DOWNLOAD      .pdf 1 694 Kb

          
svibanj-lipanj

          

KAMO IDE SESTRINSTVO?

Smije li se postaviti to pitanje? Nažalost, mora. Odakle pesimizam? Evo nekoliko argumenata, a bilo bi dobro da su netočni:
• Početkom devedesetih, u eri "svekolike privatizacije u ime tranzicije" (što god to značilo), u sustavu zdravstvene zaštite prvi je na redu bio (i stradao) sustav primarne zdravstvene zaštite. Negdje "preko noćI" svaka treća, a negdje i svaka druga medicinska sestra (srednje spreme) postaje "suvišna". Da "privatizacija" nije obvezala liječnike ("prekonoćne" poduzetnike), neki ne bi zadržali ni jednu sestru koju sad "imaju". Patronažne sestre postaju prisilno samostalne, "ne smiju se" privatizirati i, kako je krenulo, ostat će jedina medicinska djelatnost u, najblaže rečeno, "urušenom" domu zdravlja.
• Što se događa sa sestrinstvom u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti – u bolnicama? "Vječna dilema": da li je sestra dio tima kojem je na čelu liječnik ili je "posebna" djelatnost kojoj je na čelu više ili čak visoko kvalificirana sestra? Dilema još uvijek traje. Na djelu je malo jedno, malo drugo, netko bi rekao "zbrka". U profesionalnom smislu sve određuje liječnik, a u organizacijskom postoji "sestrinska hijerarhija". Velika većina poslova u bolnici organizirana je ("feudalno") u strogo razgraničenim organizacijskim jedinicama (odsjeci, odjeli, klinike …), a ne ("industrijski") po stupnju intenziteta njege. To, usput rečeno, ne potiče sestrinsku specijalizaciju te vrlo često ne osigurava ni pravo na trajno stručno usavršavanje. Najaktualnije je momentalno interesno udaljavanje sestrinstva od liječništva. Čime? Plaćama! Uza sve dosad rečeno, nameće se i činjenica da u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti postoji "manjak" sestara, dok je istovremeno ukupan broj zaposlenika u "višku". Sve se to odnosi na isti kriterij: broj zaposlenika (pojedinih i ukupno) sveden na jednu bolesničku postelju (EU - kriterij). U ovom trenutku nisu pod povećalom posljedice za bolesnika: "nedostatna njega"!
• Što nudi budućnost? Reforme školovanja: srednjeg, višeg, visokog. Sveučilište (s mogućnošću "akademskog napredovanja" – magisteriji i doktorati) ili/i veleučilište? Razdvajanje zdravstvenog osiguranja: jedno za "dijagnozu i liječenje", a drugo, posebno, za njegu? Sestrinstvo u prožimanju zdravstvenog i socijalnog? Sestrinstvo od akutne bolnice do hospicija? Sestrinstvo od ordinacije do kuće bolesnika? Njega će biti osigurana: osnovnim, dopunskim i dobrovoljnim osiguranjem, uz participaciju, uz plaćanje u gotovu ("na tržištu")?
Pitanja i neizvjesnosti, po svemu sudeći, ne nedostaje.
Gdje su odgovori?
Sustav zdravstvene zaštite bez sestrinstva nije zamisliv! Neće nestati ni u svijetu znanstvene fantastike, onom s "čarobnim štapićima" (dijagnostičkim i terapijskim). Sestrinstvo ne čeka "feminizacija", (čitaj: još slabiji ekonomski položaj u podjeli rada), ona je već u samim njenim korijenima.
Znanje i zadovoljstvo važni su preduvjeti uspješnosti. Za to se treba boriti. Za borbu se treba dobro organizirati i dobro pripremiti. Vremena nisu najoptimističnija.
Puno, puno sreće!

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Sestrinstvo

POMO? NA PUTU IZLJE?ENJA

Medicinskim sestrama posve?en je 12. svibnja svake godine, ME?UNARODNI DAN SESTRINSTVA. To je prilika da se osvrne na njihov rad i ulogu u njezi bolesnih i u zatiti zdravih ljudi. Za?etnica je modernog sestrinstva Florence Nightingale, ona je inicirala ulazak profesionalno obrazovanih ena u zdravstvenu njegu bolesnih.

  

Florence Nightingale za?etnica modernog sestrinstva

MAJKA SESTRINSTVA

Florence Nightingale ro?ena je u Firenci, 15. svibnja 1820. godine, ali je bila prava Engleskinja. Kao k?erka bogatog engleskog veleposjednika, provela je bezbrinu mladost. Stekla je temeljitu filozofsku, literarnu i matemati?ku naobrazbu.

  

Medicinske sestre

Mostovi do puta ozdravljenja

Medicinske sestre ne polau Hipokratovu zakletvu kao lije?nici, iako u lancu zdravstvene skrbi predstavljaju zna?ajnu kariku bez koje je lije?enje gotovo nemogu?e zamisliti.

  

MEDICINSKA SESTRA U JEDINICI OP?E OBITELJSKE MEDICINE

TOPLA RIJE? ZA MLADE I STARE

Sestrinstvo ima korijene u potrebama ?ovje?anstva u lije?enju i ozdravljenju bolesnih, pruanju zatite i njege te pomaganju svima bespomo?nima ili hendikepiranima, mladima, starima ili nezrelima. Cilj je sestrinstva spre?avanje bolesti i o?uvanje zdravlja.

  

PEDESET GODINA RADA SAVJETOVALITA ZA PREHRANU DOJEN?ADI

UPUTA, POTPORA I TOPLA RIJE?

Ove godine Svjetski dan zdravlja obiljeen je pod motom Svaka majka i dijete vani su (Make every mother and child count). Tom prilikom, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, obiljeeno je i 50 godina rada ovog Savjetovalita.

  

ASISTENTICA U STOMATOLOKOJ ORDINACIJI

POMO? I LIJE?NIKU I PACIJENTU

Svaki stomatolog danas trai asistenticu brojnih sposobnosti i znanja. Mnoge su od tih osobina priro?ene, a neke se u?e. Najve?i broj stomatolokih ordinacija su polivalentan je, to zna?i da u njih dolaze pacijenti svih ivotnih dobi. Zajedni?ka im je osobina ja?e ili slabije izraena nelagoda, strah, pa ?ak i potpuno negativan stav prema stomatolokom lije?enju (naro?ito u djece).

  

PATRONANA ZDRAVSTVENA ZATITA

SESTRA ZATITNICA OBITELJI

Patronana je zdravstvena zatita medicinsko-socijalna djelatnost u svrhu promicanja i o?uvanja zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice tamo gdje oni ive, rade, u?e, igraju se. Prvenstveno se odnosi na one pojedince i grupe koji imaju pove?an rizik za zdravlje.

  

ZDRAVSTVENA NJEGA I REHABILITACIJA U KU?I

POMO? STIE U DOM

Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika u ku?i nastavak je zdravstvene njege i rehabilitacije nakon izlaska iz bolnice, lje?ilita i drugih stacionarnih ustanova. Usluge zdravstvene njege i rehabilitacije u ku?i pruaju se i onim bolesnicima kojima nije potrebna bolni?ka skrb.

  

RAD MEDICINSKE SESTRE U DOMU ZA STARIJE I NEMO?NE OSOBE

UTJEHA U TOPLOJ RIJE?I

Rad medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi okostarijih osoba prikazat ?emo na primjeru Doma za starije i nemo?ne osobe Kantrida. Osniva? je Doma Kantrida upanija primorsko-goranska. Svojom djelatno?u ostvaruje zna?ajan dio skrbi za starije i nemo?ne gra?ane PG.

  

Radioterapija i onkologija

Neprimjetni stres

Kraj je jo jednog radnog dana na Zavodu za radioterapiju i onkologiju. Ni jedan dan nije isti, kao prethodni. Nije isti, ne zbog obujma i vrste poslova, ve? zbog unutarnjeg mira i nemira koji nas svakodnevno prati i brusi.

  

kola za medicinske sestre

ORGANIZACIJA VJEBI IZ ZDRAVSTVENE NJEGE

  

Psihologija

Stres, frustracija i obrambeni mehanizmi

Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osuje?ivanje) stanje je osje?ajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteko?ama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe.

  

Pedofilija teko nasilje nad djecom

ZLO VREBA IZ KOMPJUTORA

Krivi smo za mnoge propuste i pogreke, ali na je najve?i zlo?in
zlostavljanje djece, negiranje temelja ivota.
Mnoge stvari mogu ?ekati, ali djeca ne mogu.
Njima ne moemo odgovoriti sutra, oni trae danas.
Gabriela Mistral

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

LJUBAV KAO SMISAO IVOTA

Jeste li kad zastali i zapitali se: to je smisao mog ivota?, Zato ga ivim?, to mi se to treba dogoditi pa ?u svoj ivot smatrati ispunjenim, a sebe ostvarenom osobom?? Koliko vas je pomislilo na ljubav ili, jo preciznije, na ?aroliju partnerske ljubavi?

  

ALKOHOLIZAM

Kako ne postati ovisnikom o alkoholu

  

Pravilna prehrana

Odaberite zelenu ve?eru

  

Ljekovito bilje

DRIJEN (Cornus mas L.)

  

IN MEMORIAM

Mr. sc. DRAGAN JANKOVI?, dr. med.

  

KAMENCI BUBREGA I MOKRA?OVODA

SVAKI PACIJENT PRI?A ZA SEBE