DOWNLOAD      .pdf 2 051 Kb

          
studeni-prosinac

          


“TEHNOKRACIJA” I ZDRAVLJE

“Tehnokracija” bi, u slobodnom prijevodu, mogla značiti “vladavinu tehnologije”, a “tehnologija” skup pomagala kojima se služimo u svakodnevnom životu, često ne znajući pobliže kako djeluju. Sve je to dio okružja u kojem živimo, a već je znano da okružje može biti “onečišćeno”, što na nas općenito djeluje, pa tako i na naše zdravlje.
Živeći u, više-manje, slobodna vremena, uglavnom sami odlučujemo kada, gdje i koliko ćemo koristiti “blagodati ponuđenih novotarija”. No, kad se radi o zdravlju, sjetimo se po enti put da su naša djeca dio našeg svijeta i da bez znanja i/ili iskustva teško mogu sama upravljati izazovima koji su, valjda se slažemo, prepuni rizika.
Netko će reći da su “stariji” sumnjičavi prema svemu novom, nespremni na usvajanje. Ima tu dosta istine, ali iskustvo kazuje da su oprez i mudrost u “najbližem srodstvu”.
Ako se pokuša ocijeniti ponašanje i djelovanja starijih u smislu zaštite zdravlja mlađih kad je ono ugroženo “novotarijama”, tada ocjena nije pozitivna. To je najvjerojatnije zato što stariji nemaju dovoljno znanja, ali ni vremena da upute mlađe na sigurnije korištenje “novotarija” i općenito uključivanje u suvremenost.
Nekoliko primjera kako “tehnologija” može rizično djelovati na zdravlje:
• Buka (količina, snaga i trajanje zvuka preko prirodnog praga podnošljivosti) jedan je od najčešćih “onečišćivača”. Ne samo da smo “uronjeni u buku” svakodnevnog života, već se ona povećava kad se mladi “odmaraju” ili zabavljaju. To je, naprimjer, preglasno slušanje glazbe (što god se inače pod tim pojmom krilo), “u samoći” ili u društvu (naročito su ugroženi oni pristojni koji slušaju preko slušalica pa ne “smetaju” ostale). Osim što to izaziva rana (u dvadesetim godinama) trajna oštećenja sluha, zbog izostanka upozorenja ili sankcija stvara bezobzirnost “proizvodnje” buke koja “truje cijelo susjedstvo”. Korištenje motocikla, “skutera” i sličnih prometala u noćne sate možda je najgori primjer. Mlađi uglavnom o štetnosti za vlastito zdravlje obično ništa ne znaju, a za smetanje drugih “u ime slobode” ne mare.
• Bljeskovi svjetla (količina, snaga i učestalost promjena preko praga podnošljivosti) opet su jedan “onečišćivač” kad se mladi “odmaraju” ili zabavljaju. Kolika i kakva oštećenja vida izazivaju “svjetlosni ukrasi” noćnih “zabavišta” za mlade možda i nije do kraja istraženo, ali je sigurno da negativno, kao i buka, djeluju na opće psihičko stanje “korisnika”. Oni koji se time ozbiljno bave kažu da su buka, bljeskovi i neispavanost “sitnih noćnih” ili ranih jutarnjih sati uzrok smanjenja sposobnosti odupiranja “pozivima na eksperimentiranje” opojnim drogama (a da se o alkoholu i ne govori).
• U koju vrstu “onečišćenja” spada mobilna telefonija, još nije dorečeno. No, da mijenja oblike društvenih kontakata, da može biti u službi nasilja, to jest da remeti normalan rast i razvoj mladih sve je manje sporno.
• Televizija i internet u svojoj su kontroverznosti više od posebne teme.
Sve navedeno rizično djeluje na zdravlje mladih, prije svega kad se koristi u prevelikim količinama (intenzitetima), uz nedovoljno poznavanje i razumijevanje štetnih posljedica.
Kao i na svaki zdravstveni rizik, može se i mora djelovati preventivno:
• ciljano obrazovati obitelj i sve odrasle koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju mladih,
• nadzirati i odgovarajućim mjerama smanjivati ili otklanjati “onečišćenja” (kao uostalom u svim drugim prilikama),
• što hitnije (bez suvišnog nadmudrivanja) uvesti u opće obrazovanje, u okviru “obrazovanja o zdravlju”, znanja i o tim rizicima; s obzirom na sposobnost učenja naših malaca: “Što ranije to bolje”!
Iz svega proizlazi da je odgovornost odraslih za ponašanje mladih nezaobilazna te da zahtijeva: znanje, upornost, ali i odlučnost u poduzimanju mjera.
Na kraju, podsjetimo se: svako je vrijeme bilo žrtvom vlastitih novotarija, ali još su, nama bliski, “prastari” Egipćani smislili: “Premalo ne koristi, umjereno dobro djeluje, previše škodi i ubija!”

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Televizija i odgoj

MEDIJSKO OPISMENJIVANJE

Ne pitam se vie da li nam televizija odgaja djecu. Mislim da ?e se mnogi sloiti s tvrdnjom da je to istina. Kao roditelj dvoje male djece koja oboavaju crtane filmove u velikim koli?inama, arene i uzbudljive reklame, a pomalo i sve ostale sadraje, ?esto se pitam koliko im toga dopustiti, to im dopustiti, kada i na koji na?in, a da oni od toga nemaju tetu nego korist.

  

Utjecaj televizije na djecu i uloga roditelja

ODGOJ IZMAKAO KONTROLI

Obitelj ima neizmjernu ulogu u naem ivotu, a ?ine je osobe koje nam pruaju ljubav, podrku i razumijevanje. Djetinjstvo, mladost, zrela dob i starost ispunjeni su s puno zna?ajnih doga?aja koji ne bi imali jednaku vrijednost kad bi bili doivljeni izvan obitelji.

  

Nasilje s ekrana

UTJECAJ OKRUENJA I MEDIJA

Prije dvadesetak godina jedno je istraivanje pokazalo da je prosje?no dijete u SAD-u do zavretka srednje kole provelo 11 000 sati u koli, gledalo je televiziju 15 000 sati te je u tom vremenu vidjelo oko 18 000 ubojstava i svjedo?ilo nebrojenim scenama nasilja: tu?njavama, zlostavljanjima, plja?kama, fizi?kom unitavanju, palei, bombardiranju.

  

Dijete i kompjutor

ORU?E ZA U?ENJE I ZABAVU

Vjerojatno ste i sami ve? primijetili da vae dijete zna vie o kompjutorskoj tehnologiji od vas, ?ak i ako nemate kompjutor kod ku?e. Sve je rairenija upotreba kompjutorske tehnologije kod djece. Odgovornost je odraslih kriti?ki se osvrnuti na utjecaj tehnologije i poticati upotrebu tehnologije na dobrobit djece.

  

Internetsko zlostavljanje djece

I OPET SU RODITELJI NAJVANIJI

Internet je medij koji, naalost, ?esto zlorabe seksualni zlostavlja?i djece i maloljetnika iz nekoliko razloga: to je jednostavan na?in na koji se moe distribuirati i konzumirati dje?ja pornografija, odnosno razmjenjivati slike pornografskog sadraja, to se u najgorem obliku moe protegnuti do prodavanja djece putem interneta.

  

Djeca i pornografija

RODITELJI U PRVOJ LINIJI OBRANE

Ustavni je sud, svojom odlukom iz 1998. godine, pornografiju definirao kao eksplicitno pokazivanje nekog seksualnog ponaanja na nizak, uvredljiv ili poniavaju?i na?in, lien svake politi?ke, umjetni?ke ili znanstvene vrijednosti i poruke, s namjerom zadovoljenja nekog seksualnog interesa.

  

Psihologija odrastanja

MAMA, POTUJ MOJU PRIVATNOST

Kad vjerujem u sebe i potujem sebe,
dovoljno da doista budem ono to jesam,
drugi reagiraju povjerenjem i potovanjem.
Joh Stevens

  

Psihologija odgoja

ZABRANE, KAZNE, POHVALE I NAGRADE U OBITELJSKOM ODGOJU

Djetetu nikada ne valja zadavati kaznu kao kaznu,
nego da je osjeti kao naravnu posljedicu svojeg nevaljalog ?ina.
Rousseau

  

Dijete i razvod

RAZMISLIMO O POSLJEDICAMA

Kao profesorica, rade?i s u?enicima u osnovnoj koli, sve ?e?e imam priliku susretati i podu?avati u?enike koji dolaze iz specifi?nih obiteljskih okruenja roditelji su im se razveli ili su pred razvodom. I jedna i druga situacija za svako dijete predstavlja vrlo teko novonastalo stanje, u kojem se ono vrlo teko snalazi te ponekad smatra da je ono samo razlog razvoda roditelja i zbog toga po?inje osje?ati krivicu.

  

Indigo - djeca

POSEBNI U ZA?ARANOME KRUGU

Indigo - djeca teko se pokoravaju krutim pravilima i tradicionalnim ulogama, ?esto rue pravila i sustave. Osobito su nadarena, ali se mogu pobuniti ako se s njima ophodimo kao s malom djecom ili ih elimo podu?iti ne?emu to ve? znaju.

  

Pozitivna vrti?ka iskustva

VO?E ZA RO?ENDAN

Ro?endan je vaan dan svakom djetetu. Pripreme za proslavu ro?endana dugotrajne su i pomno planirane. Ve?ina djece ro?endan slavi u razli?itim igraonicama, s prijateljima, u vrti?u i kod ku?e sa irom obitelji.

  

Fiziologija

TJELESNA MANIFESTACIJA OSJE?AJA

U?enicima zadam ovakav pismeni zadatak: Objasni evolucijskim razlozima zato pri doivljavanju svih osje?aja (pa ?ak i ljubavi) imamo simpati?ku fizioloku aktivaciju! Uglavnom imaju dosta poteko?a s razumijevanjem te teme i pismenim objanjenjem.

  

Tenzidi i deterdenti

OPASNIJI OD PUENJA I TELEFONIRANJA

Nakon neuspjenog zalaganja da se pored telefoniranja zabrani i puenje u automobilu za vrijeme vonje, kao mogu?i uzrok gubljenju kontrole nad upravlja?em, posustao sam u antipua?koj aktivnosti, ali sam se naao na tragu, po meni, ve?e opasnosti za javno zdravstvo, s malo pretjerivanja, i od DDT-ja. I to ne toliko zbog intenziteta djelovanja, koliko zbog ekstenziteta prisutnosti. Rije? je o TENZIDIMA ili povrinski aktivnim tvarima (ameri?ki: surfaktantima), koje se nalaze u svim sredstvima za ?i?enje i pranje u uvjetima suvremenog stanovanja, pa i ivljenja ako uzmemo u obzir sredstva uljepavanja i lije?enja.

  

nae zdravlje

KAKO PRIPREMITI ?AJ

  

nae zdravlje

Dunja - VO?E PLODNOSTI

  

nae zdravlje

BIJELI ILI CRVENI KUPUS

  

Voda

SASTAVNICA IVOTA

Voda je najvaniji sastojak ljudskog organizma jer tijelo sadri u sebi najvie vode (2/3). Voda je i esencijalna tvar organizma. ?ovjek moe bez hrane ivjeti i mjesec dana, ali bez vode samo tjedan dana.