DOWNLOAD      .pdf 1 561 Kb

          
svibanj-lipanj

          

PRETILOST JE BOLEST!

Ako prihvatimo objašnjenje iz naslova, prestaju svi razlozi za «relativizaciju» problema i tada znamo da, je «vrag odnio šalu» te da je nužno liječenje. Riječ pretilost istoznačnica je riječima debljina ili gojaznost.
Kad ona počinje? Najjednostavnije je, a istovremeno dovoljno precizno za prihvaćanje same pojave i posljedica koje ona nosi, kad vaga pokaže pet ili više kilograma iznad naše visine (izražene u centimetrima umanjeno za 100). Tada je krajnje vrijeme da se posavjetujemo sa svojim liječnikom, a on će precizno odrediti težinu stanja, odnosno bolesti, i savjetovati nam liječenje.
Većina, čak i bolje školovanih ljudi, kad prihvati činjenicu da su «preteški» i posljedično potrebu «prelaska na dijetu», nema svijest da je dijeta ustvari liječenje. Stoga nije dobro kad se o izboru dijete odlučujemo na osnovi «privlačnosti reklame» i prihvatimo pojmove «mode» i «pomodarstva» koji takve «dijete» promiču u javnosti (često njihovi samozvani autori). To je jedan od razloga da su uspjesi, ako se i pojave, prečesto «kratkog daha», problem-bolest se vraća, a bolesnik prečesto «diže ruke» i odustaje od daljih pokušaja.
Što se dogodilo u svijetu, pobliže u našoj Europi, da se o pretilosti tako puno govori? Nažalost, to nije javna zabrinutost za sudbinu samih bolesnika, već «prozaična» činjenica da se radi o ozbiljnom ekonomskom problemu. Pretili troše značajna sredstva zdravstvenog osiguranja jer češće obolijevaju, i od mnogih bolesti (srca i krvožilja, organa za kretanje, na primjer). Jedan je od odgovora (postoje u svijetu, u SAD-u npr.) različita-veća premija zdravstvenog osiguranja ili povećana «participacija» (veće sudjelovanje) u troškovima postupaka u zdravstvenoj zaštiti.
Još uvijek se većina ne slaže, smatra to diskriminacijom, ali se istovremeno ne pita: «Treba li netko drugi snositi troškove mojeg problema, kojemu sam sam pridonio?» Većina teško prihvaća da je do pretilosti došla vlastitim ponašanjem.
Posebno je velik problem kad se pretilost javlja u dječjoj, odnosno mlađoj dobi. Tada je očito odgovornost na odraslima: roditeljima, odgajateljima i svima ostalima koji sudjeluju u nadzoru nad rastom i razvojem mladih.
Kad se govori o mladima, često se zaboravlja na odgovornost obrazovne djelatnosti (predškolskog odgoja i školskog obrazovanja). Uskraćivanje dostupnih znanja mladima da bi razvili sposobnosti samozaštite jednako je «težak grijeh» kao i organiziranje pogrešne prehrane (najčešće posljedica neznanja i neodgovornosti odraslih).
Što je to nepravilna prehrana? I tu postoji previše nadmudrivanja. Definicija je vrlo jednostavna, što ne znači da je pravilnu prehranu uvijek lako postići. Nepravilna je prehrana uzimanje:
• hrane u količinama većima od potrošnje (tijelo za rad - kretanje troši energiju - kalorije; višak se «taloži», pretvara u salo),
• manje od tri obroka na dan (poželjno ih je pet): nikakav ili premalen zajutrak, preobilan ručak, preobilna i/ili «preteška» večera (odnos energetskih količina dobar je ako je to 50% : 30% : 20% dnevnog unosa, počevši od zajutarka),
• premalo sirovog ili samo kuhanog (može i pirjanog), a previše pečenog ili, još gore, prženog, a najgore onog s roštilja,
• previše masnoća - u načelu životinjskih, nepoželjnijih od biljnih (minimum nužan zbog vitamina topivih u mastima),
• suvišnih «začina»: soli (ima je dovoljno u kruhu i povrću) i šećera - slatkiša (saharoza-običan šećer je nepoželjan, fruktoza i glukoza-voćni šećeri i med uvjetno su poželjni),
• suvišnih «aperitiva - otvarača apetita», dodataka – «poboljšavača okusa»,
• umjetnih (zaslađenih) sokova i drugih pića,
• alkohola u cijelosti.
Bitna je odrednica pretilosti činjenica da je ona posljedica stvorenih navika i stoga u pristupu zahtijeva istu ozbiljnost kao i alkoholizam, narkomanija, tabletomanija ili bilo koja druga ovisnost.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Debljina javnozdravstveni izazov dananjice

OSVIJESTIMO OPASNOST

Debljina (pretilost) kroni?na je bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masti u tijelu. Za utvr?ivanje pothranjenosti, normalne ili prekomjerne tjelesne teine te pretilosti u odraslih osoba oba spola, koristimo se odre?ivanjem indeksa tjelesne mase (BMI).

  

Debljina - poast modernoga doba

JEFTINA HRANA, SKUPO ZDRAVLJE

Suvremeni stil ivota odgovoran je za epidemiju debljine, kako u svijetu, tako i u naoj zemlji. Svaki je peti stanovnik nae zemlje debeo, a oko 40% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu teinu, tako da su ljudi s normalnom tjelesnom teinom danas u manjini.

  

IVIMO U DEBELOM, DEBELOM SVIJETU

Prevencija pretilosti definitivno se zanemaruje. Pa koje je onda rjeenje za mnogobrojne pretile osobe i, to je najtragi?nije, sve ve?i broj pretile djece?

  

Grad Rijeka: Za zdraviji ivot

HRANE LI SE RIJE?ANI ZDRAVO?

Tipi?an na?in ivota ve?ine ljudi podrazumijeva mnoga ponaanja koja uklju?uju rizik od bolesti i ozljeda. Milijuni ljudi pue cigarete, pretjerano piju alkohol, koriste droge, jedu masnu hranu, jedu previe ili su premalo tjelesno aktivni. Ipak, mnogi sre?om postaju svjesni opasnosti koje donosi takav na?in ivota i mijenjaju svoje ponaanje kako bi zatitili vlastito zdravlje.

  

to je zdravo, a to debelo

SMANJI UNOS I POVE?AJ POTRONJU

Biti debeo u obi?nom govoru zna?i imati ve? na prvi pogled tjelesnu teinu preveliku u odnosu na visinu. U medicinskom zna?enju postoje tri to?no ome?ene vrste debljine (s rasponima u kilogramima), tj. prekomjerne tjelesne teine zbog nakupljanja masnog tkiva u tijelu, i to: 1. pove?ana tjelesna teina koja zna?i pove?an rizik (opasnost) za zdravlje jer ima za posljedicu pove?an rizik obolijevanja od mnogih, uglavnom degenerativnih bolesti, 2. debljina (pretilost) koja zna?i velik rizik za zdravlje i 3. teka ili patoloka debljina koja zna?i vrlo velik rizik za zdravlje.

  

Kompulzivno prejedanje

SPAS U HRANI

Poreme?aji prehrane uklju?uju ozbiljne smetnje ponaanja pri uzimanju hrane. Obi?no se javljaju u obliku ekstremne i nezdrave redukcije unosa hrane ili prenaglaenog kompulzivnog prejedanja. Smatra se da poreme?aji prehrane nisu prouzro?eni neuspjehom volje, nego su to stvarni i izlje?ivi biopsihosocijalni poreme?aji u kojima, me?u ostalim obiljejima, odre?eni obrasci ponaanja izmi?u kontroli.

  

Nove antropometrijske mjere Svjetske zdravstvene organizacije za pra?enje rasta i razvoja djece do

DOPUTENE KRIVULJE

U prevenciji debljine zna?ajno mjesto imaju odgovaraju?i standardi s kojima se uspore?ujemo da bismo znali da li smo debeli ili nismo. Uobi?ajeno je da se te mjere u dje?joj dobi prikazuju krivuljama rasta. Do tih mjera dolazi se mjerenjem neke populacije.

  

Debljina u starijih osoba

KAD JE STAROST TEKA

Debljina, uz pothranjenost i nepravilan unos hrane, puenje, alkoholizam i druge ovisnosti, tjelesnu neaktivnost, nepravilno uzimanje lijekova, neprovedbu preventabilnih zdravstvenih mjera za starije osobe, tjelesne poreme?aje, psihi?ke promjene, nelije?eno pove?anje krvnog tlaka, stanje zubala, lou osobnu higijenu, izlaganje vanjskim utjecajima i nepotivanje propisa lije?nika, pripada ?imbenicima nastanka bolesnog starenja

  

Prehrana i zdravo starenje

BIOLOKA DOB NE MORA BITI I KRONOLOKA

Dva su osnovna poreme?aja u prehrani starijih ljudi. Prekalori?na i nekvalitetna prehrana moe dovesti do pretjeranog debljanja i istovremenog nedostatka nutrijenata, sa svim posljedicama koje mogu proiza?i iz toga stanja (e?erna bolest, visoki krvni tlak, aterosklerotske promjene, rak).

  

Debljina - posljedica ili uzrok hormonske neravnotee

PROMJENA IVOTNIH NAVIKA

Debljina (pretilost) prekomjerno je nakupljanje masti u tijelu i predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji ugroava zdravlje. Debljina je rizi?ni ?imbenik za nastanak niza bolesti (bolesti srca i krvnih ila, rak, e?erna bolest itd.) te znatno pridonosi pobolijevanju i smrtnosti. Rizik obolijevanja i umiranja pretilih osoba puno je ve?i u usporedbi s osobama normalne tjelesne teine.

  

Debljina i kako je lije?iti

PRIVREMENI ESTETSKI NEDOSTATAK

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva i uglavnom nastaje kao posljedica neravnotee izme?u koli?ine unesene i potroene energije u organizmu.

  

Kirurko lije?enje patoloke pretilosti

MOZAK ZNA KAD JE ELUDAC PUN

Kada ?ujete bolesnika koji u razgovoru s kirurgom, prije odluke o na?inu lije?enja, kae: Osje?am da me vlastito tijelo ubija!, u trenutku shvatite da je to iskren izri?aj za pomo? bolesnika koji ne boluje od raka ili sli?nih, uglavnom neizlje?ivih bolesti, no njegova bolest polako ali sigurno vodi u smrt.

  

Tretman pretilosti

GRUPA JE ZAKON

U posljednjih nekoliko godina prevalencija pretilosti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju, poprima karakteristike epidemije. ?imbenici nastanka i odravanja prekomjerne tjelesne teine brojni su i razli?iti za svakoga pojedina?no.

  

Probavni poreme?aji

PEPTI?KI ULKUS

Ulkus digestivnog trakta bolest je, koju je imao svaki deseti ?ovjek barem jednom u tijeku svog ivota. Tako ?esta pojava te bolesti upu?uje na posebnu pozornost pri dijagnozi, lije?enju i prevenciji.

  

Bolesti titnja?e

OD UMORA DO POJA?ANE AKTIVNOSTI

  

Izazovi ivota

(NE)AKTIVNOST MLADIH

Mnoga istraivanja u brojnim zemljama pokazuju epidemiju porasta prekomjerne tjelesne mase i debljine, ne samo kod odrasle populacije, nego ve? i kod mla?ih narataja kolske dobi (pa i najmla?ih). Gdje su uzroci takvog trenda i kako izbje?i posljedice?

  

(Rosa centifolia L.)

Vrtna rua

Rua potje?e iz Perzije - odakle su je, u srednjem vijeku, Rimljani prenijeli u Europu. Zanimljivo je napomenuti da je u srednjem vijeku vrtna rua bila vrlo poznata i cijenjena ljekovita biljka, ali je kasnije pala u zaborav. Tako mnogi, i danas, ruu dre ukrasnom i miriljivom biljkom koja se vie koristi u kozmetici nego kao pomo?no ljekovito sredstvo. To je, dakako, nepravda prema vrtnoj rui jer je ona korisna ljekovita biljka. Tako?er je potrebno istaknuti da slubena medicina ni do dana dananjega nije priznala ruinu ljekovitost, ali narodna medicina u rui vidi dobar lijek za vie tegoba.

  

Zdrav na?in ivota - moemo li izbje?i dijabetes

JEDNA OD POSLJEDICA STRESA

ivimo usred epidemije dijabetesa. Preko 10% ljudi u razvijenim zemljama Zapada ima dijabetes tipa 2, preko 20% se nalazi u preddijabeti?kom stanju, a preko 50% dijabeti?ara niti ne zna da ima dijabetes.