DOWNLOAD      .pdf    612 Kb

          
rujan - listopad 2000.

          

Zdravlje mladih - u rukama odraslih

Zdravlje mladih prioritetni je zadatak odgovornih - odraslih. Nesporna je odgovornost svake generacije za one koji slijede. Nije to samo prirodna - urođena odgovornost prema "nastavku vrste", već i najracionalnije osiguranje vlastite budućnosti, one koju zovemo starost, rizično doba puno neizvjesnosti i potrebe za osloncem.
Zdravlje mladih, kao i svaki drugi problem ranjivih skupina (onih koji nisu u stanju sami riješiti svoje probleme ni zadovoljiti svoje potrebe), intersektorski je zadatak - zadatak mnogih djelatnosti.
Tako su nedavno izvršena iscrpna istraživanja o ponašanju i stajalištima mladih, ciljano, zbog očekivano rastućeg problema uživanja duhana, alkohola i droga, pokazala da je jedan od najvećih problema mladih nezadovoljstvo školom.
Nije ovo ni mjesto ni vrijeme duboke analize o čemu se radi, ali sa stajališta moderne zaštite zdravlja, škola je mjesto u kojem mladi provode trećinu svog života (dana) pa je najmanje stoga nesporna odgovornost te organizirane javne ustanove. Zdravstveni sektor, dakle, nije u stanju sam spriječiti one oblike štetnog ponašanja koji mogu trajno narušiti zdravlje ili ugroziti sam život. Ovo nije isprika jednih, već poziv svima koji mogu i trebaju preuzeti zadatak.

Evo što o zdravlju mladih kaže Svjetska zdravstvena organizacija:

 

3. CILJ
ZDRAVLJE MLADIH

 

Do 2020. godine trebaju biti zdraviji i imati veće mogućnosti usvajanja životnih sposobnosti i mogućnosti donošenja zdravog izbora te biti osposobljeni preuzimati društveno i ekonomski uspješne uloge u zajednici.

 

Cilj želi postići:
o povećanje za 20% razine samopoštovanja mladih te njihovu sposobnost izgrađivanja i održavanja odnosa s prijateljima i onih u obitelji;
o povećanje za najmanje 20% udjela mladih koji su odabrali nepušenje;
o smanjenje za najmanje 20% pojave ozljeda te pomora nesreća mladih;
o smanjenje za najmanje 20% onih mladih koji imaju štetna ponašanja, kao što su alkohol i uzimanje droga;
o smanjenje za 20% pojave neplaniranog roditeljstva;
o smanjenje za najmanje 20% pojave samoubojstva mladih te potencijalno pogubnog, visokorizičnog ponašanja;
- smanjenje za najmanje 20% razlike svih navedenih činitelja među socioekonomskim skupinama.
Taj cilj može se postići:
- zemlje-članice uspostave odgovarajuće mjere i institucije koje štite djecu i ranjive članove društva - kako je izraženo u Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda;
- javna politika olakša stvaranje podupiruće i sigurnosne sredine te učini zdrav izbor lakim izborom;
- zdravstvo, izobrazba i socijalna skrb djeluju zajedno na jačanju pozitivnog mišljenja mladih o samima sebi, odgovore na njihove psihosocijalne potrebe te dopru do onih koji su marginalizirani;
- zemlje-članice osiguraju pristup mjerama izbjegavanja neželjenog roditeljstva, uključujući informiranje i potporu mladima.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

TIPOVI TJELESNE KOMUNIKACIJE I PONAANJA DJECE MLA?E DOBI U KOLI

  

Komunikacija sa kolskom djecom

OD SKLADA DO OTPORA I REVOLTA

Razgovorom i alom svi dobivaju, a ljutnjom i vikom nitko. Naj?e?e preoptere?eni, roditelji misle o svojoj djeci, savjetuju ih i nare?uju im u kratkim vremenskim razdobljima izme?u posla i svakodnevnih obveza. U sli?noj ulozi roditelja nalaze se i nastavnici, profesori - roditelji svoje djece. Mnogobrojna kolska djeca bliska su im toliko koliko oni ele bliskost, razgovor, komunikaciju. Odlazak u svoj dom, svojoj obitelji moe se, poput odlaska u kolu, doivljavati raznolikim spektrom (od pozitivnih preko apati?nih do negativnih) emocija.

  

Razvoj seksualnosti djece

KOLSKA DJECA

  

Menarche - prva mjese?nica ili menstruacija

PUBERTET I ADOLESCENCIJA - RAZDOBLJE PREOBRAZBE DJEVOJ?ICE U ENU

Pubertet je razdoblje zna?ajnih hormonalnih promjena, koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obiljeja te, u kasnijoj fazi, stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje spolnog sazrijevanja, to je i doba fizi?kog i psihi?kog sazrijevanja.

  

Adolescentna psihijatrija

BURNO RAZDOBLJE PRIJE ZRELOSTI

Adolescentna psihijatrija obuhva?a znanja o normalnom razvoju mladih izme?u 12. i 26. godine ivota, osobitosti odstupanja od normalnog razvoja i na?in na koji se takva odstupanja mogu tretirati. Mladalatvo je specifi?an ivotni period koji se razlikuje od djetinjstva i ranog zrelog doba. Obuhva?a period od petnaestak godina. Duina adolescencije zavisi od organizacije drutva i kulture, trajanja kolovanja, zasnivanja prvog radnog odnosa. U posljednjih pedeset godina adolescentni period se produuje jer je sve due vrijeme od po?etka kolovanja do ovladavanja znanjima visoke tehnologije i stjecanja nezavisnosti u ivotu.

  

Sindrom runo?e

STVARNOST ILI NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA

Dismorfi?ni tjelesni poreme?aj (DTP) ozbiljno je psihi?ko oboljenje. Oko 1-2% ljudi pati od DTP-a. Samo 4-5% oboljelih trai medicinsku pomo? i uzima antidepresivna sredstva; 12% odlu?uje se na psihijatrijski tretman; oko 8% oboljelih od DTP-a istovremeno pati od depresije.

  

Nasilje i zlostavljanje djece

NE ZATVARAJMO O?I

  

Hiperaktivno dijete

"JURI POPUT MOTORA"

Preivo, nemirno, nepaljivo, brzopleto, neposluno, neodgojeno, zlo?esto - samo su neki od pridjeva koje u svakodnevnom govoru ?ujemo pri opisu ponaanja djeteta iza kojeg se nerijetko krije razvojni poreme?aj stru?no zvan DEFICIT PANJE / HIPERAKTIVNI POREME?AJ.

  

Epilepsija kod djece

ODRASTANJE UZ SURADNJU OKOLINE

Epilepsijski napadaji mogu po?eti u bilo koje doba ivota, u posebnim okolnostima ?ak neposredno nakon ro?enja. U tri ?etvrtine svih bolesnika s epilepsijom prvi napadaj javlja se prije dvadesete godine ivota, posebno u prve tri godine ivota i u doba puberteta. Dijagnozu treba to ranije postaviti i zapo?eti to ranije s lije?enjem. Redovito i uredno uzimanje propisanih lijekova - antiepileptika - spre?ava ponavljanje napadaja, a poznato je da svaki novi napadaj utire put sljede?em. Dijete treba uzimati lijekove tako dugo dok lije?nik specijalist - epileptolog ne odlu?i o po?etku postupnog smanjivanja doze do definitivnog ukidanja terapije.

  

Posebno odjeljenje za djecu s teko?ama u razvoju pri redovnom dje?jem vrti?u "R

IGRA - U?ENJE I RAZVOJ

Posebno odjeljenje za djecu s ve?im utjecajnim teko?ama u razvoju po?elo je raditi 1994., na inicijativu roditelja okupljenih pri Udruzi invalida grada Crikvenice.

  

Kako koristiti kemijsku privla?nost u potrazi za partnerom

KAKO IMA DOBRE FEROMONE!

Svi sisavci, izuzevi ?ovjeka, oslanjaju se na kemijsku privla?nost u potrazi za partnerom, pa se logi?ki name?e pitanje: da li ?e ljudski rod u budu?nosti mo?i uivati u snazi feromona?

  

ZBOG ?EGA DROGE UZIMAJU ADOLESCENTI ?

  

Uli?na proslava kraja srednjokolskog obrazovanja maturanata

IZRAZ RADOSTI ILI PROSVJED ?

Posljednjeg dana nastave maturanti u skupinama izlaze na ulice i trgove obiljeiti zavretak srednjokolskog obrazovanja i skoro polaganje ispita zrelosti. Po njihovu ponaanju to se ne bi moglo ba tako zaklju?iti. Slu?ajni prolaznik, koji s time nije upoznat, sigurno bi se zapitao: protiv ?ega ili koga tako estoko prosvjeduju ovi mladi?i i djevojke?

  

JEDITE RAZBORITO

  

PRETILNOST I SKIDANJE SUVINE TJELESNE TEINE

  

Higijenski uvjeti u kolama

"STISKATI" DO KU?E

Da li sva djeca koriste kolske nunike ? Zato neka to izbjegavaju ?

  

Prva pomo? za laike

GUENJE STRANIM TIJELOM

Me?u uzrocima smrti zbog nesretnih slu?ajeva, guenje stranim tijelom zauzima visoko esto mjesto. Naj?e?e se stranim tijelom gue djeca u prve tri godine ivota, potom ljudi poodmakle dobi. Djeca udahnu strano tijelo u dobi kad s teku?e i kaaste hrane prelaze na krutu hranu, ili kad stavljaju u usta sve to dohvate jer u to doba jo ne znaju razlikovati hranu od raznih predmeta i igra?aka. Stariji ljudi udahnu strano tijelo jer su im oslabili refleksi gutanja, pa zalogaj ili umjetno zubalo znaju prije?i kamo ne treba.

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

  

Neophodnost zdravstvenog pra?enja djece uklju?ene u rekreacijsko-prtski program

PORT - DIO PUTA PREMA ZDRAVLJU

  

KORISTI I PREDNOSTI REKREACIJE/PORTA ZA DJE?JI RAZVOJ