DOWNLOAD      .pdf 1 183 Kb

          
studeni-prosinac

          

NEMA ZDRAVOG ŽIVOTA BEZ ZDRAVE PREHRANE

Jedna od tiših pošasti modernoga doba jest pretilost, drugim riječima prekomjerna težina, ili još jednostavnije - debljina. Ne samo rasprave radi, problem treba definirati: "prekomjerna težina" je ukupna težina tijela znatno veća od takozvane idealne. Jedan je od najjednostavnijih načina izračunavanja, a istovremeno pouzdan, sljedeći: od ukupne visine tijela izražene u centimetrima oduzme se 100 (jedan metar). Idealna težina neke osobe kreće se u rasponu od minus 5 do minus 12 od prethodno dobivenog broja, izraženo u kilogramima. Raspon od 7 kilograma pokriva više od 95% razlika u takozvanoj konstituciji (od najsnažnijih do najnježnijih).
Primjer: osoba je visoka 170 cm; idealna težina = 170-100=70; 70-5=65, 70-12=58, dakle od 58 do 65 kilograma (ovisno o konstituciji) bila bi idealna težina te osobe.
Prijelazno područje: od minus 5 do 0 (iznos visine minus 100) najavljuje prekomjernu težinu koju se kasnije može ocijeniti lakšom, srednjom ili teškom. Liječenje teške pretilosti (+20 ili još više kilograma) često zahtijeva zdravstveni nadzor ili čak boravak u zdravstvenoj ustanovi.
Nekoliko poruka onima koji su u dilemi oko toga što i kako dalje:
• Najveća većina ljudi danas zna da je zdrava prehrana vrlo važna za zdrav život, pa većina zna da griješi kad “podgrijava” nezdrave prehrambene navike.
• Većina ne zna da je uzimanje prekomjerne količine hrane navika, odnosno ovisnost, u načelu slična ostalim lošim navikama – ovisnostima.
• Veliko je pitanje zna li većina dovoljno o tome što je zdrava prehrana, a što je ona nezdrava. Da li to znaju svi oni koji odlučuju ne samo o vlastitoj prehrani, već i onoj drugih osoba, najbližih ili širokog kruga korisnika? Nažalost, dio zdrave prehrane je u svjetskim razmjerima (nažalost i domaćim) problem osobne ili kolektivne kupovne moći, ali nije točna česta tvrdnja da je zdrava hrana uvijek skupa (nekoliko primjera: kruh (crni), tjestenina, riža, mlijeko i svježe prerađevine, jaja, piletina, puretina, sitna plava riba, grahorice…).
• Nužno je podsjetiti na odgovornost odraslih za stjecanje prvih pravih, zdravih prehrambenih navika naše djece. Što i kako jedu naša djeca i mladi? Ne raste li korištenje “brze hrane” brže nego što smo očekivali? Ako bacimo pogled na ono što naši malci kupuju i uzimaju za vrijeme školskih odmora (u obližnjim općim trgovinama ili preko noći izniklim kioscima sumnjive ponude), trebali bismo uočiti: masno, slano, slatko …! Zar stvarno nemamo novaca za kontroliranu (a možda jeftiniju) prehranu najmlađih?! Na jednom jednostavnom primjeru može se pokazati kako odrasli djeci već u najranijoj dobi stvaraju - loše navike. Mnoge majke, nažalost, ne mogu dojiti pa je tada umjetna prehrana neophodna. Treba priznati da proizvođači dječje hrane (govorimo o razvijenom svijetu) vode računa o kvaliteti i primjenjuju sva znanstvena dostignuća. Roditelji, kušajući gotove pripravke dođu do istinitog, ali ipak pogrešnog zaključka: sve je to bljutavo, pa da "jadnim" malcima sve to skupa ne bude odveć bljutavo, počinje dodavanje: šećera - da bude slatko, soli – da ne bude neslano. Većina roditelja, nažalost, ne zna da je šećer (saharoza) suvišan, a u većim količinama štetan. Ako već žele dodati slatko, povrh onog u voću i povrću, tada neka to bude voćni šećer – fruktoza (nažalost skup) i med (nije jeftin). Soli ima dovoljno u povrću ili mlijeku, odnosno dovoljno je za odraslu osobu dodati 4 grama na dan (1/4 kg kruha). Preko toga suvišno je ili štetno.
• Slijedi već kod male djece postupni prijelaz na "brzu hranu" (najčešće premasnu i nepravilno priređenu – preprženu ili zagorenu). Još samo nedostaju: prevelike količine, nepravilni raspored (preskakanje doručka) i alkohol pa je naše dijete i prije punoljetnosti steklo sve negativne prehrambene navike.
• Ne smijemo zaboraviti: loše prehrambene navike postupno poprimaju oblik ovisnosti i, kao sve ostale ovisnosti, teško se ispravljaju i napuštaju.
Za kraj, neka od općih načela pravilne prehrane:
• pravilno odrediti količinu (umjerenost),
• pravilno rasporediti (3 – 5 obroka, zajutrak obvezatan),
• pravilno pripremiti (sirovo bolje od kuhanog, kuhano bolje od pirjanog, pirjano bolje od pečenog, pečeno bolje od prženog, prženo bolje od roštilja). To posljednje načelo vrijedi za veliku većinu namirnica.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

PRAVILNA PREHRANA

ZNAMO LI DOVOLJNO

U ljudskoj je prirodi elja za to duljim i, pri tome, za to zdravijim ivotom. Znanost zna kako to posti?i: zdrava prehrana, dovoljno kretanja, stalna psihi?ka aktivnost, odravanje primjerene tjelesne teine, nepuenje, vrlo malo alkoholnih pi?a, pridravanje higijenskih navika, odravanje prirodnosti okolia. Znanost jedino ne moe direktno djelovati na nasljedne genetske okolnosti, ali pridravanje nebrojenih mjera moe ublaiti ili odgoditi njihov utjecaj.

  

ZDRAVA HRANA

Hrana je i lijek

Poznata je izreka: Recite mi kako se hranite pa ?u vam re?i kakva vas budu?nost ?eka! Dakako, radi se o budu?nosti zdravlja, mogu?im bolestima, pa ?ak i duini ivota. Lije?nik znalac, iskusnik, ne mjeri pacijentu samo krvni tlak, razinu e?era u krvi ili ga pita to ga boli, ve? ga podrobno propituje to i koliko puta na dan jede, kako priprema hranu

  

PREVENCIJA DEBLJINE PO?INJE U DJETINJSTVU

Prvi kilogram vika

Razvijeni svijet krenuo je u novo tisu?lje?e s novim zdravstvenim problemima, me?u kojima je i prekomjerna teina. Problem se svrstava uz bok s infekcijama i pothranjenosti u zemljama u razvoju. Broj osoba s prekomjernom teinom i dalje se pove?ava te je 1998. godine Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu ozna?ila globalnom epidemijom.

  

PREHRANA DJECE PREDKOLSKE DOBI

Teta, molim jo malo

Hrana i prehrana imaju velik utjecaj na zdravlje ?ovjeka tijekom cijeloga ivota, a pravilna prehrana osobito je zna?ajna u dje?joj dobi zbog intenzivnog rasta i razvoja djeteta.
Period prije polaska u kolu izvrsno je vrijeme da dijete shvati da pravilna prehrana treba postati dio njegova zdravog na?ina ivljenja. Navike koje dijete stekne u tom razdoblju vjerojatno ?e zadrati u budu?nosti.

  

VANOST PRAVILNE PREHRANE KOLSKE DJECE

Izaberite zdravlje

Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom zati?uje se zdravlje djece, poti?e se njihov optimalan rast i razvoj te pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije ivotne dobi. Edukacijom ste?ene prehrambene navike u predkolskoj dobi treba proiriti i oboga?ivati znanjem u kolskoj, adolescentnoj i odrasloj dobi, tako da se zadri kontinuitet usvajanja potrebnog znanja o zdravoj prehrani.

  

PREHRANA U STARIJOJ IVOTNOJ DOBI

Zadrati hranjivost, smanjiti kalorije

Starija ili tre?a ivotna dob razdoblje je odre?enih ivotnih promjena. Dolazi do biolokih promjena organizma, ali i na?ina ivljenja uzrokovanog tim promjenama. S godinama mijenjaju se metaboli?ki, fizioloki i biokemijski procesi i te promjene imaju nepovoljan utjecaj na nutritivni status starijih ljudi. Smanjuje se otrina okusa, mirisa, dolazi do gubitka zubi, a s tim i do smanjenja mogu?nosti uivanja u hrani. Sastav tijela mijenja se, smanjuje se mii?na masa, pove?ava masno tkivo i usporava metabolizam.

  

PREHRANA

HRANA S PRAZNIM" KALORIJAMA

Kada pomislimo na kalorije, uobi?ajeno ih povezujemo s hranom, ali one se odnose na sve to sadri energiju. Na primjer, jedna litra benzina sadri oko 7 750 000 kalorija. Prema definiciji, kalorija je koli?ina energije, ili topline, koja je potrebna da se temperatura jednog grama vode povisi za jedan Celzijev stupanj.

  

PROBLEMI S ISHRANOM

SVE SU IZGOVORI

  

KRUH KAO NAMIRNICA

ZA SRE?U I BLAGOSTANJE

"Komad dobro ispe?enog kruha predstavlja jedan od najve?ih pronalazaka ?ovje?anstva." (K. A. Timirjazev)

  

Profesionalni voza?i i hrana

OD UMORA DO GUBITKA SVIJESTI

Velik broj godina obavljao sam rendgenske pretrage u Domu zdravlja Labin. Preteno su to bile pretrage eluca. To su bili pacijenti koji su imali ?ir na elucu ili dvanaesniku, ili se pak sumnjalo na tu bolest. Me?u tim pacijentima bio je nerazmjerno velik broj profesionalnih voza?a kamiona ili autobusa. Radili su, naime, u jednom od najve?ih prijevoznih poduze?a u Istri. U njih je bilo u postotku mnogo vie ?iraa nego u drugih zanimanja.

  

VAKANJE I ZDRAVLJE

I ELUDAC "VA?E"

Odavna je poznato da je stanje zubala vrlo vano za zdravlje i prehrambeno stanje organizma. To zna?i da se dobro provakana i s pljuva?kom dobro promijeana hrana bolje iskori?uje te da je organizmu dovoljna i manja koli?ina hrane ako je dobro provakana.

  

RAST I O?I

Malen korak za oko, velik za dioptriju

Sigurna sam da svaki roditelj s ponosom gleda kako njegovo dijete raste. Dobro papa, lijepo napreduje, malo-pomalo i koji je centimetar vie. Pa ?ak i onda kad se malo potuimo da im ?esto treba kupovati cipele broj ve?e, mi smo ponosni na svoje dijete. Raste zna?i zdravo je!

  

PSIHOLOGIJA

UTJEI ME ZALOGAJEM

Da li su vam poznate izjave kao: Dovoljno mi je da bacim pogled na hranu i ve? se debljam. Sve mi se prima. Kriv je moj suprug toliko me naivcira da moram jesti. Na poslu je tako stresno da moram uzeti koji zalogaj da se smirim. Ako se jo i hrane odreknem, to mi preostaje u ivotu. Izlike, izlike, izlike.

  

Psihologija

Odakle taj osje?aj krivnje

Cjelokupna je tajna, u naem unutranjem liku. Potrebno je neto vie re?i i o tom unutranjem liku. Rije? je o zna?ajnoj figuri unutar nae osobe, za koju smo rezervirali mnogo emocionalne energije. Bez obzira na to da li je pozitivan ili negativan emocionalni odnos koji nosimo prema unutranjem liku, osoba koju taj lik reprezentira za nas je bila zna?ajna. A sad je vana samo njezina unutranja reprezentacija...! To je dio osobe koji na neki na?in vlada ostalim dijelovima osobe. Psihoanaliti?ari nazivaju tu strukturu nad-ja ili superego.

  

DEFEKTOLOGIJA

Sram te bilo, tata

Zadrat ?emo svoje dostojanstvo,
Koliko je to mogu?e, zbog tolike ljudske zlo?e.
Ciceron

  

STRAH

Od opreza do uasa

Strah je jedna od ?etiri osnovne emocije. Kaemo da su ?etiri osnovne emocije radost, alost, srdba i strah jer se i filogenetski i ontogenetski najranije javljaju.

  

TO TREBATE ZNATI O PTI?JOJ GRIPI

TO JE PTI?JA GRIPA

Pti?ja gripa je uobi?ajena bolest ptica uzrokovana virusima pti?je gripe. Neki virusi uzrokuju teko oboljenje s visokom smrtno?u ptica (virus H5N1).

  

TRPUTAC (Plantago lanceolata L.)

  

STOLISNIK (Achilea Millefolium L.)

  

IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. KAJETAN BLE?I?

  

IN MEMORIAM

Josip Tomin

  

ZNATE LI MRAVITI?

DIJETA IDE UZ STRPLJENJE

Barem jednom u ivotu, mnogi od nas nali su se u situaciji da moraju skinuti nekoliko kilograma vika prije nekog posebno vanog doga?aja. Ve?ina ljudi tada se radije odlu?uje na to drasti?niju dijetu. Pri tome smatraju da je za njih usvajanje jednostavnih, stru?no i nutritivno dobro izbalansiranih jelovnika, koji ?e osigurati odgovaraju?u tjelesnu masu i pomo?i kod gubitka masti jednom zauvijek, nemogu?a misija.