DOWNLOAD      .pdf    578 Kb

          
ožujak - travanj 2001.

          

MEDICINA RADA - RAD BEZ OPASNOSTI PO ZDRAVLJE

Tradicionalna zadaća medicine rada bila je usmjerena smanjenju rizika koje nosi radni proces u svim svojim elementima. Nastaje i postaje bitnim elementom primarne zdravstvene zaštite (odraslih) u doba kad je industrijski rad bio najzastupljeniji. Središnji interes bio je usmjeren na nesreće koje nastaju na radu i posebno na bolesti čiji se nastanak može povezati s radnim procesom, tzv. profesionalne bolesti. Promjenom društvenih okolnosti, zdravstvena zaštite radnika s osnove rada bitno se reducira na osnovne preventivne postupke. Budući da postaje neposredna obveza poslodavca, a prestaje biti predmetom opće solidarnosti, počinje težiti svom minimumu. Da se podsjetimo: najpretežniji izvor (zasad) ukupnog zdravstvenog osiguranja jest plaća zaposlenih i doprinos poduzetnika. Nositelji osiguranja ukupne zdravstvene zaštite sudjeluju u drastičnom smanjenju vlastitog osiguranja, a rad se i dalje smatra rizičnim po zdravlje iako onaj industrijskog tipa iz dana u dan sve manjeg sudjeluje u ukupnom radu. Svjetska zdravstvena organizacija ne posvećuje tom problemu poseban cilj kad govori o "Zdravlju za sve u XXI. stoljeću". No, posvećuje mu nekoliko jakih naglasaka u onom cilju koji se bavi preduvjetima zdravlja koji se odnose na razne rizike što ih nosi ukupno okruženje, odnosno okoliš, pa tako i onaj radni.

 

13. CILJ - PREDUVJETI ZDRAVLJA

Do 2015. godine,

 

Do 2015. godine, Europljani trebaju imati veće mogućnosti življenja u zdravom fizičkom i socijalnom okružju: kod kuće, u školi, na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici.

Osobito:

13.1. povećanom osobnom i obiteljskom osposobljenošću u promicanju i zaštiti zdravlja trebaju biti poboljšane sigurnost i kvaliteta kućnog okružja i treba smanjiti zdravstvene rizike zbog fizičkog kućnog okružja;

13.2. invalidnim osobama treba znatno povećati mogućnosti za zdravlje te pristup životu u kući, na poslu, u javnom i društvenom životu u skladu s Pravilima standarda Ujedinjenih naroda o izjednačenju mogućnosti za invalidne osobe;

13.3 nesretni slučajevi u kući i na poslu moraju se značajno smanjiti;

13.4. najmanje 50% djece treba imati mogućnost obrazovati se u vrtićima koji promiču zdravlje, a 95% u školama koje promiču zdravlje;

13.5. najmanje 50% gradova, gradskih područja i zajednica trebaju biti aktivni članovi mreže zdravih gradova ili zdravih zajednica;

13.6. najmanje 10% srednjih i velikih poduzeća treba se obvezati da će provoditi u djelo principe zdravog poduzeća.

 

Principi zdrave kompanije/poduzeća uključuju: sigurno radno okružje, zdrav radni proces, programe koji promiču zdravlje i ukazuju na rizične psihosocijalne činitelje na radnom mjestu, mjere koje značajno utječu da proizvodi na tržištu budu zdravi te vlastiti doprinos zdravlju i socijalnom razvoju u zajednici.

 

Cilj se može postići ako:

budu uspostavljeni mehanizmi koji ljudima ddopuštaju utjecaj na oblikovanje i unapređenje njihovog životnog i radnog okružja te sudjelovanje u promicanju zdravlja i blagostanja u njihovoj zajednici;

društvene organizacije igraju odlučujuću ulogu u podizanju društvene povezanosti i povećanju dostupnosti sredstvima koja pripadaju zajednici;

bude omogućena djelotvorna infrastruktura za zaštitu zdravlja vezanog na okoliš, kao što su: opskrba pitkom vodom, prerada i otpuštanje otpadnih voda, standarde gradnje te zaštite od rizika u kući i u gradu;

svi sektori, koji u svoje djelovanje trebaju ugrađivati dijelove koji se odnose na zdravlje, podupru sveobuhvatan pristup koji će osposobiti škole za promicanje fizičkog, socijalnog i duševnog zdravlja studentima, nastavnom osoblju, obitelji i zajednici;

bude potican i poduprt proces stvaranja zdravijih gradova, uz sudjelovanje partnera s područja zdravlja, okoliša, ekonomije, ekologije, obrazovanja, urbanizma i upravljanja gradova.

 

Prijedlog područja za određivanje pokazatelja: pokazatelji incidencije i smrtnosti koji se odnose na nesretne slučajeve u kući i na poslu te na profesionalne bolesti;

nacionalna statistika stanovanja.

U ovom trenutku duboke krize cijelog koncepta primarne zdravstvene zaštite, medicina rada nije u središtu pozornosti. Zasad u njoj djeluju visokospecijalizirani iskusni liječnici sa svojim timovima i s osloncem na druge specijalnosti koje se bave problemima i rizicima koji se mogu povezati s radnim procesom. Zabrinutost pobuđuje nejasna vizija smjene generacija, to jest školovanja budućih specijalista i njihovih timova.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Dan zdravlja 2001. sa sloganom "Zaustavite odbacivanje - odvaite se na skrb"

Aktivnosti Svjetske zdravstvene organizacije u 2001. godini usmjerene su zatiti duevnog

Smanjimo li izolaciju i diskriminaciju, pomo?i ?emo oboljelima i njihovim obiteljima da bolje i produktivnije ive i pota?i potrebite da potrae zatitu i lije?enje

  

OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI

ZATITA ZDRAVLJA RADNIKA

Djelatnost koja se bavi zatitom zdravlja radnika - medicina rada - prou?ava problematiku iz podru?ja fiziologije, patologije (profesionalne bolesti i profesionalne toksikologije), psihologije rada, ekologije rada, ergonomije, ocjenjivanje radne sposobnosti te profesionalne orijentacije i selekcije. Medicina rada istrauje u?inke rada i radnog okolia (fizikalnog, kemijskog, biolokog, psiholokog i socijalnog) na zdravlje zaposlenih te procjenjuje sposobnost radnika za obavljanje odre?enog posla.

  

REPRODUKCIJA I RADNO MJESTO

TVARI IZ OKOLIA UTJE?U NA POTOMSTVO

Nepovoljne u?inke na za?e?e, tijek i ishod trudno?e mogu imati, izme?u ostalog i na?in rada, uvjeti rada i radni okoli: mnogobrojne kemijske tvari (npr. plinovi, metali, pesticidi), razli?iti fizikalni ?imbenici (zra?enja, vibracije, atmosferski tlak) i bioloki ?imbenici (virusi, bakterije, gljivice, paraziti).

  

RAD I ?OVJEK

SVRSISHODNA AKTIVNOST STVARA VRIJEDNOSTI

U procesu rada, ?ovjek je razvijao svoje fizi?ke i psihi?ke sposobnosti, stjecao nova iskustva i na temelju njih sve vie usavravao svoja sredstva za rad i unapre?ivao svoje djelatnosti uop?e. Time je rad sve vie postajao svjesna djelatnost ?ovjeka, na temelju koje je mijenjao svoj poloaj i odnos prema prirodi i svim ostalim biolokim vrstama.

  

Zdravstveni u?inci rada na videoterminalu

RAD NA RA?UNALU ZAHTIJEVA ?E?E ODMARANJE

Rad na videoterminalu zahtijeva dugotrajnu koncentraciju panje, dugotrajan prisilan poloaj glave i vrata, ramenog pojasa, ruku, aka i prstiju ruke, otar vid, odgovaraju?u brzinu vidnog opaanja, mogu?nost dugotrajne prilagodbe vida gledanju s oba oka na blizinu, a moe biti popra?en bukom razine do 60 dBA, to moe nepovoljno utjecati na koncentraciju panje.

  

MOBILNI TELEFONI

ZNANOST I VRIJEME DATI ?E ODGOVORE

Sa zdravstveno-psiholokog gledita, treba ukazati na ?injenicu da, ako postoji uvjerenje o opasnosti za zdravlje, neovisno o tome postoji li ona stvarno ili ne, to moe u odre?enim uvjetima izazvati stres ili strah kod ljudi. Ako takvo stanje traje, ne treba isklju?iti i nastanak tjelesnih ili psihi?kih smetnji te je zato potrebno sveobuhvatno informiranje javnosti.

  

Zra?enje spirometrije u medicini rada

POKAZATELJ RADNE SPOSOBNOSTI

Spirometrija je ispitivanje ventilacijske funkcije plu?a, odnosno ispitivanje nekih stati?kih i dinami?kih plu?nih volumena i kapaciteta, koje se u medicini rada redovito obavlja u okviru pregleda prije zapoljavanja i tijekom zaposlenja na radnim mjestima koja zahtijevaju ve?e fizi?ke napore, pri kojima je pove?ana potreba za kisikom.

  

VAZOSPASTI?KA TRAUMATSKA BOLEST

Vazospasti?ka traumatska bolest - profesionalna vazoneuroza, profesionalni Raynaudov fenomen, vibracijski vegetativni polineuritis - karakterizirani su pojavom intermitentnog bljedila jednog ili vie ?lanaka prstiju ruku, kao posljedica poreme?ene funkcije kapilarne cirkulacije djelovanjem lokalnih vibracija. To je naj?e?e simptom profesionalne izloenosti vibracijama, odnosno vibracijskog sindroma.

  

Gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova na podru?ju Primorsko-goranske upanije

Nastanak otpada posljedica je svake ljudske djelatnosti, pa tako i zdravstvene. Svako civilizirano drutvo svjesno je opasnosti do kojih moe do?i zbog neodgovornog postupanja s otpadom koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, s jedne strane za zdravstvene djelatnike i korisnike usluga, a s druge strane za bliu i dalju okolicu.

  

Funkcija sluha i rad

OPASNOST SE MOE ?UTI

Osim svoje ivotne vanosti, sluh je posebno vaan za rad na svim onim radnim mjestima gdje bi nedostatak sluha oteao izvravanje radnih zadataka (sporazumijevanje sa strankama i suradnicima, primanje uputstava za rad, opaanje promjena u zvuku rada stroja) ili bi ugrozio sigurnost radnika sa slabim sluhom ili njegovih suradnika u radnom procesu (izostanak opaanja zvu?nih upozorenja na opasnost, opaanja promjena u zvuku rada stroja).

  

Profesionalna oboljenja USTA I ZUBI

OSMJEH OTKRIVA ZANIMANJE

Ve? 370. godina prije nove ere Hipokrat je pisao o gr?evima kod djelatnika topionica olova. Paracelzus (1534.), Agricola (1557.) i Ramazzini (1700.) zapaaju profesionalna trovanja olovom. To govori da su profesionalna oboljenja poznata u medicini od davnine, a kasnije se odre?ene promjene na zubima i sluznicama u ustima povezuju s odre?enim profesijama.

  

Iz profesionalne orijentacije

ODABIR PRIKLADNOG ZANIMANJA I OBRAZOVNOG PROGRAMA

Odabir zanimanja jedna je od najvanijih odluka u naem ivotu. Ono to radimo i kako radimo odre?uje na materijalni poloaj, drutveni ugled, mjesto stanovanja, nae prijatelje. Odre?uje na?in na koji vrednujemo sebe, kao i na?in opho?enja i ponaanja drugih prema nama.

  

Rad na ra?unalu

KOMPJUTOR MI JE POKVARIO O?I Koliko u tome ima istine

  

Odabir namirnica u prehrani

NIJE SVEJEDNO TO JEDEMO

Tajna zdrave prehrane lei u odabiru hrane. Neke namirnice, kao to su povr?e, vo?e i itarice, mogu se lake identificirati kao punovrijedne, dok druge, prije svega gotova hrana, mogu biti uzrok krivog odabira. Koji je, dakle, najbolji put kupovanja?

  

Zdravi ivot

Adipozni ili vitki - izaberimo

Sve je u ivotu lake kad si laki. Lao Ce: Daj gladnome ribu, nahranio si ga taj dan. Nau?i ga ribariti, nahranit ?e ga doivotno. U?i u?itelj ribarenja, pomogao si ?itavom narodu. Churchill: U mladosti dobar revolucionar, u starosti konzervativac.

  

Zlo XXI. stolje?a - ovisnosti

POJEDINAC JE BESPOMO?AN

Bolest ovisnosti najve?i su javnozdravstveni problem suvremenog svijeta. One zadiru u psiholoku, socioloku, pravno-eti?ku, zdravstvenu i ekonomsku sferu ivota drutva. Puenje duhana, pijenje alkoholnih pi?a i zlouporaba droga uzro?nik su i faktor rizika cijelog niza bolesti koje se sve ?e?e javljaju u strukturi obolijevanja naeg stanovnitva.

  

Spolni odgoj mladih

ZNANJEM PROTIV NELAGODE I STRAHA

Spolnost (seksualnost) definiramo kao ukupnost pojava vezanih za spol i spolni nagon, a spol je ukupnost fiziolokih i psiholokih obiljeja po kojima se razlikuju mukarac i ena. Osim bioloke i psihi?ke, spolnost ima svoju eti?ku, duhovnu i socijalnu osnovu.

  

Kazna sa zadrkom - drasti?na mjera

"Onaj tko se boji kad si prisutan, mrzi te kad si odsutan!"

Veoma je loa praksa pojedinih roditelja da dijete stalno opominju, ucjenjuju, prijete mu ?ukama, ibom, remenom, batinom, zastrauju ga silom, represijom, kaznom. To obi?no ?ine u naletu bijesa i ljutnje koji naglo izbiju, ali, jednako tako, brzo i splasnu. Da se samo malo mogu suzdrati, do toga ne bi dolazilo. I najzlo?estije dijete u takvim situacijama vrlo vjeto "mijenja plo?u", umiri se, ali samo nakratko, dok traje "opasnost", a zatim nastavi po staromu. Tako se stvara "za?arani krug": roditelji prijete, a djeca se smire pa kasnije nastavljaju s aktivnostima zbog kojih su im prijetili otac ili majka. Takve metode i "odgoj" ne vode ni?emu niti imaju ikakvu pedagoku vrijednost. Naprotiv, donose tetu.

  

Milosrdni rad katoli?ke udruge "Kap dobrote"

"KAP PRAVE LJUBAVI DRAGOCJENIJA JE OD MORA ZNANJA"

Djela portvovnog milosr?a najpotrebnija su "najmanjima": bespomo?nima, starima, siromanima, osamljenima, bolesnima, invalidima. Ima ih, ima sve vie, a ne manje. Tko ?e im pomo?i? Skrb za njih ili je zakonom zajam?ena, ili su nosioci skrbi volonteri.

  

Salernske regule

VJE?NE PREPORUKE ZA ZDRAVLJE

U vrijeme kada je cvala medicina u arapskim zemljama, medicina na kr?anskom Zapadu nalazila se u dubokom mraku. Bila je samo zasluga samostana da ne padne u zaborav sve ono medicinsko znanje to je preostalo kao batina anti?koga starog vijeka.

  

SZO protiv duhanske industrije

Dr. Gro H. Bruntland - GROM ZA DUHANSKE KOMPANIJE

Prole su 33 godine poslije nadahnutog govora predsjednika SAD J. Kennedyja, zasnovanog na znanstvenim dokazima da puenje duhana uzrokuje smrt 250.000 Amerikanaca godinje. Ove je godine predsjednik B. Clinton, pozdravljaju?i u Chicagu sudionike XI. svjetske konferencije DUHAN ili ZDRAVLJE, iznio podatak o 400.000 umrlih od bolesti povezanih s puenjem, isti?u?i da se u eri globalizacije tome zlu mora oduprijeti ?itav svijet.

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

IVAN OD BOGA

Alkoholizam, tjelesne bolesti, srce, bolnice, bolni?ari