DOWNLOAD      .pdf 1 630 Kb

          
srpanj-kolovoz

          

"PRONATALITETNO PONAŠANJE" – ŠTO JE TO

I ove godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava Svjetski tjedan dojenja, dokazujući da ozbiljno nastavlja promicanje tog prirodnog, životnog postupka, tako "malog", a istovremeno tako "velikog" u podizanju novog "pripadnika ljudske vrste". Da se podsjetimo, SZO je uspješno pružila otpor jednom od brojnih "konzum(er)ističkih napada na prirodno=zdravo ponašanje ljudi (sve radi prodaje viškova kravljeg mlijeka, i to još u prahu). To je bilo prije 25 godina.
Red je podsjetiti se da je 1953. godine tadašnji (tek osnovani) Dom zdravlja Rijeka, među inim aktivnostima osnovao Mliječnu kuhinju kao pripomoć majkama i njihovoj dojenčadi. Bila su to vremena jasne opredijeljenosti prema onome što se kasnije zvalo "primarna zdravstvena zaštita" (i danas se tako zove, ali?). Bilo je to vrijeme primjerenog "prirodnog prirasta" (značajno se više rađalo nego umiralo), pa ipak su djeca (čija je smrtnost drastično pala zahvaljujući razvoju sustava zaštite zdravlja, ali i općeg životnog standarda) bila središte svih napora tadašnjeg "javnog sektora". Ako ove retke čita majka jednog dojenčeta, samo za ilustraciju: dječje pelene izrađivale su se od materijala sličnog gustoj gazi, koristile se višekratno, prale (kuhalo ih se bez deterdženata, "na ruke", strojeva za pranje rublja još nije bilo), sušile, glačale; sve to onoliko puta na dan koliko je bilo potrebno. Biti od tada pa donedavno "ispred" SZO, bio je prirodan izazov naših zdravstvenih djelatnika.
U proteklih pedesetak godina pojavila se "bijela kuga" (pojam koji se koristi kad u nekoj populaciji – naciji broj umrlih premašuje broj rođenih) i ne vidi se njezin prestanak. Tako zvana razvijena društva dokazuju tu svoju razvijenost, među mnogobrojnim "javnim mjerama i postupcima", i onim koji se odnosi na stvaranje preduvjeta za neophodni "prirodni prirast". Ako neka populacija, nacija, društvo "oboli od bijele kuge", time dokazuje da prevencije nije bilo ili da nije bila uspješna. Ako je razvoj poželjan, u takvoj situaciji ("dijagnozi"), nužna je intervencija ("terapija"). Za razliku od "crne kuge", koja "dođe, pokupi danak pa prođe", demografske (demografija je znanost koja se bavi značajkama nekog stanovništva) teorije, s osloncem na standard kao takav, nisu se pokazale pouzdanima. Očekivalo se da će dostignuta razina standarda poticati na rađanje više od dvoje djece po paru (potrebno je 2,2 da bi se održao postojeći broj – bez prirasta), a to se ne događa.
Ovo se štivo ne može baviti "liječenjem bolesnih pojava cijeloga društva", ali se smije i treba baviti zdravstvenim aspektima tih pojava. Koji je put neophodno potaknuti javnost kad je ocjena da "odgovorni predstavnici" ne obavljaju svoj posao. To se može, ali djelomično, i postavljanjem odgovarajućih pitanja:
• Da li naše djevojčice i dječake dostatno i pravovremeno učimo kako da unaprijede i očuvaju svoje reproduktivno zdravlje?
• Da li naše mlade učimo što je to pravovremeno i zdravo roditeljstvo?
• Da li dovoljno široko i pristupačno informiramo naše trudnice o tome što je to zdrava trudnoća?
• Da li smo učinili pristupačnim sve načine manje bolnih ili bezbolnih porođaja?
• Da li su iskorišteni svi oblici javne potpore mladoj rodilji kako da bude uspješna dojilja, ali i, općenito, u drugim novim obvezama?
• Da li je stvarno bilo nužno smanjiti broj zdravstvenih djelatnika koji se bave praćenjem rasta i razvoja naše djece od rođenja do punoljetnost?
• Da li je smanjenje kapaciteta za liječenje bolesne djece trebalo pratiti njihov (sve manji) broj?
• Što je s organiziranim boravcima djece radi unapređenja zdravlja (bilo ih je prije 70 godina)?
Koliko bi još toga trebalo pitati samo radi dokidanja izrazito nestimulirajućih mjera? Gdje su stimulirajuće mjere? Imamo li uopće pronatalitetno (za rađanje potičuće) ponašanje i politiku? Ako je odgovor ne, "dijagnoza" je vrlo zabrinjavajuća, no utješno je da terapije ima!

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Svjetski tjedan dojenja

25 godina zatite dojenja

  

Pet na?ela dojenja

  

Te?aj pripreme trudnica za porod i roditeljsku funkciju

Znanjem protiv straha

Zatita zdravlja ena jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvene zatite. Mjere za unapre?enje i o?uvanje zdravlja ena, naro?ito u fertilno doba, spadaju u preventivu visokog ranga. Kao najvaniji moment te zatite moemo izdvojiti perinatalnu zatitu koja treba osigurati pra?enje i zdravstveni nadzor ene i djeteta tijekom trudno?e, poro?aja i puerperija.

  

Poro?aj o?ima oca

POMO? TIJELOM I SRCEM

Oduvijek se smatralo da je ro?enje jedna od najve?ih trauma u ?ovjekovom ivotu, koja znatno utje?e na njegovo dalje ponaanje. Posljednjih desetak godina pojavio se niz znanstvenih istraivanja koja potvr?uju tu teoriju.

  

Kriza dojenja

Trud nije uzaludan

Znanost je dokazala da dojenje u ranom dojena?kom razvoju prua djetetu najbolju ishranu, titi ga od brojnih infekcija, potpomae sazrijevanje probavnog trakta, sprje?ava razvoj alergijskih reakcija itd. Rast i razvoj u najve?em su zamahu u ranom dojena?kom periodu i tada djetetu treba pruiti najbolje, a majkama upravo to mora biti glavni motiviraju?i faktor.

  

Lije?enje i rehabilitacija dislociranoga kuka

Vjebe za pravilan hod

  

Skrining novoro?en?adi na razvojnu displaziju kuka

Pogled u zglob

Razvojna displazija kuka naj?e?a je anomalija lokomotornog sustava. Procjenjuje se da je u Europi incidencija displazije kukova 2 do 4% sve novoro?en?adi, a prevalencija luksacije oko 2 na 1 000 djece poslije novoro?ena?ke dobi.

  

Mentalno zdravlje i rani odgoj

DIJETE U?I OD SVOJE OKOLINE

?itav ljudski ivot, u pogledu spoznajnih i misaonih sposobnosti, dominantno zavisi o razvoju ljudskoga mozga u najranijoj ivotnoj dobi, i to u razdoblju do este godine ivota.

  

Prepoznavanje i razvijanje darovitosti kod djece

LUMENI U POTICAJNOM OKRUENJU

Svako je ljudsko bi?e u svojem pojavnom obliku i po svojoj psihotjelesnoj konstrukciji unikat. ?ak ni jednojaj?ani blizanci, koji su za?eti na istoj genetskoj matrici, nisu istovjetna bi?a iako su, dakako, sli?niji nego obi?na bra?a ili, pogotovo, dalji srodnici. Mogli bismo samo pretpostaviti da bi moebitni ljudski klon bio svojevrsna kopija svojega originala. No, postoji realna ?injenica da me?u ljudima postoje zna?ajne individualne razlike i da sam pojedinac mijenja osobine tijekom svojega razvoja u razli?itim kvantitativnim i kvalitativnim varijacijama. Isto tako je i ?injenica da ima pojedinaca koji u jednakim okolnostima mogu obavljati odre?ene aktivnosti izrazito bre, bolje i originalnije nego drugi, pa onda takve osobe nazivamo nadarenima, odnosno darovitima ili talentiranima. ( I. Koren )

  

Odgoj djece

NIJE LAKO BITI DOBAR RODITELJ

Zada?a je svakog roditelja odgojiti zrelu, emocionalno stabilnu li?nost. Da bi se dijete razvilo u takvu osobu, potrebno je da razvije dobru sliku o sebi, samopouzdanje i da prihvati sebe. To moe jedino uz bezuvjetnu ljubav, podrku i prihva?anje roditelja. Ona djeca koja nemaju takvu podrku ne znaju se nositi s kritikama izvan obitelji, teko podnose neuspjeh i tee ostvaruju svoje potencijale.

  

GINEKOLOKA AMBULANTA ZA MLADE U ODJELU KOLSKE MEDICINE

AKO NE ZNA, PITAJ

Zatita reproduktivnog zdravlja obuhva?a odgovorno spolno ponaanje, ra?anje zdravog i eljenog potomstva te kvalitetan spolni ivot, bez prisile i nasilja. Istraivanja u svijetu ukazuju na to da spolno prenosive bolesti, neeljene trudno?e, poba?aji, seksualno zlostavljanje postaju zna?ajan javnozdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet o?uvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.

  

Kontracepcija

SVATKO NA SVOJ NA?IN

Kontracepcija je jedan od oblika planiranja obitelji. Planiranjem obitelji budu?i roditelji odlu?uju o eljenim razmacima izme?u poro?aja te o ukupnom broju djece. Kontracepcija je spre?avanje za?e?a, odnosno trudno?e i uklju?uje sve metode kojima se, prije usa?ivanja (implantacije) zametka, spre?ava trudno?a.

  

Ublaavanje klimakterijskih smetnji pomo?u hrane i drugih prirodnih mjera

Desetak burnih godina

KLIMAKTERIJ je prijelazno doba u eninom ivotu, kada ena postupno gubi sposobnost ra?anja, a obuhva?a predmenopauzu, menopauzu i postmenopauzu.

  

Menopauza i porozne kosti (osteoporoza)

Kad hormoni ?ine ?uda

Naziv menopauza (zadnja prirodna menstruacija) dolazi od gr?kih rije?i: men-mjesec i pausis-prestati. Povijesni izvori govore da su ene u anti?ko doba, u staroj Gr?koj, zadnju menstruaciju (mjese?nicu) dobivale gotovo u istoj ivotnoj dobi (oko 50-e godine) kao i ve?ina ena danas.
Dakle, govorimo o prirodnom slijedu zbivanja u ivotu ene, koji se vie od dva tisu?lje?a nije promijenio.

  

Hemofilija

KVALITETAN IVOT BEZ STRAHA

Hemofilija je bolest krvi koja nastaje zbog uro?enog nedostatka ili smanjene aktivnosti tzv. ?imbenika zgruavanja. ?imbenici zgruavanja su proteini u krvi koji sudjeluju u stvaranju ugruka. Postoji najmanje 14 ?imbenika zgruavanja koji, da bi se formirao ugruak, moraju djelovati zajedni?ki i vrlo precizno. Ako jedan od tih ?imbenika nedostaje ili mu je poreme?ena funkcija, rezultat je abnormalno krvarenje.

  

INCEST

NAJMONSTRUOZNIJI ZLO?IN

Ne sramoti ?ovjeka osuda, ve? njen uzrok. Seneka

  

Edukativni film za mlade

JUTRO POSLIJE

  

KAVA

KAVA - napitak koji je osvojio svijet

Moe li suvremeni ?ovjek, bilo gdje na svijetu, zamisliti po?etak dana bez kave? Moe li se zamisliti poslovni dan, odlazak u kavanu ili "kafi?", susret s prijateljem ili razgovor od pet minuta - bez kave?

  

kolovanje djece s ote?enjem vida

Kad je plo?a predaleko