DOWNLOAD      .pdf 1 239 Kb

          
siječanj-veljača

          

BORBA ZA ZDRAVLJE PRAVI JE IZAZOV!

Nije loše povremeno se podsjetiti na osnovne odrednice pojma kojeg zovemo zdravlje. To su:
• unapređenje zdravlja,
• očuvanje zdravlja,
• rano otkrivanje bolesti i drugih poremećaja zdravlja,
• liječenje (s rehabilitacijom).

Prve dvije odrednice često nazivamo “preventivom”. Mali je problem što prevenirati znači spriječiti nastanak bolesti pa je opet osnovni pojam bolest.
Oni koji se bave “komuniciranjem” znaju koliko je važno birati i koristiti prave riječi kad se slažu poruke koje treba prvo razumjeti i potom usvojiti.
Stoga ovom prigodom više o zdravlju, a manje o bolesti. Općenito, vjerovali ili ne, znanje o zdravlju mnogo je skromnije od znanja o pojedinim bolestima. Ta se činjenica odnosi na sve uzraste ali i na sve stupnjeve naobrazbe. Povijesno, znanje o zdravlju stalno se relativno smanjuje napretkom medicine koja je smanjila ili čak dokinula opasnost od mnogih, nekih i smrtonosnih, bolesti.
Svako društvo koje pretendira na vlastitu razvijenost i javnu odgovornost, treba vrlo aktivno podupirati sve mjere i aktivnosti koje će ukupnom žiteljstvu omogućiti što viši stupanj unapređenja i očuvanja zdravlja.
Mjere i aktivnosti mogu se razvrstati na mnogo načina. Ovom je prigodom podjela natuknica po dobi:
• Osobe starije (“treće”) dobi (radi demografske krize i sve veće neosjetljivosti “gospodara” ekonomije) imaju ekonomske poteškoće u primjeni mjera i aktivnosti za koje znaju te stoga trebaju potporu zajednice (osoba srednje dobi). Za svaku pohvalu je, na primjer, nedavno donesena mjera provođenja “sistematskih pregleda” koja, osim unaprjeđenja i očuvanja zdravlja, služi i ranom otkrivanju bolesti i drugih poremećaja zdravlja. Istodobno, nije korektno pružanje otpora (najavljenim) razlikama u zdravstvenom osiguranju: povećanju participacije (veće premije – cijene osiguranja za nositelje većih zdravstvenih rizika – pušenja, uzimanja alkohola, debljine i sl.) te veća participacija (za one koji koriste zdravstvenu zaštitu više od neophodnog).
• Osobe srednje (“druge”) dobi, osim što su odgovorne za vlastito zdravlje, odgovaraju za zdravlje mladih. te djelomično za zdravlje starijih. Mogu i trebaju osigurati što više mjera i aktivnosti kojima unapređuju i čuvaju vlastito zdravlje. Osim odgovornosti za zdravlje kao takvo, radi se i o čuvanju radne sposobnosti – poluge ekonomske sigurnosti cijele zajednice. Odgovorno zdravstveno osiguranje, također, nije kazna već dužnost onih koji su stup te iste zajednice.
• Djeca i mladi - osobe “prve” dobi imaju, po prirodi stvari, najveće mogućnosti u unapređenju i očuvanja zdravlja, no i najveće poteškoće u ostvarenju tih ciljeva. Ovise o spremnosti i odgovornosti, najviše, roditelja i učitelja, a nešto manje baka i djedova. Imaju sigurno najveće spoznajne mogućnosti, znatiželjni su, što je (kažu znalci) dovoljna motivacija. Za sve što je opreka unapređenju i očuvanja zdravlja, za sve negativne navike i za većinu eventualnih zdravstvenih problema nisu krivi samo oni, već i odrasli kojima su povjereni na odgoj, obrazovanje ili drugi oblik skrbi.
Obzirom da je najjače sredstvo unapređenja i očuvanja zdravlja znanje, kojeg ima u obilju, nema nikakvog izgovora što se uskraćuje mladima i što ga odrasli ne koriste.
Možda će jednog dana, u sklopu “Programa demografske obnove” ili nekim drugim povodom, “odgovorni” odrasli shvatiti da “kad već imamo svaki dan sve manje djece, veliki je grijeh uskratiti im znanje”. Ako već ne znamo unaprijediti i očuvati vlastito zdravlje, dužni smo to omogućiti onima koji dolaze - našoj djeci.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

PREVENTIVNI PREGLEDI OSOBA STARIJIH OD 50 GODINA

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske uvelo je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, novu obvezu provedbe preventivnih pregleda za osobe starije od 45 godina (2005. ta se granica pomakla na 50 godina) u djelatnosti op?e/obiteljske medicine, kao i laboratorijske dijagnostike.

  

Kako biti vitak

Jelo uitak, a ne izvor patnje

Mnoge vam dijete mogu pomo?i da privremeno izgubite na teini, ali vama je potrebna dijeta da se jako dobro osje?ate, da ste puni energije i da imate dobro zdravlje. Ako ne jedete na pravi na?in, ne moete biti zdravi, a ako jedete kako treba, tada ne?ete patiti od prekomjerne teine.

  

Izazovi ivota

GLADNI UZ VIAK KILOGRAMA

Hormon leptin, kojega stvara masno tkivo, alje poruku hipotalamusu u mozgu da nije potrebno jesti. No, tu poruku mozak ponekad ne dobiva usprkos visokoj razini leptina u krvi. Visoka razina glukoze i inzulina u krvi pove?ava debljinu, to nakon nekog vremena uzrokuje ozbiljne zdravstvene poreme?aje.

  

(Ne)puenje

Teko je biti pua? - jaka je konkurencija

Nedavno sretnem snudena, mrzovoljna, vrlo uzbu?ena i uznemirena prijatelja, ina?e pravog veseljaka, koji je uvijek zra?io ivotnim optimizmom i rado?u. Nikad ga takvog nisam vidio pa ga onako, kao i stotine puta prije, prijateljski priupitah: Kako si, stari moj? Mrko me pogleda, kao da bi se tukao, i uzvrati: Nikako! Ma, jo gore, o?ajno!

  

HPV infekcija

BOLEST MODERNOG DOBA

Humani papiloma virusi (HPV) predstavljaju skupinu virusa koja je iroko rasprostranjena u populaciji. Do danas je otkriveno vie od 100 tipova HPV-a, koji uzrokuju razli?ite oblike konih i genitalnih (spolnih) bolesti, a neki od njih smatraju se odgovornima za nastanak dobro?udnih ili zlo?udnih promjena na koi i sluznicama.

  

Prepoznavanje rizi?nosti za razvoj poreme?aja u ponaanju

ODRASTI NIJE LAKO

Odrastanjem, odnosno sazrijevanjem, sva djeca i mladi ljudi nailaze na razvojne zada?e koje valja rijeiti. Oni ih u svom razvoju vie ili manje uspjeno svladavaju. Pri tome im pomau roditelji, ?lanovi ire obitelji, pripadnici mree bliskih osoba, razrednika, nastavnika i drugih stru?nih osoba ili institucija.

  

Hiperaktivnost

U?enik u pokretu

Hiperaktivnost je dugotrajan poreme?aj za koji su karakteristi?ni kroni?an nemir i opstruktivno ponaanje. U nastavnoj praksi, u svom dugogodinjem radu kao profesorica engleskog i njema?kog jezika, imala sam ?esto priliku susretati i podu?avati hiperaktivne u?enike koji su imali velike probleme pri svladavanju stranog jezika.

  

Mobitel i mladi uporaba i zloporaba

Bei?no nasilje

Sve vie djece i maloljetnika ima mobilni telefon. ?ak 60% u?enika srednjih kola i 20% osnovaca u Velikoj Britaniji posjeduje mobitele. Sli?no je stanje i u drugim zemljama.

  

Djeca izme?u stvarnog ivota i cyber-lifea

Zanimljivo i opasno

Internet je otvorio djeci vrata u novi svijet, pou?an, informativan i, iznad svega, zabavan. No, svjesni smo da bi pedofili suvremenu tehnologiju mogli koristiti zlorabe?i povjerenje koje im djeca poklanjaju i obra?ivati ih u brbljaonicama.
Hilary Benn, britanski ministar unutarnjih poslova (2003.)

  

Od ljutnje do nasilja

Tko se danas ne?e naljutiti

?ovjek je bi?e koje se ne moe uvijek kontrolirati, to predstavlja veliku potencijalnu opasnost za njega i okolinu. Iz iskustva znamo da se ljutnja pojavi naizgled niotkuda, poput oluje, napravi potop i nestane kao da je nikada nije ni bilo, dok njene posljedice mogu trajati jo dugo nakon toga.

  

Psihosomatske bolesti

TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG IVOTA

Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izraavaju preko fiziolokih procesa: radost smijehom, alost suzama, bol gr?em, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama ?ovjek prisutan cijelim svojim tijelom.

  

PROBLEMI SA SPAVANJEM

Mnogi se ale da loe i vrlo malo spavaju, da nemaju zdrav i okrepljuju?i san, da ne sanjaju lijepe snove koji bi ih punili energijom. Suvremeni tempo ivota ne ostavlja dovoljno vremena za spavanje, a velike i nagle promjene klimatskih uvjeta uzrok su nesanici, nervozi i uznemirenosti.

  

Komunikacija izme?u suradnika

Pohvala javna, kritika u ?etiri oka

Problem svijeta je u tome", re?e u?itelj s uzdahom, "to ljudska bi?a odbijaju postati odraslima."
"Kad se moe re?i za nekoga da je odrastao?", upita jedan u?enik.
"Onog dana kad mu vie nitko ni o ?emu nema potrebe lagati."
Anthony de Mello

  

Deset savjeta mukarcu kako da ivi bez stresa

Ne potiskujte djetinjaste elje

Najve?i neprijatelj suvremenom zaposlenom mukarcu, njegovu tjelesnom i duevnom zdravlju, jest stres. Stres je op?a reakcija organizma na tetne vanjske podraaje, na stalna uzbu?enja i napetosti.

  

to u?initi kod prehlade

  

Kivi

Vo?e bogato vitaminom C

  

Divlji kesten

Indijac koji je osvojio Europu

Drvo divljeg kestena potje?e iz Indije i unutranjosti Azije, odakle se proirio po ?itavoj Europi. Raste brzo, nema nikakvih posebnih zahtjeva, uspijeva u svakoj zemlji, a dostigne starost i vie od dva stolje?a! Plod mu je nejestiv, a drvo se sadi po gradskim parkovima i drvoredima jer ima slikovit i lijep cvijet te velike listove koji, s bogatom kronjom, prave, ljeti poeljni, osvjeavaju?i hlad.

  

DESET KORAKA U POMO?I DJETETU DA KAE NE

  

Vitamini

?AROLIJA IVOTA

Vitamini su jedna od esencijalnih tvari ivota. Neki vitamini snani su antioksidansi, koji smanjuju preveliku koli?inu slobodnih radikala u organizmu i time bitno utje?u na stvaranje parakrinih hormona, temeljnih tvari za o?uvanje zdravlja organizma.