DOWNLOAD      .pdf 1 626 Kb

          
ožujak-travanj

          

PRVA POMOĆ UNESREĆENIMA – ČASNA OBVEZA SVAKOG POJEDINCA

Kad se govori o zdravlju, naglašava se mogućnost pojedinca da znanjem i pojedinim vještinama svoje zdravlje unaprijedi ili barem očuva. Idealno, pomalo utopijski gledano, svatko od nas mogao bi proživjeti svoj život bez bolesti. To se ne odnosi na one koji u sebi nose nasljedne ili neke slične bolesti, koje pojedinac nikakvim vlastitim postupcima ne može spriječiti.
Nesreće, odnosno njihove posljedice (one koje pojedinac nije sam izazvao) spadaju u okolnosti koje unesrećeni nije mogao sam spriječiti.
U spašavanju života i zbrinjavanju posljedica ozljeda u nesrećama glavna je bitka za vrijeme. Upravo je tu nenadoknadiva uloga onih koji su mjestu nesreće najbliži, a među njima onih osposobljenih za «laičku» prvu pomoć.
Da se podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svojim općim dokumentima o unapređenju, očuvanju zdravlja, pa potom ranom otkrivanju i liječenju bolesti s rehabilitacijom, upućuje na tri razine djelovanja u sustavu zaštite zdravlja.
To su:
- s a m o p o m o ć - samozaštita,
- u z a j a m n a p o m o ć - suzaštita i
- s t r u č n a (p r o f e s i o n a l n a) p o m o ć - medicinska zaštita.
Moderna medicina, odnosno sustav zdravstvene zaštite druge polovice XX. stoljeća, prihvaća činjenicu da «medicinska zaštita - profesionalna zdravstvena pomoć» niti može niti treba rješavati sve razine i oblike zdravstvene zaštite.
Ono što moderna medicina može, pa zato i mora, jest sudjelovanje u postupcima osposobljavanja što šireg kruga ljudi u mjerama spašavanja života i otklanjanja posljedica po zdravlje unesrećenih.
Pod nesrećama podrazumijevamo, pored onih elementarnih, za koje se osposobljava sustav «civilne zaštite», i one nažalost svakodnevne, većeg ili manjeg opsega.
Iskustvo kaže da naša djeca, osnovnoškolci i srednjoškolci, rado i uspješno svladavaju znanja i vještine prve pomoći, naročito ako se organiziraju kao natjecanja. Nema razloga da i studenti sveučilišta i veleučilišta to ne preuzmu kao redovnu obvezu. Slijedi obveza budućih vozača (motornih vozila).
Moglo bi se uključiti i mlade roditelje, u sklopu njihovog osposobljavanja za «odgovorno roditeljstvo», programa od kojeg se puno očekuje. Nesreće su visoko zastupljene u pobolu i pomoru dječje dobi.
Osnovna je zamjerka postojećem sustavu osposobljavanja činjenica da se znanja i vještine ne obnavljaju, pa jednokratno osposobljavanje bilo koje skupine ima vrlo kratkotrajnu i vrlo ograničenu vrijednost.
Isti problem odnosi se i na osobe koje profesionalno sudjeluju u nesrećama i otklanjanju njihovih posljedica - vatrogasce i pripadnike policije.
Svaki spašeni život ili spriječeni invaliditet, primjenom relativno jednostavnih postupaka, neprocjenjive je vrijednosti.
Što je i u ovom slučaju uloga «odgovornih»?
«Zdravstvena politika» treba osigurati punu potporu svima onima koji sudjeluju u osposobljavanju za «laičku» prvu pomoć, Hrvatskom Crvenom križu i ostalima. Treba, pored dosad organiziranog, osigurati obnavljanje znanja i vještina. Zdravstvene posljedice nesreća mogu biti vrlo teške, pa sredstva uložena u prvu pomoć imaju sve efekte prevencije (kao i u drugim oblastima zdravstvene zaštite), odnosno ekonomske uštede.
Treba očekivati dalji razvoj tog oblika „u z a j a m n e p o m o ć i – suzaštite“, sve u uvjerenju da su ljudski izvori uzajamnosti i solidarnosti nepresušni.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Poruka direktorice Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja 2007.

  

Zakoni i pravilnici

U FUNKCIJI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI

Kao oblik pripreme za mogu?a krizna stanja, Republika Hrvatska zakonski je regulirala pripremu svih subjekata koji su duni izraditi plan za postupanje ili prevenciju takvih situacija, a u skladu s Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 20/06).

  

Vatrogasna sluba nositelj zatite i spaavanja

VATRU GASI, BRATA SPASI!!!

"Ne samo na zvon zvona i na bubnjanje bubnjeva, ve? i na svaki drugi glas o poaru ili uzbuni zbog poara, no?u ili danju, svaki vatrogasac, redovni ili pomo?ni, ima bez ikakva oklijevanja pojuriti prema spremitima da tamo dobije odgovaraju?e zapovijedi. Svaki izostanak ili kanjenje bit ?e najstroe kanjeni."

  

Hrvatska gorska sluba spaavanja

POMO? BEZ GRANICA

  

Rije?ka parkiralita i jo mnogo vie

PAUCI I LISICE

  

Uloga Crvenog kria u katastrofama

PRIPREMIMO SE ZAJEDNO

Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki doga?aj koji izaziva tako velike posljedice na ljudske ivote, imovinu ili ustaljeni i uobi?ajeni na?in ivota da je za njihovo otklanjanje potrebno aktivirati ne samo redovite slube, ve? i sve raspoloive resurse pojedine zajednice, ire zajednice ili ?ovje?anstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zatitili ljudski ivoti, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta ivljenja te omogu?io to bri povratak u normalno stanje.

  

Uloga transfuzijske medicine u kriznim stanjima i katastrofama

NAJVANIJI PRIRODNI LIJEK

Transfuzijska medicina se, za razliku od ostalih zdravstvenih struka, odlikuje nizom posebnosti koje se baziraju na osnovnim na?elima rada transfuzijske djelatnosti, kao to su samodostatnost, kvaliteta i ekonomi?nost.

  

SUSTAV 112 U KRIZNIM SITUACIJAMA

HALO POMO?

Centar 112 Rijeka po?eo je raditi u lipnju 1979. godine, kao gradski centar 985, sa zadatkom da otkriva i prati sve doga?aje koji ugroavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji na?in utje?u na normalan ivot i rad gra?ana, a u slu?aju rata zadatak mu je pra?enje djelovanja neprijatelja iz zraka, s kopna, mora ili kod nuklearno-kemijsko-biolokih udara.

  

Zdravstvo u kriznim situacijama - djelatnost epidemioloke slube

PTICE U KARANTENI

Temeljem pozitivnih zakonskih propisa (Zakon o zdravstvenoj zatiti, NN 121/03 i Zakon o zatiti pu?anstva od zaraznih bolesti, NN 60/92), higijensko-epidemioloka sluba (u nastavku HE sluba) provodi higijensko-epidemioloku zatitu stanovnika Republike Hrvatske od zaraznih bolesti.

  

Zdravstvena (ne)sigurnost itelja otoka Suska

Najugroeniji su itelji najmanjih otoka

Od svih otoka cresko-loinjskog arhipelaga, zdravstveno je najugroenije stanovnitvo onih najmanjih Ilovika, Unija, Suska, Velih i Malih Srakana.

  

Kakav zrak udiemo

SINDROM BOLESTI ZGRADA

Op?e je poznato da zaga?eni vanjski zrak moe biti opasan za zdravlje, ali premalo ljudi zna da zaga?eni zrak u zatvorenim prostorima predstavlja jo ve?u opasnost za njihovo zdravlje. Gotovo je polovina svih bolesti uzrokovana ili pogorana zaga?enjima zraka u zatvorenom prostoru.

  

Puenje i dojenje

PUA?I RODITELJI BOLESNE DJECE

Maj?ino mlijeko namijenjeno je prehrani ljudske vrste. Ta je ?injenica u dananje vrijeme nepopularna i dojenje se zapostavlja.

  

POTREBA ZA PSIHI?KO-EMOCIONALNIM SAVJETOVALITIMA

UZBUNA U MOZGU

Psihi?ko i emocionalno stanje ?ovjeka vrlo intezivno utje?e na sloene mehanizme djelovanja hormona i gena, a time i na sveukupno stanje organizma ?ovjeka.

  

INTELEKT I SRE?A

Bedasti sretniji od pametnih

Povezano?u inteligencije i sre?e bavili su se u?enjaci, filozofi i biolozi. Inteligentnu osobu ljute prijestupi i nepravde, pa svoju ljutnju ?esto pokazuje i zbog toga je ne samo gnjevna i naprasita, ve? i nesretna.

  

Equisetum arvense L.

Poljska preslica

Poljska preslica raste po travnjacima, njivama i vinogradima, ali i uz potoke, uz nasipe i po zaputenom tlu, sve do visine od 1 500 metara. Cvate u svibnju i lipnju, a bere se u oujku i travnju, prije nego to joj truske dozriju. U medicinske svrhe upotrebljavaju se samo sterilne, granate stabljike bez cvjetnih klasova, ?ije su grane vrhovima okrenute prema gore.

  

IN MEMORIAM

Doc. dr. sc. Vinko amani?, dr. med. 1928. 2007.

  

RAD HITNE MEDICINSKE POMO?I U MASOVNIM NESRE?AMA

SEKUNDE ZA SPAS