DOWNLOAD      .pdf 1 441 Kb

          
rujan-listopad

          

NEPOZNANICA – ŽLIJEZDE S UNUTARNJIM LUČENJEM

Učenju o ustroju i načinu djelovanja vlastitoga tijela posvećujemo neprimjereno malo pozornosti. U početku su za to krivi roditelji odnosno razina njihova znanja, zatim je to, na ovu temu, potpuno "otuđen" školski sustav. Slijede prethodnim odgojem i obrazovanjem stečene navike "samoškolovanja", iako je ponuda dobrog štiva za sva moguća područja ljudske znatiželje više nego dostatna.
O povezanosti pojedinih dijelova tijela i "umreženosti" pojedinih djelatnosti još nešto razumijemo kad se radi o živčevlju ("neke žice vode nekakvu struju”), ili kad se radi o krvožilju ("neke cijevi nešto na sve strane raznose"). Kad se krene u područje žlijezda s unutarnjim lučenjem, stvari su složenije, znanje i razumijevanje poprilično su "tanki".
Većina ljudi čula je da su za održavanje razine šećera u krvi zaduženi gušterača i njena izlučevina (hormon) inzulin. Kad se to poremeti, nastaje šećerna bolest, a svatko od nas poznaje barem jednog takvog bolesnika.
Mnogi žitelji (starije generacije) mnogih naših krajeva čuli su za "gušu-gušavost" ili ju čak vidjeli i doznali da je za to odgovorna štitnjača. Neki su čuli (i zapamtili) da je dodavanje joda u kuhinjsku sol dobra zaštita od te bolesti.
Neki su čuli da negdje u grudnom košu postoji "prsna žlijezda", odgovorna za rast i razvoj.
Piscu ovih redaka čini se da tu priča manje-više završava.
Na svu sreću, vlastito (ne)znanje ne vodi u nepovjerenje u zdravstveni sustav. Tamo je uvijek netko tko se posvetio i najmanjem i "najzakučastijem" u našem tijelu.
Područje djelovanja žlijezda s unutarnjim lučenjem možda je više vezano na razvoj tehnologije. Dijagnostički postupci vrlo su složeni, terapijski još složeniji. Dostignute su i mogućnosti potpunog nadomjeska cijele žlijezde.
Tko nije čuo za Janicu Kostelić i Blanku Vlašić?!
Medicinska znanost "ide dalje", i to je dobro!

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

HORMONI

Impulsi iz malih centara

Hormoni su sloeni organski spojevi razli?ita sastava. Proizvode ih lijezde s unutranjim lu?enjem, unutranjim jer se iz njih lu?e direktno u krv, a ne van, i tako stiu do udaljenih ciljnih organa, gdje djeluju za dobro cijelog organizma. Za razliku od njih, lijezde s vanjskim lu?enjem lu?e svoje sekrete kroz izvodne kanale van.

  

Poreme?aj hormona

Smjene plus i minus faza

Svaki poreme?aj endokrinih i metaboli?kih procesa, nutritivni deficiti ili uro?ene aberacije metabolizma mogu izazvati psihi?ke poreme?aje. Poznato je da tjelesni poreme?aji i bolesti utje?u na raspoloenje i na druge psihi?ke funkcije te da, s druge strane, burna emocionalna proivljavanja mogu izazvati funkcionalne poreme?aje pojedinih organa i organskih sustava.

  

BOLESTI TITNJA?E

  

Hormonski sustav i duevne smetnje

Psiha je osjetljiva biljka

Nakon neke stresogene situacije ?esto ?ujemo sko?io mi adrenalin; suo?eni s uznemirenom ili agresivnom osobom, kaemo smiri hormone i sl.

  

Psihi?ke smetnje nakon poroda

Strah od maj?instva

Psihi?ki poreme?aji nakon poroda ?ine cijeli spektar smetnji, od onih koje se ne smatraju bole?u do onih koji sli?e tjeskobi, depresiji ili shizofreniji.

  

PUBERTET I ADOLESCENCIJA

KAD HOR MONI PROLUPAJU

Pubertet je razdoblje zna?ajnih hormonalnih promjena koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obiljeja te u kasnijoj fazi stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje biolokog sazrijevanja, to je i doba psihi?kog sazrijevanja, odnosno oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajalita i na?ela, postignu?a emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgra?ivanja odnosa s vrnjacima, usvajanje spolnog identiteta te u?enja i izgradnje socijalno odgovornog ponaanja.

  

TRAIM LI PREVIE

Molim vas, pomozite mi odrasti

  

PRVI POLAZAK U KOLU

Nikada dovoljno pohvala

Polazak u kolu jedan je od najvanijih, ili ?ak prijelomnih trenutaka u ivotu svakog djeteta, ali i njegove obitelji. Polazak u kolu predstavlja velik preokret za obitelj, a naro?ito za dijete, mijenjaju?i mu stil ivota, jer iz igre prelazi u period obveza.

  

Hormoni i o?i

O?i dijele sudbinu organizma

Sje?ate li se onog: O?i dijele sudbinu cijelog organizma? Tu re?enicu stalno ponavljam, ali pacijenti kao da ne ?uju. Zato to napominjem? U pravilu, pacijent dolazi okulistu jer ga na o?ima neto smeta. Recimo, uljaju ga, kao da su pune pijeska. Jedan mali, bezazleni simptom na o?ima moe biti pokazatelj po?etka ozbiljne bolesti. Moda uljanje u o?ima ukazuje na pogoranje bolesti od koje se pacijent ve? due lije?i, ali on to ne povezuje.

  

Agresivnost i asertivnost

LJUTNJA NE RJEAVA PROBLEM

Kada govorimo o agresivnosti, razlikujemo pojam agresivnosti kao osobine li?nosti te agresivnosti kao psihosocijalne pojave.

  

O kolesterolu i aterosklerozi povezanost s prehranom

?UVARI ZDRAVLJA IZ HRANE

Kolesterol je masna tvar (sli?na vosku), prijeko potrebna naem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, iv?anoga sustava i stani?nih membrana, za stvaranje u?nih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Me?utim, ako ga ima previe u krvi, kolesterol se nakuplja, taloi u arterijama (na njihov unutranji sloj), stvaraju?i zadebljanja (aterome, plakove, plo?e), uzrokuju?i aterosklerozu, koja je glavni ?imbenik rizika za nastanak i razvoj krvoilnih poreme?aja i bolesti.

  

KOCKANJE VRLO RIZI?NO PONAANJE

KAD NE ZNA RE?I NE

Nije izgubio onaj tko je izgubio,
ve? onaj tko ho?e izgubljeno vratiti!
Talijanska poslovica

  

LAVOSLAV (LEOPOLD) RUI?KA PRVI HRVATSKI NOBELOVAC

  

DIABETES MELLITUS E?ERNA BOLEST

Samo sam umoran

Nesposobnost tijela da regulira razinu krvnog e?era (glukoze) nazivamo e?erna bolest ili diabetes mellitus (gr?. sladak kao med). Glukoza ili krvni e?er najzna?ajniji je izvor energije u naem tijelu. Bez nje ne bismo mogli raditi, misliti, rasti, kretati se.

  

OSNOVNI PRINCIPI LIJE?ENJA E?ERNE BOLESTI

  

Mislite na svoja stopala

  

KLIMAKTERIJ, MENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

Tre?ina ivota ene

  

Ljekovito bilje

RUMARIN

Naj?e?e se sabiru listovi rumarina, iako se mogu brati i gran?ice sa cvijetom i listom.
Cvjetovi se beru u travnju i svibnju, a listovi od prolje?a do jeseni.
?aj od rumarina ja?a eludac, otklanja nadimanje, koristi se protiv bolesti bubrega i jetara, reumatizma i vodene bolesti, ja?a srce, pobu?uje cirkulaciju, ja?a pam?enje, lije?i uticu i hemoroide. Koristi se kod bijelog pranja, kod neuroze, groznice, tuberkuloze, izostale menstruacije, za lije?enje i rast kose te protiv raznih katara crijeva.
Upotrebljava se i kao za?in jelima.

  

Ljekovito bilje

BOSILJAK