DOWNLOAD      .pdf    616 Kb

          
studeni - prosinac 2000.

          

HITNA MEDICINSKA POMOĆ - IZAZOV XXI. STOLJEĆA

Rijetko koja medicinska disciplina ili, drugim riječima, oblik zdravstvene zaštite izaziva veću pozornost sveukupne javnosti od hitne medicinske pomoći (HMP). Neosporno je da na to utječu dramatičnost neposredne borbe za život unesrećenog ili teško bolesnog.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u ciljevima za XX. stoljeće, samoj HMP ne posvećuje poseban cilj iako se naglašeno bavi sprečavanjem i smanjivanjem svih oblika nesreća. No, SZO u svojim općim dokumentima o unapređenju, očuvanju zdravlja i liječenju bolesti upućuje na tri postulata, odnosno razine svih dijelova sustava zaštite zdravlja.

To su:

samopomoć - samozaštita,

uzajamna pomoć - suzaštita i

stručna (profesionalna) pomoć - medicinska zaštita.

Da li se to odnosi i na HMP? Da, ako se ono "medicinska" shvati i kao razlog, odnosno cilj, a ne samo kao "profesionalnost izvršitelja", što odgovara trećoj razini u užem smislu. O profesionalnoj HMP, organizaciji, dilemama - drugom prigodom.

Što bi bila prva razina - samopomoć? U bezbroj situacija hitnoće, i zbog nesreća, i zbog bolesti, postoje relativno jednostavni postupci koji u nekim teškim i opasnim situacijama spašavaju život. Nije, nažalost, ovo mjesto pokušaja nabrajanja, već prigoda za osvrt na sustav. Prosječni laik može nešto sustavno doznati i naučiti na ovu temu samo u osnovnoj školi, i to posljednjih tridesetak godina, ili prilikom polaganja vozačkog ispita (upravljanje motornim vozilom postalo je prosječan civilizacijski doseg).

Najveći je problem HMP činjenica da se uvijek radi o nizu potpuno određenih postupaka "prepoznavanja događaja" (postavljanje dijagnoze) i postupaka otklanjanja neposredne opasnosti po život i/ili nastanka trajnih posljedica po zdravlje (za sve ostalo ima vremena). Ti se postupci, nažalost, ne mogu "naučiti jednom zauvjek", već ih treba vježbati i ponavljati. To pitanje nije, nažalost, nigdje organizirano.

Uzajamna pomoć sadrži sve ono što potrebiti mogu pružiti jedan drugomu ili, češće, što namjernici, sugrađani, susjedi mogu pružiti bolesnima i unesrećenima na mjestu događaja. Problem usvajanja "laičkog" znanja obrazložen je u prethodnom stavku.

Treba očekivati da će se spremnost dostatnog dijela građanstva iskoristiti za donošenje i razvoj sustava usvajanja i obnavljanja znanja pružanja prve pomoći i tako ublažiti činjenicu vječnog nedostatka profesionalne HMP.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Prethospitalna hitna medicinska pomo?

BRZA INTERVENCIJA VODI POVOLJNOM ISHODU

Hitna se stanja doga?aju. Ona nas pogode na poslu, kod ku?e, ?esto kada najmanje o?ekujemo. elja nam je informirati vas o slubi koja se u tim situacijama poziva i od koje se trai pomo?, o pristupu toj slubi te o nekim specifi?nostima u radu.

  

Kako ugroenima osigurati neposredno spaavanje ivota

NAU?IMO POMO?I SEBI I DRUGIMA

Krajnji zahtjev etike je taj da svaki ?ovjek zna pruiti prvu pomo? iznenadno ozlije?enoj ili iznenadno oboljeloj osobi.

  

to u?initi kada se dogodi prometna nesre?a

AKO NE ZNATE POMO?I, NEMOJTE ODMO?I

Jesen kao godinje doba ima dva lica. Ono ljepe donosi pregrt zrelih plodova, ugodne sun?ane dane i lagano uhodavanje u zavrni dio radne i poslovne godine. Manje su ugodno lice jeseni dugotrajne kie, mokri i skliski kolnici na kojima se, zbog neprilago?enosti uvjetima vonje, doga?aju prometne nesre?e. Ponekad je posljedica samo materijalna teta, a u drugim slu?ajevima, naalost, i ljudske rtve. ?ak i one najtee.

  

Abdominalna bol

CILJANO ODGOVARAJTE NA PITANJA LIJE?NIKA

Akutna bol u trbuhu vrlo je ?esto dramati?no zbivanje, koje zahtijeva neodloan dijagnosti?ki postupak, odnosno to?no postavljanje dijagnoze bolesti i otkrivanje uzroka boli. To je tim tee to se s takvim pacijentima susre?emo izvan hospitalne ustanove, bez dostupne dijagnosti?ke opreme. Naj?e?e se to deava u stanu pacijenta, na ulici, gdje s jedne strane stoji lije?nik sa svojim znanjem, iskustvom i savje?u, a s druge strane bolesnik koji pati i o?ekuje to bru i efikasniju pomo?.

  

HITNO?A u unapre?enju zdravlja

GRADIMO ZDRAVO OKRUENJE

U dananje vrijeme velik dio ljudi pati od ove ili one bolesti pa se ponekima ?ini da je bolest prirodnija od zdravlja, no nije tako. Prirodno je stanje ljudskog tijela i duha zdravlje, i to potpuno zdravlje, ono koje obuhva?a uravnoteen duh, a to zna?i upotrebu svih svojih potencijala. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, "zdravlje nije samo odsustvo bolesti...", zdravlje je dobro osje?anje, radost, blagostanje u svakom pogledu.

  

Infarkt miokarda

NAGLO I ?ESTO POGUBNO OBOLJENJE

Ishemijska bolest srca stanje je koje nastaje zbog snanjene ili poreme?ene cirkulacije u sr?anom mii?u i smanjenog priljeva krvi u sr?ani mii?. Poreme?ena je cirkulacija kroz sr?ani mii? posljedica anatomsko-patolokih promjena na koronarnim arterijama, pri ?emu dominira za?epljenje ili suenje lumena razli?itog stupnja.

  

Krvarenja iz genitalnih organa ene

VANOST REDOVITIH PREGLEDA

Pravilne promjene u jajniku i sluznici maternice, od prve menstruacije (menarhe) do menopauze (zadnjeg menstruacijskog krvarenja), zovu se ciklusi. Ciklus po?inje menstruacijom i normalno traje 28 (vie ili manje 3) dana. Tijekom ivota ene moe do?i do krvarenja iz genitalnih organa, koja mogu biti fizioloka i patoloka.

  

Trovanje uglji?nim monoksidom

UNESRE?ENI RUMENA LICA

Uglji?ni monoksid podmukao je plin jer je bez boje, okusa i mirisa, tako da se njegova prisutnost u prostoriji ne moe registrirati. Osim navedenih karakteristika, odlikuje se jakom prodorno?u pa su stoga trovanja uglji?nim monoksidom mogu?a i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina.

  

Febrilne konvulzije

DRAMATI?NA SLIKA IZAZIVA STRAH RODITELJA

Pod nazivom febrilne konvulzije podrazumijeva se napad gr?eva u tijeku poviene tjelesne temperature, koja nije primarno uzrokovana infekcijom sredinjeg iv?anog sustava. Febrilne konvulzije naj?e?i su neuroloki poreme?aj u ranom djetinjstvu i naj?e?i konvulzivni poreme?aj uop?e.

  

Dijabeti?na ketoacidoza

HITNA INTERVENCIJA SPAAVA IVOT

Dijabeti?na ketoacidoza je, uz hipoglikemiju, najtea akutna komplikacija dijabetesa s tekim metaboli?kim poreme?ajima, a uzrokovana je manjkom inzulina. Kod djece s novootkrivenim dijabetesom nastaje zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti, a kod ve? postoje?eg dijabetesa obi?no nastaje zbog pogreke u samokontroli bolesti. U osnovi se razvija u slu?aju nedovoljne koli?ine inzulina za trenuta?ne potrebe organizma.

  

Otrovanja u dje?joj dobi

OTROVE POD KLJU?

Otrovanja u djece nastaju naj?e?e nesretnim slu?ajem (akcidentalna), rje?e zbog pogreke u doziranju lijeka (jatrogena) ili namjere (suicidalna i homicidna). Akcidentalna otrovanja predstavljaju naj?e?i nesretni slu?aj u djece predkolske dobi. Ona nastaju kada dijete, zbog znatielje, eksperimentiranja ili oponaanja, stavi u usta ili proguta potencijalno otrovne supstancije, koje se nekriti?ki ostavljaju u njegovom okoliu.

  

Kamenci mokra?nog sustava (urolitijaza)

OD PIJESKA DO KORALJA

Mokra?a (urin) je produkt i ekskret organizma u obliku otopine organskih i anorganskih tvari, odstranjenih iz krvi kao suvinih, nepotrebnih ili ?ak tetnih. Dobila je ime prema svom najmarkantnijem sastojku, koji se zove mokra?evina (urea). Mokra?a se sastoji od vode (90-95%), soli (3-4%) te mnogih drugih izlu?evina (otpadne tvari, ali i izlu?eni vitamini, hormoni i drugi suvini sastojci).

  

Hemoroidalna bolest

?VORI?I KOJI ULJAJU

To je bolest koja izaziva smetnje u velikog broja bolesnika. Izaziva i razne nedoumice, kao i strahove, pogotovo od malignog oboljenja. S jedne strane taj je strah pozitivan jer "tjera" ljude k lije?niku, no iako je taj strah u ve?ini slu?ajeva neopravdan, dolazak k lije?niku omogu?ava dijagnosticiranje nekog teeg oboljenja, dodue u vrlo malom postotku. Iako postoje razne pretpostavke, pravi je uzrok nastanka hemoroidalne bolesti nepoznat.

  

Akutna bolna stanja kraljenice

  

Hitno?e u psihijatriji

MANJAK PSIHI?KIH OBRAMBENIH SNAGA

Reaktivnim stanjima naj?e?e se smatraju psihi?ki poreme?aji nastali nakon nekog traumatskog doivljaja. Psihi?ka je kriza doga?aj koji remeti psiholoku ravnoteu li?nosti. Bilo bi ispravnije govoriti o psihosocijalnoj krizi i poreme?aju psihosocijalne ravnotee pojedinca, jer se doga?aj u pravilu zbiva u drutvenom okruenju koje je ne samo ?est izvor kriznog stanja, nego se bez djelovanja na to okruenje krizu teko moe povoljno rijeiti.

  

Za?epljenje sredinje arterije oka - jedino pravo hitno stanje u oftalmologiji

TO KAD SE SVJETLO ODJEDNOM UGASI?

Jeste li ikad zamislili kako izgleda ivot osobe koja ne vidi? Nemogu?e je do dioivjeti a da se ne stavimo u poziciju te osobe. Pokuajmo jednostavnom vjebom. Zatvorimo o?i i izdrimo tako barem pet minuta. Zatvorenih o?iju ustanimo iz fotelje i krenimo u kuhinju. Probajmo popiti ?au vode. Zatim se npr. pokuajmo presvu?i, a onda, ako smo uspjeli sve to u?initi zatvorenih o?iju, krenimo kroz vrata na stubite. Tu stanimo! Dalje je preopasno. Vratimo se natrag u svoju fotelju i kona?no otvorimo o?i. Divnog li olakanja - opet vidjeti svijet oko sebe! Tek tada postajemo svjesni koliko nam je vid dragocjen, a koliko ga zapravo malo cijenimo dok nas dobro slui.

  

Hitna stanja u otorinolaringologiji

OD BEZOPASNIH DO IVOTNO OPASNIH STANJA

Hitne intervencije u otorinolaringologiji naj?e?e se poduzimaju radi saniranja ozljeda, odstranjivanja stranih tijela, rjeavanja komplikacija nekih upalnih procesa, u podru?ju uha, grla i nosa te zbog guenja pacijenta zbog opstrukcije gornjih dinih putova.

  

Bol, krvarenje i trauma zahtijevaju hitnu stomatoloku obradu

?EST UZROK NESANICE

Mnogi ljudi proive cijeli ivot, a da nikada ne osjete bol bubrega, jetre ili nekog drugog organa, ali zato sigurno svi bar jednom osjete zubobolju. Zubobolja (dentalgija, odontalgija, odontodinia) zubna je bol koja moe biti razli?ita ovisno o tkivu od kojeg potje?e.

  

Neopravdani izostanci u?enika s nastave

ISPRI?NICA - POZIV U POMO?

?esto se za kolsku djecu i mlade kae da su oni najzdraviji dio populacije, ali se pri tomu zaboravlja da su oni istovremeno najranjiviji njen dio. Ta ranjivost posebno dolazi do izraaja u razdoblju odrastanja, u kojem se istrauju vrijednosti, iskuavaju mogu?nosti te stvaraju stavovi, navike i stil ivljenja. Kompleksni i vrlo sloeni zadaci, koje adolescentno razdoblje stavlja pred mladu osobu, izazivaju brojne konflikte u mladom ?ovjeku te izme?u adolescenta i njegove obitelji, kole i ire socijalne sredine. Pri tomu ?esto dolazi do kolskog neuspjeha, koji jedan dio u?enika ne moe sam rijeiti te gubi motivaciju za dalji rad i bjei iz kole.

  

Rad slube za kolsku medicinu

KOLSKI LIJE?NIK JE SAVJETNIK I PRIJATELJ

  

Miljenja profesora o nasilju u koli i razlozi (ne)zadovoljstva poslom kojeg obavljaju

U?ENICI ELE ZADOVOLJNE NASTAVNIKE

Zadovoljan nastavnik koristan je sebi, svojoj obitelji, u?enicima, svojim kolegama, koli, roditeljima u?enika i cijeloj zajednici. Tenja za zadovoljstvom svojim poslom u nastavnika ima vano mjesto, osobito u starijih nastavnika. Oni se bolje prilago?avaju okolnostima na poslu i smanjuju nade za osobna napredovanja.

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

  

OP?I POSTUPAK U PROMETNIM NEZGODAMA