DOWNLOAD      .pdf 1 537 Kb

          
rujan-listopad

          

TREĆA DOB – ŠTO JE TO

Podjela ljudskoga vijeka na više dobi ima pregršt povoda, najčešće praktičnih. Uobičajeno je djecu i mladež do punoljetnosti smatrati „prvom dobi“. U razvijenim društvima oni najčešće nisu radno aktivni, ne brinu se sami o sebi, nemaju „društvenu moć“.
„Drugu dob“ čine odrasli, od punoljetnosti do 65. godine života. Oni su (potencijalno) radno aktivni, odgovorni sami za sebe, za one mlađe i djelomično za one starije; imaju gotovo svu „društvenu moć“.
Nakon 65. godine života nastupa „treća dob“. To je dob (uobičajeno za razvijena društva) kad i muškarci stječu pravo na mirovinu (ako su bili zaposleni ili na drugi način ostvarili mirovinsko pravo). Žene u pravilu stječu ista prava s navršenih 60 godina. Idealno, to su osobe koje se brinu same o sebi, rjeđe i o mlađima; imaju samo neke elemente „društvene moći“, iznimno zadržavaju punu „društvenu moć“ (češće onu ekonomsku od one političke).
Predmet ovog štiva prije svega su zdravstvene odrednice pojmova koje „nediplomatski“ zovemo starenje i starost. Može se pokušati odgovoriti na nekoliko pitanja i tako ponešto pojasniti.
• Kad starenje počinje? Nije praktičan odgovor: od rođenja, nije ni onaj: od prestanka rasta, negdje oko 24. godine života. Praktičnije je reći da počinje negdje na pola životnoga puta, koji (opet u razvijenim društvima, gdje se ne umire od gladi ili zaraznih bolesti) dosiže 70 do 75 godina u prosjeku, što znači oko 35. godine ili koju godinu kasnije.
• Što ga određuje? Najčešće je to pregršt trajnih promjena, koje kojiput i neopravdano zovemo bolest (povećava se ovisnost o lijekovima). Često su promjene bolne, što sigurno smanjuje kvalitetu života. Promjene su obično vidljive i dovode do psiholoških reakcija, najčešće do nezadovoljstva, sve do depresije.
• Da li se pripremamo na starenje? Najkraći odgovor je: ne! Ako kažemo da bi to trebalo započeti najkasnije u 40., a ne događa se, tada je razgovor o ranijem početku izlišan.
• Što bi pripreme trebale biti? Ima ih mnogo, stoga samo o nekoliko: treba razmisliti o brzini i „cijeni“ napredovanja; smanjivati količinu suvišnog stresa; razmisliti o „sjaju i bijedi“ umjerenosti; odbaciti najrašireniju zabludu: da starenje dopušta „dobru popunjenost“, a istina je sasvim suprotno: treba smanjivati tjelesnu težinu do granice mršavosti (tjelesna težina je opterećenje, a tjelesna snaga slabi); krajnje je vrijeme za prestanak pušenja, ako ono na nesreću postoji; alkohol nije lijek za krvožilje - umjerenost se sve više preporuča; odgovarajuća tjelesna aktivnost je svakim danom sve važnija, što uključuje, primjereno, i onu seksualnu …
• Kako se nositi s nastalim promjenama? Ako su pripreme zakasnile, ili čak izostale, mnoge se greške mogu i trebaju popraviti. Zdravlje se uvijek može unaprijediti. Sve više vrijedi pravilo: bolje spriječiti nego liječiti. Rano otkrivanje pogubnih bolesti može spasiti život: ako su ponuđeni sistematski pregledi (dojke, grlić maternice, debelo i zadnje crijevo, prostata…), obvezatno ih koristiti, a ako nisu, informirati se i ako treba i platiti ih. Treba učiti o vlastitom tijelu i zdravlju, znanja nikad dosta! Nastale promjene mogu se ublažiti ili korigirati; sve što povećava zadovoljstvo, a ne pravi usputnu štetu, poželjno je.
• Na koga se osloniti? Prvo na sebe – voditi brigu o vlastitom zdravlju nije samo pravo, već i dužnost. Nepotrebno „pasti drugima na grbaču“ nije ni pametno ni pošteno. Svi društveni pokušaji povećavanja međugeneracijske solidarnosti mahom ne uspijevaju. Unutar-generacijska solidarnost nije ni približno iskorištena; osim volje, nedostaje i znanja.
Osim tjelesne, vrlo je važno održavati duhovnu kondiciju. Poznata je uzrečica: „U zdravom tijelu zdrav duh“, no njezina obrnuta inačica mnogo je bliža istini.
Planirati stotu, pa što bude bit će…

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Grad Rijeka grad za zdravo starenje

STAROST PRUA VELI?ANSTVENE VIDIKE

Kvaliteta ivljenja u velikoj je mjeri odre?ena objektivnim zdravstvenim statusom, ali i percepcijom vlastita zdravlja, odnosno subjektivnom procjenom o tome koliko se zdravima osje?amo. Zdravlje je, zapravo, neprocjenjivo vrijedan ivotni resurs, kojeg, naalost, ?esto postajemo svjesni tek kada se ono narui.

  

U?imo starjeti

POZITIVAN STAV PRODUUJE IVOT

U poslu patronane sestre svakodnevno susre?em starije ljude s brojnim problemima i bolestima, kojima se starost komplicira te mi se ?esto name?e misao da je starost gotovo uvijek takva.

  

Kako usporiti starenje i ivjeti due

Preporuke i ograni?enja

Starenje je ivotni proces postupnog i nezaustavljivog pogoravanja i propadanja organizma kojim se ujedno skra?uje ivot (to se vie stari, ve?a je vjerojatnost umrijeti). Svaki bi ?ovjek stario i kada ne bi bilo bolesti, ali bolesti prate ?ovjeka tijekom cijeloga ivota, pogoravaju?i mu zdravlje, ?ime se mijenja na?in starenja i trajanje ivota, to se osobito odnosi na infarkt srca, modani udar i rak, zbog kojih mnogi ljudi ive znatno kra?e.

  

Starenje

Normalna pojava ili znak bolesti

Svi ?emo ostarjeti. Normalno starenje dovodi do promjena u tijelu i umu, ali mnogi simptomi mogu dovesti do bolesti, koja se moe lije?iti ili otkloniti. Te bi znakove trebalo poznavati kako bi se moglo razlikovati starenje od pojave bolesti i te promjene na vrijeme lije?iti.

  

Zdravo starenje

Mojih prvih 90 godina

Imam 90 godina, umirovljenik sam ve? 30 godina, ivim sam u stanu (udovac sam ve? 28 godina, a troje odrasle djece ne ivi sa mnom). Sam obavljam sve ku?anske poslove (drim stan u redu, kuham, perem posu?e i dr.), odlazim na trnicu, ljeti odlazim sam autobusom na kupanje (u 2005. oko 60 puta).

  

Primjena lijekova u osoba starije dobi

JESAM LI DANAS POPIO LIJEK

Starijom ivotnom dobi smatra se dob iznad 65 godina iako ?e se, s obzirom na op?enito starenje populacije razvijenog svijeta, ta granica i pomaknuti. Starenje sa sobom nosi promjene u radu mnogih organskih sustava, npr. smanjenu funkciju srca, plu?a, bubrega, mozga, degenerativne promjene zglobova i sl. Osobe starije ivotne dobi uzimaju najvie lijekova i taj dio populacije troi 20-30% ukupne koli?ine lijekova.

  

Stres kod starijih

Tableta nije jedini lijek

Svi se mi suo?avamo s razli?itim vrstama mentalnog stresa u raznim razdobljima ivota. Kroni?an i pretjeran stres tetan je i moe uzrokovati fizi?ke ili mentalne probleme. Stoga bi svi trebali doznati vie o stresu i nau?iti prikladne metode njegovog svladavanja radi fizi?ke i mentalne dobrobiti.

  

Akutne plu?ne bolesti u starijih osoba

OD ZRAKA, KLIMA - URE?AJA I PTICA

Kako bismo razumjeli u?inak starenja na plu?a, potrebno je razumjeti kojim putem prolazi svaki udah.

  

Zlostavljanje u starijoj dobi

TRAJNE METE NASILJA

Problem zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba jednako je star kao i ljudsko drutvo. Prema naem zakonodavstvu, ono ulazi u sklop zlostavljanja u obitelji pa je, radi zatite i suzbijanja, nuno priznati postojanje problema.

  

Padovi u starijih osoba

POLAGANO JE BRE

U najve?em broju slu?ajeva padovi u starijih osoba ne uzrokuju ozljede ili dovode samo do lakih ozljeda. Me?utim, u jednoga dijela osoba zbog pada nastaju teke ozljede koje zahtijevaju bolni?ko lije?enje, a posljedica pada moe biti i smrtni ishod. Te teke posljedice pada posebno su izraene u starijih osoba.

  

Umiranje

Smrt je razlog za ivot

Smrt je sastavni dio ivota. Na?in na koji su ljudi ivjeli i umirali u prolosti, duina trajanja ivota razlikuju se u odnosu na dananje vrijeme. U prolosti su ljudi ve?inom umirali u ku?i. U dananje vrijeme to je sasvim druk?ije.

  

Voda

TEKU?INA IVOTA

Voda je potrebna svakom organu jer, prolaze?i iz gastrointestinalnog trakta u krv, napaja sve stanice tijela. Poznata je preporuka lije?nika da dnevno treba popiti barem osam ?aa vode jer je ona ivotno vana i neophodna svakom organu.

  

Poreme?aji spavanja

Mrak i tople ?arape

Sve ve?i problemi spavanja kod ljudi suvremenoga svijeta poprimili su razmjere epidemije u razvijenim zemljama zapada. Dananja istraivanja u svijetu na tom podru?ju nikako ne zadovoljavaju rastu?e probleme.

  

Primjena glazbe na radu

KUPELJ DUHA

Prije tisu?u godina, unutar tzv. starog vijeka, ljudi su koristili glazbu da pomognu sebi u radu i olakavanju bolova. O tome postoje zapisi kod Grka, Egip?ana, Perzijanaca i drugih kulturnih naroda.

  

Nekontrolirano kupovanje

Kada dlanovi zasvrbe

Kad govorimo o nekontroliranom kupovanju, tipi?no zamiljamo enu pretovarenu paketima i vre?icama punim stvari koje ?e joj kasnije samo stvarati nered u ormaru. Slika je, naalost, u ve?ini slu?ajeva ispravna. Vie od 90% osoba koje boluju od tog poreme?aja ene su.

  

BUNDEVA (Cucurbita pepo L.)

  

JABU?NI OCAT

  

KRONI?NE BOLESTI

OMEGA MASNE KISELINE

Poreme?ena ravnotea izme?u omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara niz izuzetno zna?ajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnanijih elemenata utjecajnih na kakvo?u ivota ?ovjeka zbog mogu?eg razvoja niza (40-ak) akutnih i kroni?nih bolesti.