DOWNLOAD      .pdf 1 885 Kb

          
rujan-listopad

          

ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE, A ZAŠTO?

Zdravstveno prosvjećivanje napušten je pojam! Kažu: “Narod nije više nepismen pa ga ne treba prosvjećivati.” Diplomatsko pitanje glasilo bi: “Da li?”, a radikalniji komentar: “Koješta.”
Ako je bezbroj puta rečeno da je znanje jedino pravo oruđe u ostvarivanju cilja: unaprijediti zdravlje ili ga barem očuvati, tada je pravo pitanje: “Ima li tog znanja dovoljno”? Bez naročitog pesimizma: “Nema!”
Ako je prostor ograničen, dopušteno je razviti misao primjerom.
Kažu oni koji barataju podacima da je među nama Europejcima debljina svojom učestalošću postala pošast. To što one koji upravljaju (vladaju) više brine trošak nego skraćivanje životnoga vijeka “punašnih”, priča je za sebe.
Za to što odrasli “debljaju sebe”, uz malo cinizma, moglo bi se reći: “Njihov je problem”, ali to što debljaju (našu) djecu - jednostavno nije dopustivo!
Zašto debljinu (mjerljiv višak tjelesne mase u odnosu na visinu, dob i spol, a ne subjektivni dojam u odnosu na izgled) kod djece smatramo opasnom? Nekoliko tvrdnji o debljini:
• Negativno utječe na rast i razvoj, posebice na duševni.
• Ne omogućuje slobodan izbor zanimanja, što otežava socijalizaciju.
• Najčešće postaje kronična, što više nije rizični činitelj, već prava bolest.
• Neupitno skraćuje život.
Kako i zašto nastaje debljina (ako se izuzme naslijeđe, odnosno urođeni poremećaj)? Kao i uvijek kad su djeca u pitanju, odgovornost (neznanje i nemar) je odraslih. Roditelji su odgovorni za mnoštvo razloga. Primjerice:
• debelo se debelom sviđa,
• navođenje na suvišak soli - “slanci”, krumpirići, grickalice,
• navođenje na suviše slatkog - bomboni i slatkiši, slatka (umjetna) pića, dodatak (suvišnog) šećera u napitke (čaj, kava, mliječni pripravci,
• “nema vremena” za svježe namirnice, za kuhanje – naresci i “brza hrana” “praktičniji” su;
Na to se nadovezuju “odgovorni za društvenu prehranu”:
• vrtići i škole “nemaju novaca” za stručno sastavljanje jelovnika,
• dostupnost automata s nezdravim napicima (vlasnici nisu krivi, njima je svejedno),
• nedovoljan interes “gradskih ili općinskih zdravstvenih i/ili školskih vlasti” za pitanje: kamo to malci trče za vrijeme odmora i što to sve trpaju u sebe (radi se, inače, o modernom “dostignuću” jer djeci navodno nešto uopće treba između obroka).
Navedeno su primjeri odgovornosti za unošenje suvišnog ili štetnog.
No, kako većina zna: debljina nastaje i zbog premalo kretanja (neutrošene “kalorije” pretvaraju se u salo). Što to roditelji pogrešno čine, ili ne čine? Primjerice:
• Dopuštaju previše aktivnosti bez kretanja (nisu sve same po sebi pogrešne kao televizija, “igrice” na računalima).
• Zamislimo pitanje: “Izvodite li svoju djecu redovno u šetnju?” A tek odgovor: “Sigurno ste pogriješili temu!” Da li?
A oni drugi odrasli, oni koji (ne):
• Grade dječja igrališta, dječje sportske terene, parkove u kojima se djeca mogu i smiju igrati.
• Organiziraju i osiguravaju da svako dijete može boraviti u dječjim ljetovalištima, dječjim zimovalištima, sudjelovati u drugim sadržajima za vrijeme drugih dječjih praznika.
Gdje je optimizam? Pa, prije ili kasnije (nadajmo se ne prekasno), “odgovorni za državu” shvatit će da su djeca jedina budućnost, a kad to shvate, tada će se sve samo po sebi posložiti.
Ovo je bio prilog dilemi da li nam je potrebno zdravstveno prosvjećivanje, ili odgoj ili obrazovanje. Odgovor koji se nameće glasi: “Svega što više, a kojiput je i svejedno kako se dobra stvar zove.”

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Kako pomo?i ?aku-prvau da prevlada strah i poteko?e

DOBRA PRIPREMA ZA KOLU JAMAC USPJEHA

Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj,
ve? se trudite da ono to postane.
Vasto

  

Prepoznavanje i razvijanje likovne nadarenosti (talenta)

OD ARANJA DO PICASSA

Iako o prirodi likovnog talenta znanstvenici razmiljaju ve? pedeset godina, o njemu znamo puno manje nego o nadarenosti op?e prirode. Samim su time i programi za razvoj likovne nadarenosti vrlo rijetki.

  

U?enici s poreme?ajima u ponaanju u osnovnoj koli

U DJECU TREBA ULAGATI

Dvadeseto je stolje?e bilo stolje?e djece. Ideje u mnogim svjetskim programima dale su interesima djeteta vano mjesto u politici i praksi ulaganjem u zakone, socijalnu skrb, zdravstvo, obrazovne institucije i sl.

  

Basne

VANOST PRI?E ZA LAKU NO?

Opravdanost ?itanja, tj. pri?anja pri?a, lei u ?injenici da se time uspostavlja posebna emocionalna bliskost izme?u roditelja i djece. Osim emocionalne bliskosti, koja je iznimno vana, kako u ranim fazama djetetova razvoja tako i kasnije, pri?anje pri?a odli?na je podloga za razvoj govora i rje?nika kod djece.

  

Nasilni?ko ponaanje mladih

NARUSENI SUSTAV VRIJEDNOSTI

Recentni podaci o fenomenologiji i simptomatologiji poreme?aja u ponaanju kod nas govore da je profil prijestupnika - sankcioniranih mladih delinkvenata u poslijeratnom periodu u odnosu na prijeratno zna?ajno loiji: osim to ima vie recidivizma i asocijalnih ponaanja, ovisnosti i problema u procesu obrazovanja, vie je i nasilni?kih delikata. Kaznena djela postaju sve tea, organiziranija i vie usmjerena na vrnjake.

  

Naslije?e

GENETSKI UTJECAJI NA IVOT

Ljudski genom je autobiografija ?ovjeka od vremena nastanka ivota na Zemlji. On predstavlja zapis, nastao kombinacijom samo 4 molekule: adenina, citozina, gvanina i timina (A,C,G,T).

  

Mentalni odgoj

SUKOB EMOCIJA I RAZUMA

Svako djelovanje ?ovjeka mogu?e je iz razli?itih perspektiva ocjenjivati pomo?u niza proturje?nih zna?ajki, kao npr. da li je ono: ispravno ili krivo, subjektivno ili objektivno, egoisti?no ili velikoduno, humano ili nehumano, osobno ili zajedni?ko, misaono ili instinktivno, agresivno ili dobro?udno, s puno zavisti ili zadovoljstva, sa strahom ili samouvjereno, s mrnjom ili tolerancijom, netrpeljivo ili prijateljsko itd.

  

Zdrava prehrana

Koliko nam energije dnevno treba

  

Prehrana

KAKO HITNO GASITI APETIT

U svakoj dijeti za mravljenje morate se suo?iti s osje?ajem gladi i ?enjom za jelom, koji se mogu smanjiti unoenjem mnogo teku?ine, ve?ih koli?ina namirnica bogatih biljnim vlaknima, izbjegavanjem rafiniranih ugljikohidrata, sun?anjem.

  

pri?e iz lije?ni?ke ordinacije * pri?e iz lije?ni?ke ordinacije *

DEBLJINA JE, IPAK, U NAIM RUKAMA (I USTIMA)

Da je debljina bolest koja je zahvatila ?itav svijet (osim podru?ja u kojima ljudi svakodnevno gladuju), nema nikakve sumnje. Dakako, kada neki ivotno vaan ljudski problem, kao to je debljina, postane pandemski, onda ga prati, kao u svim sli?nim slu?ajevima poja?ano pisanje u medijima (od popularnog do stru?nog tiva), objavljivanje knjiga o tomu to je debljina (kakva je to opasna bolest) i kako je lije?iti, literatura sa sadrajem o mravljenju (redovito s najboljim metodama) te farmaceutska i dijetetska industrija s ?udotvornim pripravcima.

  

Ispravna ishrana

PRETJERIVANJE NIJE ZDRAVO

Mravi i pretili, zdravi i bolesni svakodnevno se nalaze pred dilemom: koja je prava mjera hrane? Stru?njaci odgovaraju - jedna porcija, ali to to u stvari zna?i? Standardna norma podrazumijeva 1800 kalorija dnevno za ene i 2200 kalorija za mukarce, ali to zavisi od tjelesne aktivnosti, dobi, klimatske zone itd.

  

nae zdravlje * nae zdravlje *

Jeste li (pre)debeli?

Debljina je ?esto kroni?na bolest od koje pate milijuni ljudi irom svijeta. Kako znati jesmo li (pre)debeli i prijeti li nam zbog pretilosti neka bolest?

  

Ljekovito povr?e

RAJ?ICA - RAJSKA JABUKA

  

nae zdravlje * nae zdravlje *

ZELENA SALATA TRAVA MUDRACA

  

Zdrava prehrana

Koliko nam energije dnevno treba