DOWNLOAD      .pdf 1 728 Kb

          
siječanj-veljača

          

ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - PROTURJEČJE MODERNE MEDICINE?

Prošlo je podosta vremena od kada je, 1978. godine, Svjetska zdravstvena organizacija hrabro objavila 38 ciljeva programa "Zdravlje za sve do 2000. godine". Na stranu to što se veliki san nije ostvario, već se (skromnije) nastavlja u ovom, XXI. stoljeću, pod gotovo istim naslovom. Došlo je, međutim, do promjene ciljeva. Za ovu prigodu možemo ustvrditi da se u sklopu 21. cilja "Zdravlja za sve u XXI. stoljeću" tehnologija ne spominje, dok je u prethodnom ciklusu imala poseban naglašen cilj.
U 6. poglavlju, pod nazivom "Preduvjeti za razvoj zdravstva", bio je naglašen kao četvrti odjeljak: "Ocjenjivanje zdravstvene tehnologije" - istovremeno i posljednji, 38. cilj: "Odgovarajuća zdravstvena tehnologija". Cilj je glasio:
"Prije 1990. sve zemlje članice već trebaju imati uspostavljene mehanizme sistematskog ocjenjivanja adekvatnosti korištenja zdravstvene tehnologije, njene ekonomske opravdanosti, efikasnosti, sigurnosti, dostupnosti, kao i održavanje nacionalne zdravstvene politike i ekonomskih ograničenja za korištenje."
Pitanje glasi: zašto tada tolik oprez, a danas ni riječi? Tada je udio tehnologije u cijeni zdravstvenih postupaka bio za gotovo 50% manji nego što je danas. Samo jedan, nimalo utješan podatak: troškovi zdravstvene zaštite u najrazvijenijem dijelu Europe rastu za oko 8 indeksnih poena godišnje, dok nacionalni dohoci rastu oko 4 indeksna poena. To je vrlo ozbiljan raskorak, na koji utječu troškovi lijekova (nešto više) i troškovi tehnologije (nešto manje), a ne cijena rada (koja je inače vrlo značajna stavka u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite). Trend kretanja tih troškova i dalje pokazuje namjeru rasta. Ukupni troškovi rastu i rast će i nadalje jer prosječni korisnik zdravstvene zaštite stari i stoga se prosječna potrošnja po stanovniku povećava.
Da ovi reci ne bi sličili na poziv povratka na "staro", na "rukopolaganje", nekoliko primjera od mnoštva značajnijih uspjeha moderne tehnologije.
• Danas medicina "vidi" nekoć, ne davno, nezamislive detalje našega tijela i tako postavlja neusporedivo preciznije dijagnoze. Većina postupaka je "neinvazivna - neagresivna, gotovo neškodljiva. Koliko su samo smanjena zračenja pogubnim X-zrakama, koja su nemilice skraćivala život djelatnika koji su se bavili radiologijom!
• Danas kirurgija ulazi u tjelesne šupljine i druge prostore u našem tijelu, osvjetljava, vidi, pa zatim odstranjuje ono što treba odstraniti kroz sićušne otvore na koži.
Bolesnici ponekad odlaze na složene zahvate bez opće anestezije, a potom napuštaju bolnicu istoga dana.
Da li je, ipak, trebao ovakav naslov ovih redaka? Da, jer su ekonomski razlozi više nego upozoravajući. Iskoristivost raspoložive tehnologije nije zadovoljavajuća, ni strogost razloga za korištenje ("korištenje za svaki slučaj"), niti ona vremenska ("strojevi mogu raditi u tri smjene", a najčešće rade u "jednoj").
Sve skromnije korištenje vlastitih osjetila i sposobnosti opažanja u svakodnevnoj medicinskoj praksi možda je tema za sebe i nije s razvojem zdravstvene tehnologije u izravnoj opreci, pa o tom drugom zgodom.
Da li ćemo i kada svjedočiti obuhvatnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima pomoću (univerzalnih) naprava ne većih od nalivpera (kako nam sugeriraju autori onoga što danas zovemo znanstvena fantastika), neka bude prepušteno optimističnoj budućnosti.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Rendgenska dijagnostika danas

VIDJETI NEVIDLJIVO

Njema?ki fizi?ar Wilhelm Konrad Rntgen otkrio je 1895. godine do tada nepoznate zrake. Nazvao ih je X-zrakama, a kasnije su po njemu prozvane rendgenskima. Otkri?e je bilo revolucionarno jer su to bile elektromagnetske zrake do tada nezamislive energije.

  

ZRA?ENJA

Korist ovisna o dozi

Zra?enje ili radijacija oblik je energije koji se stvara u materiji i tada emitira i iri se energetskim valovima, izmjerivima pomo?u fizikalnih, kemijskih i biolokih metoda (dozimetrija).

  

Aparati u radiolokoj dijagnostici i njihov utjecaj na zdravlje ljudi

  

SCINTIGRAFIJA

Do dijagnoze bez posljedica

Odlaskom lije?niku svakim se danom pove?ava broj pacijenata koji se susre?u s pojmom scintigrafija. Lije?nik op?e medicine ili specijalist preporu?it ?e neki od dijagnosti?kih postupaka, npr. scintigrafiju, i uputiti bolesnika na odjel nuklearne medicine.

  

DOPLER ULTRAZVU?NA PRETRAGA KRVNIH ILA MOZGA U PREVENCIJI MODANOGA UDARA

Slikom i zvukom do dijagnoze

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, modani udar, kao najtea posljedica bolesti krvnih ila mozga, prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dok je u svijetu ve? dugi niz godina na tre?emu mjestu. Posljednjih godina broj oboljelih od modanoga udara u zemljama zapadne Europe i SAD-a smanjuje se, u prvom redu zahvaljuju?i organiziranim preventivnim akcijama i usvajanju zdravoga na?ina ivota.

  

LASER I O?I

"ZAVARIVANJE" BOLESNIH MJESTA

Postoji li itko tko nije ?uo za LASER? Na spomen lasera u medicini odmah nam se stvori predodba o ne?em korisnom, ljekovitom, to vra?a zdravlje. Primjenu lasera do?ekamo s dobrodolicom. Tko ne bi bio oduevljen da mu, u poplavi zastarjele opreme i preivjelih metoda lije?enja, ponude laser? Nije nam tada uop?e bitno to je to i kako funkcionira. Glavno je da lije?i.

  

?ovjek ili tehnika

I RAZGOVOR JE LIJEK

Razvoj tehnike danas dostie gotovo neslu?ene visine. Ono to je do ju?er bilo nemogu?e, danas je stvarnost. Razumljivo, tehni?ka dostignu?a ?ovjeku olakavaju ivot, ?ine ga ugodnijim i omogu?avaju mu da odre?eni posao obavlja to?nije, bre i s manje napora.

  

Emocionalna inteligencija

DA LI SE SAMO JEDNOM LJUBI

  

CENTRI ZA MLADE savjetovalita OTVORENIH VRATA

INFORMACIJA ?UVA ZDRAVLJE

U zatiti reproduktivnog zdravlja, adolescenti od 14 do 19 godina imaju posebno mjesto budu?i da su zdravstveni problemi adolescentne dobi vezani uz reproduktivno zdravlje (neplanirane trudno?e i poba?aje, spolno prenosive bolesti i njihove posljedice) ovisni o rizi?nom spolnom ponaanju u toj dobi, a dugoro?nim posljedicama utje?u na reproduktivno zdravlje i plodnost te zdravstvene probleme u budu?nosti.

  

LJEKOVITOST ANANASA, BADEMA, BANANE I JABUKE

Uitkom do zdravlja

Vjerojatno je najvanije ljekovito i zatitno svojstvo vo?a to to sadri antioksidanse, prije svega vitamin C, karotenoide (betakaroten i dr.) i flavonoide (katekline, flavone, antocianine i dr.).

  

PSIHOSOCIJALNA PODRKA OBOLJELIMA OD RAKA

SUO?ITI SE S ISTINOM

Stolje?ima je rak bolest koja u ljudi izaziva strah, prvenstveno zbog loih rezultata lije?enja, ?esto uz smrtni ishod, ili pak zbog preostalog ivota ispunjenog boli, strahom i patnjama. Zbog toga su mnogi lije?nici, i novinari, a i ljudi op?enito, u komunikaciji godinama izbjegavali upotrebljavati rije? rak, a prava dijagnoza bila je skrivana od bolesnika.

  

O DEBLJINI S HUMOROM

SVAKI JE IZGOVOR DOBAR

Britanski lije?nici smatraju da viak kilograma moe ponekad biti i koristan. Dr. Roger Hollwood, vode?i britanski endokrinolog, kae: "Godinama su medicinski stru?njaci upozoravali ljude da masno tkivo predstavlja velik rizik za organizam i da je ?ak i nekoliko kilograma vika vrlo opasno."

  

PRVA POMO? ZA LAIKE

NOVINE U OIVLJAVANJU ODRASLIH

  

PRIPREMLJENI NA SKIJANJE

ZAGRIJANI U HLADNO?U

Skijanje je puno vie od rekreacije i sporta, to je istovremeno odmor, uitak, zabava i stil ivota. Sezona skijanja po?inje oko Nove godine, a pripreme uklju?uju rezervaciju skijake destinacije, nabavu, obnavljanje i servisiranje skijake opreme...

  

IN MEMORIAM

Prof. Dr. Sc. ELIKA MESARO-KANJSKI (10.7.1951. 3.12.2004.)

  

POKRETNE KOMUNIKACIJE I LJUDSKO ZDRAVLJE

MJERENJEM DO SIGURNOSTI

Ljudi su svakodnevno izloeni razli?itim vrstama zra?enja koja uglavnom, pri umjerenoj izloenosti, ne utje?u na njihovo zdravlje.