mokra?ni i spolni sustav te središnji živ?ani sustav.

  

HPV INFEKCIJA

Mladi imaju pravo znati važnost cjepiva protiv HPV infekcije

Zbog teških komplikacija infekcijom nekim tipovima virusa, me?u kojima je i niz malignih bolesti, uz odgovorno spolno ponašanje edukacija, probir i cijepljenje dobitna su kombinacija u borbi s HPV-om

  

HPV INFEKCIJA

Mladi imaju pravo znati važnost cjepiva protiv HPV infekcije

Zbog teških komplikacija infekcijom nekim tipovima virusa, me?u kojima je i niz malignih bolesti, uz odgovorno spolno ponašanje edukacija, probir i cijepljenje dobitna su kombinacija u borbi s HPV-om (

  

HIB INFEKCIJA

Bakterija krivog imena

Najozbiljnija bolest uzrokovana bakterijom Haemophilus influenze je meningitis, a prije uvo?enja cijepljenja, u razvijenim zemljama Hib bakterija bila je vode?i uzro?nik bakterijskih meningitisa u djece mla?e od pet godina

  

TETANUS

Zaraza iz tla vreba rane

Bacili tetanusa stvaraju otporne spore, koje mogu preživjeti godinama u tlu i životinjskom fecesu, a godišnje oboli više od milijun ljudi od ?ega je polovica novoro?ena?ki tetanus pri ?emu žrtvama prijete teški spazmi koje izaziva neurotoksi?ni otrov uzro?nika.

  

BJESNO?A

I životinje se cijepe

Bjesno?a je gotovo uvijek fatalna ali preventabilna virusna zarazna bolest a u 99 posto slu?ajeva humane bjesno?e izvor su zaraženi psi pa je njihovo cijepljenje najdjelotvornije u suzbijanju bolesti

  

HEPATITIS B

Žutica naj?eš?i znak upale jetre

Uvo?enjem obvezatne vakcinacije, u Hrvatskoj je proteklih desetlje?a broj novoprijavljenih slu?ajeva hepatitisa B u stalnom opadanju, što je zamjetljivo i u drugim zemljama s obvezatnim docjepljivanjem, ali, neovisno o broju novoinficiranih, potrebno je voditi ra?una o izbjegavanju svih rizika mogu?e zaraze po principu samozaštite

  

MOJ SVIJET ŽIVLJENJA OD KOSTRENE DO KOSTRENE

Kolegijalni pristup uvaženog profesora

U radu lije?nika nekad je potrebno hitro razmišljati, možda nekad ?ak da bi se spasio život bolesnika. Kao mladi lije?nik u industrijskoj Zdravstvenoj stanici „Delta“ u Rijeci, 1959. godine imao sam jedan takav slu?aj koji mi se usjekao u pam?enje za cijeli život. U toj zdravstvenoj stanici radila je uz mene bolni?arka Anka, osoba s velikim životnim, ali i stru?nim iskustvom još iz vremena rata. Poštivala je lije?nika s kojim radi, ali bi ponekad dala dobronamjernu primjedbu na neki moj postupak. Nikada nismo bili u sva?i ili nekim zategnutim odnosima. Shva?ao sam da neke stvari zna bolje od mladog lije?nika. Tako je bilo i u ovom slu?aju.

  

O zdravlju ukratko

ŠTO MORATE ZNATI O DEPRESIJI

Ako mislite da vi ili netko koga znate patite od depresije, ovo morate znati!