DOWNLOAD      .pdf 1 569 Kb

          
svibanj - lipanj

          

ADOLESCENCIJA - ŠTO JE TO?

Većina vremenskih razgraničenja, svrstavanja u dobne skupine, stvar je konvencije ili dogovora. Biološki gledano, pripadnici ljudske vrste odrastaju, završavaju svoj fiziološki razvoj oko 24. godine.
Razdoblje između puberteta (njegove završne faze) i konačnog prestanka fizičkog rasta vrijeme je koje zovemo adolescencija (lat. adolescere = sazrijevati). Ako, opet dogovorno, razvoj – sazrijevanje razlučimo na tjelesno i duhovno – psihičko, uočit ćemo da određivanje "kraja" nije jednako mjerljivo. Dok ono tjelesno obično mjerimo visinom, duljinom udova, širinom ramena i zdjelice (dakle dijelova kostura), dotle mjerenje duhovnog nije sasvim jednostavno i pouzdano.
Recimo da je sposobnost preuzimanja svojih obveza i prava u vlastite ruke mjera odrastanja – sazrijevanja. Tada nam iskustvo kaže (možda malo prestrogo gledajući) da neke osobe, ustvari, nikad ne odrastu.
Cilj je svakog naprednog, moralno odgovornog društva da njegovi pojedinci preuzmu što je moguće viši stupanj odgovornosti za vlastito zdravlje. Jasno je da ima mnogo drugih obveza i prava, no ovo je mjesto rasprave o zdravlju u najširem smislu riječi.
Današnji adolescenti žive u vremenu, s jedne strane velikih nada i perspektiva, a s druge kriza i neizvjesnosti. Većina činitelja zdravlja, koji se mogu nadgledati ili, još optimističnije, kojima se može upravljati, pokazuju negativan smjer kretanja. Siromašni ne postaju manje siromašni, bogati ne postaju zdravstveno odgovorniji (ni za sebe niti za siromašne). Život je sve duži, ali nije sve zdraviji. Medicinsko znanje i tehnologija neprekidno napreduju, ali i apsolutno i relativno poskupljuju.
Naši adolescenti mogu ono što je mnogim starijima već promaklo, a to je - shvatiti da se zdravljem može upravljati: ono se može unaprijediti, a ne samo čuvati i štititi. Pojedinac vrlo rijetko, gotovo nikad ne može upravljati svojom bolešću (bolestima) sâm. Ovisnost o profesionalnoj pomoći, ako postoji, može, nažalost, biti još i nedostupna u vremenu ili prostoru, ali sve češće ekonomski.
Na što bi to (ono najbitnije) adolescenti mogli, odnosno trebali aktivno utjecati, a ne čini poseban izdatak (redoslijed nije posebno važan):
Tjelesna težina. Nema nikakvog smisla (ako se ne radi o bolesti) imati tjelesnu težinu ispod ili iznad "idealne". Kako se, za većinu, radi o rasponu od oko sedam kilograma, mogu se zadovoljiti "ukusi" – od "vitkih" do "punačkih". Nema nikakvog smisla koristiti namirnice koje su poznato štetne ili štetne već u malo većim količinama.
Tjelesna aktivnost. Teško je opravdati izostanak bilo kakve aktivnosti. Na raspolaganju stoje sve moguće sportske aktivnosti, kretanje od hodanja do plesanja.
Uzimanje alkohola. Samo iznimno (2×1 dl crnog vina na dan) može biti korisno. Ostalo je suvišno. U većim količinama štetno. Velike količine i svako napijanje pogubni su, a već manje količine utječu na svijest ("brisanje" svih naučenih zaštitnih znanja i vještina). Pored toga, čini podlogu za razne oblike nasilja i socijalno ugrožavanje okoline (obitelji), pa je u konačnici društveno zlo.
Pušenje i uzimanje droga. Radi se o neprirodnim tvarima – tvarima koje nisu "dio prirodnih procesa". Nikad nisu korisni. Prije stvaranja navike štetni su, a po stvaranju navike pogubni! Pored učinka na zdravlje, droge su "kriminogene" i čine opće društveno zlo.
Reproduktivno zdravlje. Adolescenti su "spolno zreli" – mogu "stvarati" novi život. To je najodgovorniji zadatak pojedinca uopće. Donja je granica od 18 godina i fiziološki i društveno prihvaćena (pretpostavka našeg, bližeg kulturnog kruga). Roditeljstvo u mlađoj dobi može se i treba izbjegavati, pored ostalog, jer gotovo nikad nije željeno. Čovjek je praktički jedina "životinjska vrsta" koja je seksualnost odvojila od sâme reprodukcije (održanja vrste). "Zdravi seks" može biti samo onaj koji slijedi obostranu suglasnost i punu svijest "partnera". Seks "za zabavu" nosi zdravstvene rizike, spolno prenosive bolesti (posljedice od neplodnosti do zloćudnih tumora). Puno češće ima elemente nasilja nego što to javnost priznaje, a nažalost, sve više raste i kriminalna zloporaba, od "ropstva" (najčešće žena) do užasnog zlostavljanja djece.
Ako je sve dosad rečeno "dijagnoza", gdje je terapija? Naši, današnji, adolescenti imaju gotovo neograničen pristup znanju. Ponovimo: spriječiti mogu sami, ali liječiti ne. Nažalost, govorimo o "našem svijetu" koji osnove pismenosti garantira.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Na putu prema zrelosti

ODRASTAMO ZAJEDNO

Odgoj nisu samo naredbe, zabrane, kazne i prigovori. Odgoj su i pohvale, poticaji, podrka, priznanje, razumijevanje i ohrabrivanje. Odgoj je ljubav.

  

ADOLESCENCIJA I PUBERTET

Naruena prirodna ravnotea

Adolescencija i pubertet zbivaju se istodobno, ali predstavljaju dva razli?ita procesa. Adolescencija je psiho-socijalna pojava, dok je pubertet anatomsko-fizioloka pojava.

  

TINEJDERI I IZLASCI

JASNA PRAVILA IGRE

U razdoblju prelaska iz kasnog djetinjstva i ulaska u fazu rane adolescencije zapo?inju i prvi problemi oko izlazaka. Najve?i je problem pomiriti elje, potrebe i stavove tinejdera sa stavovima roditelja.

  

Tjelesni odgoj i adolescenti

VJEBANJE U KAFI?U

Unato? tome to se posljednjih godina sve vie ulae u promociju tjelesne aktivnosti kao faktora zdravlja, svjedoci smo kako tjelesna aktivnost opada s godinama, osobito kod mladih.

  

Programi tjelesne i zdravstvene kulture prilago?eni za u?enike sa zdravstvenim teko?ama

KOLIKO TIJELO MOE

Tjelesna se aktivnost dugi niz godina promi?e kao faktor vaan za o?uvanje i unapre?enje zdravlja, osobito djece i mladei. Fizi?ka aktivnost vitalna je potreba djece i mladih, to je ve? odavno prepoznato, i u sustavu kolstva provodi se kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim kolama.

  

Zatita reproduktivnog zdravlja mladih

NUNOST SUSTAVNOG SPOLNOG ODGOJA

Suvremeni ivot suo?ava mlade s ve?im izazovima nego ikad. Seksualnost je prostor (rastu?ih) individualnih sloboda, ali se u me?uvremenu pretvorila i u poprite rizika.

  

Kako mladi doivljavaju instituciju braka i pojam vjernosti

PUTOVANJE UDVOJE

ivimo u nemirnom vremenu. U ivotu se sve mijenja, sve dobiva nove oblike. Od mladih se trai da budu informirani, da se jasno postave i da se bore za svoje stavove i uvjerenja. Kao da je to lako i jednostavno! to dananjim mladima zna?e rije?i vjernost ili brak? Da li su one izgubile onaj smisao i vrijednost koje su imale generacijama?
Mediji agresivno propagiraju samo jednu, sasvim druk?iju sliku svijeta, u kojoj se ismijavaju tradicionalne vrijednosti. U tom vrtlogu jedne vrste informacija, mladi ?ovjek lako moe pokleknuti i krenuti krivim smjerom.

  

Maloljetni?ka trudno?a

NEZRELE ZA MAJ?INSTVO

Maloljetni?kom nazivamo trudno?u u adolescentica izme?u 15 i 19 godina. Statisti?ki podaci pokazuju prosje?an po?etak spolnog ivota djevojaka sa 17,2, a dje?aka sa 16,3 godine. Poznato je da svega 40% parova koristi neki oblik kontracepcije. Hormonsku kontracepciju kod nas koristi svega oko 7 %, a u razvijenijim zemljama i do 40 % adolescentica.

  

POUZDANJE I NEPOUZDANJE U BRAKU

Roditelji u sjeni

Dijete u svojim roditeljima vidi mo? za koju je mislilo da je samo njegova i pripisuje im svemo?i i sveznanja. I mnogi odrasli ljudi naginju vjerovanju da su njihovi roditelji svemo?ni.

  

Depresija me?u djecom

ODRASTI ILI NE

Depresija ?e do 2020. godine postati, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija, drugi vode?i javnozdravstveni problem u svijetu, odmah iza ishemi?ne bolesti srca. Zabrinjavaju?e je da od depresije sve vie pate djeca i mladi.

  

Prevencija depresije

BRIGOM ZA DRUGE POMAEMO SEBI

Depresija je jedna od naj?e?ih kroni?nih bolesti razvijenoga svijeta. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno zauzima ?etvrto mjesto me?u vode?im bolestima, a procjenjuje se da ?e ve? do 2020. godine dosti?i drugo mjesto.

  

Problemi u adolescenata nastali uzimanjem psihoaktivnih supstanci

BIJEG U DROGU

Problem koritenja alkohola i psihoaktivnih supstanci predstavlja jedan od vode?ih problema dananje populacije mladih u Hrvatskoj i u svijetu. U razgovoru s adolescentom ?esto imamo dojam da se pred nama nalazi mlada osoba koja je iako vanjskim izgledom i dranjem u ve?ini slu?ajeva ostavlja dojam odrasle osobe, u biti je nezrela i nesamostalna, a samim time i vrlo podlona utjecajima koji mogu dovesti i do posezanja za drogom i alkoholom.

  

Ovisnosti kao ekoloki problem

ODGOJ ISPRED OBRAZOVANJA

Ekologija, ne radi se o tome kako misli, nego kako ivi.
Loesje

  

Iskustva iz rada savjetovalita u Centru za ovisnosti

ILI JA, ILI ON

  

HIV / AIDS u Hrvatskoj

DOBRO JE PONOVITI

Sindrom ste?ene imunodeficijencije (AIDS) uznapredovali je stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV-om), koji napada obrambeni sustav organizma s posljedi?nim razvojem specifi?nih zaraznih i malignih bolesti.

  

MLADI I ZARAZNE BOLESTI

  

POREME?AJ ?ITANJA I PISANJA

Planinina

Znatan udio u dje?joj populaciji imaju djeca s razli?itim teko?ama u u?enju, a velik dio te kategorije ?ine djeca s poreme?ajima ?itanja i pisanja, odnosno disleksijom i disgrafijom.

  

Negativno emocionalno izraavanje

KAZNA ZA PSOVKU - PSOVKA

Mudrost ivota ne sastoji se toliko u podizanju to vie dobrih navika, koliko u stjecanju to manje loih.
Eric Hoffer

  

SISTEMATSKI PREGLEDI DJECE

  

?UDESNI ?ENJAK (Allium sativum L.)

  

TRANSMASNE KISELINE

ZAMKE IVOTA

Dananji postupci hidrogenizacije biljnih ulja, kao i rafinacija ulja pri visokim temperaturama, naruavaju prirodnu molekulsku strukturu nezasi?enih masnih kiselina, koje tetno djeluju na ljudsko zdravlje.