DOWNLOAD      .pdf 1 659 Kb

          
srpanj-kolovoz

          

MLADI I NAJMLAĐI IMAJU PRAVO
NA SVOJU BUDUĆNOST

Svake godine na Svjetski mjesec posvećen dojenju, i pored svega što je dosad rečeno o značenju, unapređenju i očuvanju tog tako važnog razdoblja u rastu i razvoju svakog od nas, osjeti se potreba više razmišljati i činiti za mlade i najmlađe nego neki drugi mjesec u godini.
Uvijek polazeći od civilizacijske obveze odraslih na potpunu odgovornost za rast i razvoj mladih do njihove punoljetnosti, treba ponoviti da je to više od običaja ili konvencije.
U sustavu zaštite zdravlja običaj je i obveza na vrijeme uočiti pojave koje se povećavaju u vremenu ili obuhvaćaju sve više osoba. To se u struci kaže: «pojava poprima epidemijske razmjere».
Ovom prigodom nešto više o pojavi koju zovemo nasilje među mladima. Pojavu treba razlučiti od «nasilja odraslih prema mladima» ili od «nasilja mladih prema odraslima» (zasad nešto rjeđe).
Zašto bi se uopće sustav zaštite zdravlja trebao baviti tom pojavom kad ona prije svega podsjeća na društveni odnos, a ne na zdravlje. Zato što se sustav ne odriče «duševnog zdravlja», a ono je uvijek poremećeno kad dođe do pojave nasilja.
Korektno je započeti s nasiljem koje je po prirodi agresija, a potom s nasiljem kao odgovorom na to. Time se ni u kojem slučaju ne dovodi u pitanje: «da li je dozvoljeno na nasilje odgovoriti nasiljem – ne, nije»!
Što je sve odgovornost odraslih – roditelja, rodbine, ukućana, odgajatelja, učitelja, sportskih i drugih «trenera», uopće svih kojima se djeca i mladi, makar povremeno, povjeravaju? Kao kod svih poremećaja u rastu i razvoju (nasilje u mladih je poremećaj), njihova je odgovornost:
• uočiti problem na vrijeme, jer svaka negativna pojava protekom vremena postaje sve teže rješiva,
• podijeliti problem s ostalima koji problemu svjedoče (roditelji – učitelji npr.jer njegovo negiranje i prikrivanje sigurno šteti i produbljuje ga,
• obratiti se onima koji se problemom profesionalno bave (psihologu, pedagogu, liječniku …),
• ne koristiti represiju kao nadomjestak za traženje uzroka (nasilje je u praksi uvijek pogrešan odgovor na nešto što mladi najčešće ne razumiju), jer nasilnik nije samo krivac, već također žrtva.
Posljedice nasilja nisu jednake ni po obliku pojavljivanja, niti po tome da li se pojavljuju unutar generacije ili prema još mlađima, unutar spola ili među spolovima (ženski je češće žrtva od muškog).
Da li odrasli potiču mlade na nasilje? Nažalost – da, iako je uobičajena izlika – ne namjerno. Kako? Na bezbroj načina (neodgovorno ponašanje – za mlade gotovo uvijek bez pripreme i obrazloženja), a evo nekoliko primjera:
• nasilno (makar samo verbalno) rješavanje svojih problema pred mladima,
• nasilno «(ne)rješavanje» širih, društvenih problema – «neredi» i odgovor na njih,
• nasilje kroz medije – «javnost ima pravo na istinu»,
• nasilje kroz «umjetnost» – glazba, film, književnost …
• nasilje u sportu (aktivno – ponašanje sportaša ili pasivno – ponašanje promatrača),
• nasilje kao oblik «kulture i običaja» (najčešće prema djevojčicama),
• nasilje kao «oblik zabave» odraslih – pornografija (bez maloljetnika jer prisutnost maloljetnika je po definiciji nasilje nad mladima)…
Ovaj tužan niz svakodnevice mogao bi se još dugo nastaviti.
Ima li rješenja?
Ima, makar djelomičnog, a to je znanje! Mladi mogu učiti i shvatiti i mnogo složenije pojave od «neodgovornosti odraslih», loših posljedica «oponašanja odraslih» i «pogrešnih odgovora na nerazjašnjena pitanja».
Pa zašto ih sustavno ne učimo životu i preživljavanju u svijetu koji ih okružuje, a možda još gori očekuje?!
Budućnost sa što manje nasilja moguća je, zar ne?!

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Svjetski tjedan promidbe dojenja 1-7. kolovoza 2007.

DOJENJE: Prvi sat spaava jedan milijun novoro?en?adi

  

Tegobe u trudno?i

U SLATKOM I?EKIVANJU

Hormonske aktivnosti tijekom devet blaenih mjeseci neminovno donose mnoge promjene u organizmu trudnice. Mame znaju taj osje?aj sre?e i posebnosti, ali i iroku lepezu prolaznih tegoba, koje stru?na literatura dijeli po tromjese?jima, to ne zna?i da se javljaju tim redom. Neke se mogu provla?iti tijekom cijele trudno?e, a neke i izostanu.

  

Trudno?a i prekomjerna teina

POGRENO JE JESTI ZA DVOJE

Tjelesna teina budu?e majke trebala bi biti normalna. ene koje imaju prekomjernu teinu, trebale bi prije planiranog za?e?a smraviti, ali briljivo biraju?i namirnice, a ne izgladnjivanjem.

  

Bol u uhu kod najmla?ih

NE TAPI?EM U UHO

Tijekom djetinjstva bol u uhu jedan je od naj?e?ih problema. Svako tre?e dijete u prvoj godini ivota barem jednom osjeti bol u uima. Istraivanja su potvrdila da bebe koje sisaju rje?e obolijevaju od infekcije uha od onih kojima majke daju umjetnu hranu.

  

Obiteljska grupa i drutvo

UTJECAJ MAJKE NA ODGOJ DJECE

Lije?nici se u svojim ordinacijama susre?u s nekim pitanjima koja su do danas jo nedovoljno definirana. Jedno je takvo pitanje ono o psihofizionomiji dananje obitelji. Znanstveni rezultati u tom su istraivanju skromni.

  

Spolni odgoj

BAKA NE ZNA DA JOJ KAEMO

Neka cijeli svemir bude knjigom mojem djetetu.
Shakespeare

  

Vanost pozitivne slike o sebi kod djece i adolescenata

ZNAM DA SAM DOBAR, USPJEAN I VOLJEN

Istraivanja u svijetu i u Hrvatskoj pokazala su da djeca i adolescenti s poreme?ajima u ponaanju imaju loiju sliku o sebi nego njihovi vrnjaci. Mnogi autori smatraju da je pozitivan identitet zatitni ?imbenik nastanka i razvoja poreme?aja u ponaanju u irem smislu, pa tako i delinkvencije u uem smislu drutveno nepoeljnih ponaanja.

  

Ljubav i nasilje u adolescentskim vezama

JA TE VOLIM

Mukarci nisu izbjegavali nikakva sredstva kada su trebali braniti nevinost ene, ali niti kada ju je trebalo oduzeti.
Axel Sandemose

  

U?enje modeliranjem

U?ENJE VLASTITOM KOOM BOLI

Djeci svih uzrasta zajedni?ko je ovo: ui zatvaraju savjetu, a o?i otvaraju primjeru
U?enje bi bilo izuzetno naporno, a i rizi?no, kad bi se ljudi morali oslanjati isklju?ivo na u?inke svog ponaanja kako bi znali to ?initi. Na sre?u, ve?inu ponaanja nau?imo promatranjem putem modeliranja: promatraju?i druge shva?amo kako se neko ponaanje izvodi i kasnije nam to slui kao putokaz za vlastito ponaanje. To to moemo barem priblino iz tu?ih primjera nau?iti neko ponaanje, spaava nas nepotrebnih pogreaka.
Albert Bandura

  

Agresivnost kod u?enika

PRIMJERI PONAANJA U OBITELJI

U nastavnoj praksi, rade?i s u?enicima u razvojnoj dobi, ?esto sam imala priliku susretati u?enike koji jo u ranom djetinjstvu nisu nau?ili kako se nositi s frustracijama, kako prevladati strah i tjeskobu i kako razvijati prijateljstva.

  

Psihologija drutva

BITI SAM U DRUTVU NAJTEA JE KAZNA

Emocionalno je nasilje perfidan oblik zlostavljanja, a nerazgovaranje njegov najsvirepiji oblik.
I. Stani?

  

Twinsburki blizanci

JE LI OPTIMIZAM NASLJEDAN

Iz knjige Martina Seligmana, Optimisti?no dijete, kod nas u izdanju IEP-D2 iz Zagreba, za ?itatelje Narodnog zdravstvenog lista saimljem istraivanje o tome je li optimizam nasljedan.

  

Histerija-disocijativni poreme?aj

TJELESNO PRANJENJE PSIHE

Poznato je da se epilepti?ki napadi vrlo ?esto javljaju kao odgovor na neku izraenu afektivnu reakciju, obi?no poslije neke konfliktne situacije, naglog uzbu?enja. Bolesnici sami zapaaju da im smetaju nerviranje i jaka uzbu?enja i mnogi se trude da ih izbjegnu. Epilepti?ni napadi rijetko se javljaju u fazi povienog afektivnog tonusa, ve? mnogo ?e?e u fazi relaksacije, kad se pacijent smiri.

  

Fizikalna terapija kao preventiva

VRA?ANJE U IVOT

ivotno iskustvo svakog od nas svjedok je sporog i tekog povratka organizma putem rehabilitacije u normalne ivotne aktivnosti ako smo zbog neke tee bolesti ili povrede bili prisiljeni dulje leati u postelji. Vrlo je ?est slu?aj kod starijih ljudi, koji se na?u takvoj situaciji, da za njih povratka vie nema.

  

Eteri?na ulja u grupnoj psihoterapiji

MIRIS UZ VID I ZVUK

U grupnoj psihoterapiji verbalnu metodu mogu upotpuniti i zvukovna, vidna ali i mirisna sredstva, stvaraju?i napose povoljne prirodne ugo?aje. Povoljna su tu umiruju?a djelovanja kod stanja grupne tenzije, a jo ?e?e stimuliraju?a, antidepresivna djelovanja, to ih ciljano omogu?uju (kao i druga djelovanja) pojedine vrste eteri?nih ulja.

  

Pravilna prehrana

PREJEDANJE OBLIK NASILJA PREMA SAMOME SEBI

Od kasnih 80-ih godina prologa stolje?a pa do danas intenzivno je istraivan i opisivan jedan drutveni i medicinski problem ?ija pojavnost raste proteklih pedesetak godina. Radi se o pojavi nekontroliranog i razuzdanog prejedanja koje se kod pogo?enih ljudi javlja svakodnevno, a najmanje dva puta tjedno tijekom promatranih est mjeseci. Pri tome se jedu ogromne koli?ine ugljikohidratne visokorafinirane hrane (sladoled, krafne, slatkii i sl.) ili tzv. junk-hrane (hamburgeri, pizze, ?ips i sl.).

  

Preporu?ene mjere zatite za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka

TOPLO I OPASNO LJETO

  

Stru?ni stav o potrebi potpuno trijezne vonje

I PRAG VOZI TRIJEZNO

U tisku ?esto izlaze ?lanci u vezi s doputenom koli?inom alkohola u krvi u prometu, u kojima se neki zalau za ponovnih 0,5 promila. To je uobi?ajeni stav manjine, koja je zapravo sklona piti, ne ?au, nego flau vina, nakon ?ega se vra?a s ro?endanskih slavlja ku?i.

  

Karakteristike reprodukcije u profesionalnih plesa?ica

MALE, NJENE I OKRETNE

Plesa?ice se profesijom po?inju baviti vrlo rano, jo u djevoja?ko doba. Od brojnih koje zapo?inju ranim bavljenjem plesom tek ih se manji dio nastavi baviti plesom profesionalno.

  

(Prunus avium L.)

T R E N J A

  

(Zea mays L.)

K U K U R U Z