DOWNLOAD      .pdf 1 759 Kb

          
siječanj - veljača

          

PREDŠKOLSKA DJECA - STOGODIŠNJACI SLJEDEĆEG STOLJEĆA

Rođeni u prošlom, XX. stoljeću, naročito oni u njegovoj drugoj polovici, s prirođenom znatiželjom očekivali su ili ponešto prognozirali za ovo, XXI. stoljeće. Jedno je od vrlo zagonetnih pitanja i ljudska dugovječnost.
Predškolska su djeca u užem smislu djeca od četvrte godine do polaska u školu. U širem smislu tu su i dojenčad (do prve godine) i mala djeca (od druge do četvrte godine).
Uz malo optimizma, predškolska djeca u ovoj, 2006. godini u primjerenom broju dočekat će prijelaz XXI. u XXII. stoljeće. Duljina njihova života ovisit će o mnogo činitelja, smještenih u različita razdoblja njihova života.
Upravo sada nalaze se u razdoblju bujnog rasta i razvoja, kako fizičkog, tako i duševnog, odnosno mentalnog. Kad odrastu, za činitelje vlastite dugovječnosti bit će odgovorni više ili manje sami. Sad, kad su "predškolci", gotovo za sve što im se razvojnoga događa odgovorni su drugi, odrasli. Prije svega, to su njihovi roditelji, potom najuža rodbina (bake i djedovi), ali za većinu i njihovi odgajatelji u vrtiću.
U, sad pomalo posustalom, sustavu primarne zdravstvene zaštite djeca su imala naglašeno mjesto, ne posebno u skrbi za bolesnu djecu, već u nadzoru nad rastom i razvojem te u gotovo sveobuhvatnoj preventivnoj zdravstvenoj zaštiti. Težilo se sustavu u kojem će visokokvalificirani i specijalizirani zdravstveni djelatnici imati dovoljno vremena za brigu o zdravstvenom aspektu rasta i razvoja i preventivnom djelovanju na sve što čini rizik po zdravlje tog uzrasta. Što je od toga ostalo, o tom potom.
Najteže rečeno, djeca su općenito "žrtve" demografske politike jedne zemlje. Kakva je ova danas, o kojoj ovisi mnogo toga za naše predškolce, podrobnije drugom prilikom. No, ako danas mreža primarne zdravstvene zaštite predškolske djece nije dostatna, ako sva djeca nisu obuhvaćena kvalificiranim predškolskim odgojem, već to je dovoljno za negativnu ocjenu. Sve uz općepoznatu činjenicu da "Hrvatskom hara bijela kuga" (umire više ljudi nego što ih se rađa).
Pored toga, po svim istraživanjima, na ukupni rast i razvoj naših predškolaca sve negativnije utječu "mediji": navođenjem na negativne "rane potrošačke" navike (nepoznate u razvoju ljudskog društva do "nedavno"). Rizik su, bez pogovora, za navođenje djece na potrošnju, najblaže rečeno, suvišnih do štetnih i vrlo štetnih živežnih namirnica, odnosno gotovih jela. Prilog su rečenom rezultati istraživanja, koji kažu da se debljina do pretilosti širi u epidemijskim razmjerima (tu oko nas), dok u trećem svijetu (tamo negdje) djeca umiru od gladi (većinom prije predškolskog uzrasta, ako se smije koristiti taj pojam za djecu koja i tako nikad neće ići u školu). S druge strane, još su u porastu posljedice svih oblika nesreća, od kućnih do prometnih.
Pa, gdje se onda krije optimizam? U predškolskoj dobi treba očekivati: veći obuhvat predškolskim odgojem; izlazak iz krize predškolske primarne zdravstvene zaštite; sve veću obrazovanost roditelja; manje nesreća. U školskoj dobi, koja našim predškolcima slijedi, treba očekivati: veći školski, odnosno odgojno-obrazovni standard; više znanja o vlastitom organizmu, o vlastitom tijelu i duhovnom razvoju, o prednostima zdravog života, a istovremeno o samozaštiti od alkohola, pušenja i svih drugih zala koja sigurno skraćuju život; te, opet - manje nesreća.
Kad konačno odrastu, za sve će biti sami odgovorni, a po svemu sudeći živjet će u svijetu sve boljih prilika i mogućnosti, nadajmo se u svijetu manje ratnih stradanja i drugih razloga za krajnje neprirodno skraćenje života.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Emocionalna inteligencija

RODITELJI KAO MODELI

Rijetko koji roditelji nisu poeljeli da im djeca budu uspjena i sretna. Zbog toga im sve ?e?e nastoje osigurati to bolje uvjete u?enja i razvoja. Uklju?uju ih u igraonice i predkolske grupe da bi se socijalizirali i zarana po?eli razvijati sposobnosti. Jo ne znaju ?itati, a ve? odlaze na te?ajeve stranih jezika i informati?ke radionice.

  

Obitelj i razvoj predkolskoga djeteta

ZDRAVI PRIMJERI ZA PRAVILAN RAZVOJ

Roditelji i drutvo sa sve ve?om zabrinuto?u suo?avaju se s poreme?ajima ponaanja mladih. Temelji ponaanja mladih ponajvie se postavljaju u predkolskoj dobi, izme?u 3. i 7. godine ivota, kao irenje navika to ih je dijete steklo prije toga, u ranom djetinjstvu.

  

PSIHOLOGIJA

OBITELJ BITAN ODGOJNI ?IMBENIK

Postignuta iskustva i znanstvena istraivanja pokazala su da dijete mora barem prve tri godine ivota ostati u okrilju obitelji, jer mu se ina?e moe nanijeti trajnija teta. ?ak i u skromnim obiteljskim okolnostima dijete se razvija povoljnije nego u najboljim ustanovama.

  

ODGOJ DJETETA U VIEGENERACIJSKOJ OBITELJI

Postaviti jasne granice

Obitelj je najmanja i najprirodnija zajednica, ?ije ?lanove ne povezuje samo krvno srodstvo, ve? i zajedni?ki ivot, me?usobna ljubav, potovanje, povjerenje i interesi. Ona je zatvorena cjelina s njena tri najbitnija ?lana: otac, majka i djeca, a prva iskustva i u?enja dijete stje?e u mati?noj obitelji.

  

DJECA S TEKO?AMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU

  

DJECA S TEKO?AMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU

  

Hiperaktivnost kod djece predkolske dobi

DIJETE IZVAN KONTROLE

?esto se govori o hiperaktivnosti kao o poreme?aju; sam motori?ki nemir je, zapravo, samo jedan od temeljnih simptoma unutar tog poreme?aja.

  

AGRESIVNOST

TO JE MOJA IGRA?KA

Smatra se da je agresivno ponaanje na?in za traenje pomo?i ?ak kod 50% djece, kojima je potrebna dodatna stru?na pomo?!

  

Dijete i igra?ke

Poticanje kreativnosti

U po?etku djetetova ivota igra?ka je samo sredstvo za njegovo upoznavanje okoline. Dijete igra?kom mae i njom lupa, udara je i sie. Kasnije mu ona slui za imitaciju rada odraslih i za imitativnu igru uop?e. U kasnom djetinjstvu igra?ka po?inje gubiti svoje prvobitno zna?enje jer se u toj dobi dijete posve?uje ekipnim i borbenim igrama.

  

Dje?je igra?ke

U skladu s dobi

Djetetova sve ve?a sposobnost djelovanja na svijet koji ga okruuje ima vane psiholoke posljedice. Dijete stje?e osje?aj mo?i, jednako kao i znanje o okolini, uklju?uju?i i znanje o prostornim odnosima, udaljenostima i visini. Njegovu sposobnost djelovanja uveliko razvijaju i igra?ke adekvatne njegovoj uzrasnoj dobi. One pospjeuju i njegov motori?ki razvoj koji se sastoji od sve ve?e uskla?enosti temeljnih pokreta, koji obuhva?aju pokrete kretanja, pokrete baratanja predmetima i pokrete odravanja ravnotee.

  

OBU?A U MALE I PREDKOLSKE DJECE

KRETANJE BEZ GRANICA

Zna?enje ljudskog stopala (a, naravno, s njime i obu?e) u stalnom je aritu medicinske i nemedicinske javnosti. Moda bismo potvrdu vanosti stopala u ne/medicinskoj praksi najbolje nali u jednoj od misli Jonesa Wooda iz 1940. godine, kada je izjavio kako je 'stopalo takva struktura koja ?ovjeka razlikuje od ivotinja'.

  

DJE?JE NAO?ALE

Troak za roditelje ili ulog u budu?nost

Roditelji, je li vam poznato ovo: Opet je izgubio nao?ale Nema ni mjesec dana da smo kupili nove nao?ale, a ve? ih je razbio Stakla se nisu razbila pa smo joj ih preselili u novi okvir Ovaj se okvir ne?e iskriviti Sun?ane nao?ale to ?e mu to?

  

Akutne bolesti dinoga sustava u djece predkolske dobi

Nau?imo kako pomo?i djeci

Ulaskom djeteta u jaslice ili vrti? zapo?inje i njegovo intenzivnije druenje s vrnjacima, to povoljno utje?e na socijalizaciju, ali vodi i prvim u?estalijim infekcijama gornjih dinih putova. Upravo ?e?e pobolijevanje djeteta pred roditelja postavlja niz pitanja od kojih su naj?e?a "je li oslabio imunitet djeteta", odnosno "postoji li u vrti?u - jaslicama netko tko je nosilac neke bakterije".

  

STOMATOLOGIJA

DIJETE I STRAH

Kako posti?i da moje dijete odlazi u stomatoloku ordinaciju kao u vrti?? To je naj?e?e pitanje roditelja male djece. Odgovor je vrlo jednostavan: treba prvi put do?i to ranije i kad jo ne treba nikakav rad osim upoznavanja.

  

DIJETE U BOLNICI

Roditelji suradnici u lije?enju

Bol i bolest za svako su dijete traumatska situacija. Naglo odvajanje djeteta od majke ili poznate sredine tako?er je trauma za dijete. Kod primitka u bolnicu trauma je, dakle, dvostruka: dijete je i bolesno, i naglo odvojeno od majke. Ovisno o individualnom tjelesnom i psihi?kom stanju, djeca su manje ili vie osjetljiva na te traume.

  

KULTURA PROMETA

ODGOJ OD PRVOG KORAKA

"Ako si ?ovjeku poklonio ribu nahranio si ga za jedan dan,
ako si ga nau?io pecati, nahranio si ga za ?itav ivot."
Japanska mudrost

  

HRANOM DO ZDRAVLJA

Nije zdravo sve to volimo

Uobi?ajene su izreke na podru?ju znanosti o prehrani "?ovjek je ono to jede", ili "?ovjek je ono to probavlja i upija".

  

DETOKSIKACIJA TIJELA

OTROVI VAN!

Toksini, toksini, toksini. Dolaze iz okoline, zbog na?ina ivota, stresa, prehrane, dugotrajnog koritenja raznih lijekova i dovode do neravnotee prirodne energije unutar stanica naega tijela. Nakupljaju se slobodni radikali i dolazi do pada imuniteta i vitalnosti.

  

Ljekovito bilje

L O V O R (Laurus nobilis L.)

  

Ljekovito bilje

MASLINA Olea europaea L.

  

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Svijet tiine