DOWNLOAD      .pdf 1 702 Kb

          
ožujak - travanj

          

NAŠI ŠKOLARCI - NAŠA BUDUĆNOST

Ovogodišnji Dan zdravlja posvećen je opet jednom, rastućem, problemu održavanja sustava zdravstvene zaštite, pobliže - zdravstvenom osoblju. Radi boljeg razumijevanja, pojednostavljeno, zamislimo sustav zdravstvene zaštite kao međuodnos triju skupina ljudi:
• Prvo su korisnici, a oni brojem stalno rastu,
• Drugo su "posrednici", koje bolje poznamo kao "osiguravatelje", odnosno "politiku" općenito; kako i gdje oni funkcioniraju - drugom zgodom, ali sigurno njihov broj nije najbitniji problem,
• Treće su "zdravstveni radnici ili djelatnici", od onih skromno kvalificiranih, koji sudjeluju u pomoćnim poslovima, do onih koji se školuju duže od polovice očekivanog života milijuna korisnika diljem siromašnog i sve bolesnijeg svijeta; njihov je broj, pogotovo među siromašnima, od velike važnosti.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da je upravo taj broj, u svjetskim razmjerima, u velikoj krizi. Broj i kvalifikacija zdravstvenog osoblja ne prate porast broja stanovnika, istodobno korisnika. U krizi je orijentacija tom, jednom od najstresnijih zanimanja, koja ima svoju ekonomsku dimenziju. Naime, SZO kaže: zdravstveno osoblje preslabo je plaćeno, a Svijet je sve siromašniji!
Nakon nešto poduljeg uvoda, misao vodilja: ako je ijedna skupina korisnika zaslužila prednost, onda su to naša djeca. Razmišljajući na razini sustava, nekoliko argumenata:
• Naša djeca, dok su dojenčad, mala ili predškolska djeca, potpuno su ovisna o nama odraslima. Mogu biti, a nažalost i jesu, žrtve našeg, najčešće nedjelovanja, ali sve više i našeg djelovanja.
• Kad naša djeca dorastu do školske, one osnovnoškolske dobi (diljem svijeta milijuni umiru prije), dobivaju priliku i sami nešto doznati o vlastitome zdravlju, ali na sustav ne mogu gotovo nikako djelovati. Još uvijek su odrasli potpuno odgovorni. Koliko se sustav "bavi" zdravljem naših školaraca, a koliko njihovim bolestima, opće je poznato. Unaprijediti zdravlje, spriječiti bolest i što ranije otkriti bolest "gubi trku" pred naporima da se poboljša liječenje bolesti. U našim uvjetima, to je dob kada rastu novi zdravstveni rizici, a oni dobiveni u predškolskoj dobi još se produbljuju. Samo ilustracije radi: dok među milijardama siromašnih djeca umiru od gladi, u svijetu onih koji misle da su bogati (u koje i mi spadamo) rastu po zdravlje pogubne posljedice nepravilne i preobilne ishrane.
• Velika većina djece (u našim uvjetima) nastavlja školovanje. Tada ih zovemo srednjoškolci. Polako izlaze iz puberteta, a na kraju, uoči "mature" postaju "odrasli", navršivši 18. godinu. I dalje ne utječu na sustav, ali mogu, što mnogi i čine, negativno utjecati na vlastito zdravlje. Prvo "eksperimentiraju", a zatim i postaju žrtve navika i ovisnosti, od kojih su neke odmah po život opasne, a sve bez iznimke skraćuju život.
Gdje je optimizam? U svim sustavima "zaštite" ima mjesta za samozaštitu. U ovom, zdravstvenom, to je odavno poznato. Preduvjet svega ljudskog, pa tako i borbe za zdravlje, jest znanje. Ako je istina da se Hrvatska zalaže za uvođenje školskog obrazovnog predmeta "zdravstveni odgoj", ili sličnog imena, vrijeme je za veliki optimizam. Rizik nije malen: predmet bi mogao biti dosadan, preopterećen "faktografijom" ili na drugi način našim školarcima neprivlačan. Treba se nadati da će "programoklepci" biti na visini zadatka. Naši su školarci beskonačno bistri i pametni i samo ih treba usmjeriti.
Znatiželja će pobijediti neznanje.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije povodom

Raditi zajedno za zdravlje

  

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Ljudski resursi za zdravlje

Svjetski dan zdravlja 7. travnja ove godine posve?en je problemu krize zdrvstvenih snaga u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije brojnim aktivnostima usmjeravaju panju svjetske javnosti na tu krizu.

  

Osje?ki dobar primjer

DJELUJMO SVI ZA ZDRAVLJE

Zdravlje je najve?e bogatstvo svakog pojedinca i naroda. O?uvati to bogatstvo zna?i stalnu borbu za narodno zdravlje protiv brojnih neprijatelja naroda, od kojih su maligne bolesti neprijatelj naroda br. 2.

  

POLAZAK U KOLU

KALENDAR NIJE DOVOLJAN

U trenucima kada do?e vrijeme za razmiljanje o polasku djeteta u osnovnu kolu, svaki roditelj se s vie ili manje straha zapita: da li je moje dijete dovoljno zrelo? Ho?e li uspjeno udovoljiti zahtjevima koji ga o?ekuju?

  

MLA?E KOLSKO DOBA

Po?etak sazrijevanja

Od kolijevke pa do groba najljepe je kolsko doba

  

RAZVOJ DJETETA U MLA?OJ KOLSKOJ DOBI

DOSLJEDNOST U ODGOJU

U mla?oj kolskoj dobi, izme?u 6 7. i 11. godine ivota, jo je dominantan utjecaj obitelji, ali se on postepeno smanjuje zbog utjecaja okoline, prvenstveno zato to se javlja nov i vrlo vaan ?imbenik kolska sredina. Tek pred kraj te kolske dobi po?inje se javljati utjecaj tre?eg ?imbenika kolskih vrnjaka i medija.

  

ZDRAVSTVENA PROBLEMATIKA DJECE OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE KOLE

ODRASTANJE BEZ TRAUMA

Ulazak u kolu bitna je promjena u ivotu svakog djeteta: igru i bezbrino djetinjstvo zamjenjuje organizirani rad, a s njim dolaze brige i dunosti, oduzimanje slobode pokreta te boravak u zatvorenom prostoru.

  

ZNA?ENJE IGRE ZA DIJETE RANE KOLSKE DOBI

IGRA OTKRIVA SKLONOSTI

Ne prestajemo se igrati zato to ostarimo; ostarimo zato to se prestanemo igrati.
George Bernard Show

  

VANOST KRETANJA U DJECE PREDKOLSKE I KOLSKE DOBI

TR?ANJE JE "U KRVI"

Aktivnost je vitalna ljudska potreba. ?injenica je da je moderni ?ovjek smanjio razinu fizi?ke aktivnosti te da se mnogi zdravstveni problemi kod ljudi srednje i starije dobi javljaju kao posljedica neaktivnosti. Dio odgovornosti za takvo stanje proizlazi i iz ?injenice da ?ovjek nije stjecao naviku kretanja u mla?oj ivotnoj dobi te da je stjecanje takvih ivotnih nazora i mijenjanje ve? usvojenih puno tee kad je ?ovjek stariji.

  

KOLSKA DJECA I SPORT

Po?inje kao igra

Preventiva je osnovni vodi? u medicini. Svakodnevnom sportskom higijenom lake je odravati i unapre?ivati vlastito zdravlje.

  

SURADNJA U SOCIJALNIM SUKOBIMA

GRADNJA, A NE RUENJE ODNOSA

U?enje dugoro?no efikasnih ponaanja u sukobima ve? u ranoj ivotnoj dobi moe pomo?i djetetu u boljoj socijalnoj adaptaciji tijekom mladenatva i odrasle dobi. Vjebanje socijalnih vjetina za suradni?ko rjeavanje sukoba predstavlja vano podru?je prevencije nastanka i razvoja poreme?aja u ponaanju.

  

NEUROZE U DJETINJSTVU NO?NO MOKRENJE

Mokar krevet

Spoznaje o psihoneurozama odraslih ne mogu se u potpunosti primjenjivati na djecu. Posebnosti psihodinamike i na?in pokazivanja psihoneuroza u djetinjstvu proizlaze iz posebnosti duevnog razvoja i utoliko su naglaenije ukoliko je dijete mla?e.

  

HIPERAKTIVNOST I POREME?AJ PANJE U KOLSKOJ DOBI

Nisam zlo?est

Polazak djeteta u kolu velik je doga?aj u njegovu ivotu i ivotu njegove obitelji. Uspjeh u koli postaje vrlo zna?ajan segment u ivotu djeteta, a po?esto i najvaniji u vrednovanju djeteta, kako od u?itelja i roditelja, tako i drugih u?enika i od djeteta samoga.

  

RADIOLOKA DIJAGNOSTIKA U DJE?JOJ DOBI

KORIST I TETA NA VAGI

Dijete je dijete, a ne odrastao ?ovjek u malom. Ono se od odraslog ?ovjeka razlikuje u anatomskom, fiziolokom i psiholokom, ali i u patolokom pogledu. Te su razlike to ja?e izraene to je dijete mla?e, tad su slabije i otporne imune snage organizma.

  

Okulistika

TJELESNI S NAO?ALAMA - ZATO NE?

Sje?am se svojeg kolovanja. Morali smo potivati odre?ena pravila. Nitko nam nije objasnio zato. Kute su bile obvezne. Nismo smjeli nositi nakit. Boe sa?uvaj minke i lakiranih noktiju! Zabrane nam se nisu svi?ale, ali smo ih se morali drati.

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

BITI DRUK?IJI

Mnogo je na?ina i razloga zbog kojih moemo postati dru?iji u nekoj socijalnoj grupi. Nekad nas na to prisili kakav hendikep, nekad preseljenje; nekad sposobnosti i mogu?nosti, a nekad nemogu?nosti; nekad imovinsko stanje, a nekad obi?aji.

  

Iz rada Gradskog drutva Crvenog kria Rijeka

"Dan i no?"

Gradsko drutvo Crvenog kria Rijeka svojim dugogodinjim brojnim aktivnostima dokazuje da je aktivan i uspjean drutveni faktor koji se bavi prevencijom ovisnosti. Brojne aktivnosti kojima se bave razli?ite komisije, kao dio Gradskog drutva, dijelom su prikazane i u priru?niku za rad s mladima Pridrui nam se.

  

Razmiljanja studentice Visoke u?iteljske kole Marine Krmpoti?

nakon odranih radionica u vrti?ima i osnovnim kolama

  

Ljekovito bilje

VRIJESAK (Galluna vulgaris L.)

  

Ljekovito bilje

GOSPINA TRAVA (Hypericum perforatum L.)

  

Prehrana djece

UKUSNO I ZDRAVO

Winnicot (pedijatar i psihoanaliti?ar) rekao je "Hranjenje dojen?eta stvar je odnosa izme?u njega i majke, primjena u praksi afektivnog odnosa izme?u dvaju ljudskih bi?a." Najraniji odnos prema hranjenju treba uspostaviti na adekvatan na?in (intuitivno uspostavljen kontakt zdrave majke i djeteta). Sa 6 tjedana ivota po?inje proces u?enja djeteta o prehrambenim navikama, koji se temelji na imitaciji roditelja.