DOWNLOAD      .pdf    1.55 Mb

          
svibanj - lipanj 2000.

          

ZDRAVA PREHRANA NEZAOBILAZNA ZA ZDRAV ŽIVOT

Većina ljudi danas zna da je zdrava prehrana vrlo važna za zdrav život. Većina zna da griješi kad "podgrijava" "nezdrave" prehrambene navike.

Veliko je pitanje da li većina zna dovoljno o tome što je zdrava prehrana, a što nezdrava, da li to znaju svi oni koji ne odlučuju samo o vlastitoj prehrani, već i onoj drugih osoba, najbližih ili širokog kruga korisnika.

Nažalost, zdrava prehrana je u svjetskim razmjerima (a i domaćim) problem osobne ili kolektivne kupovne moći.

Svjetska zdravstvena organizacija posvećuje tom problemu opću i posebnu pozornost. Zdravijem životu posvećuje jedan od ciljeva u programu "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću". Zdrava prehrana nije jedini, ali je primjereno naglašen element tog cilja.

 

11. CILJ - ZDRAVIJI ŽIVOT

 

Do 2015. ljudi svih društvenih slojeva trebaju usvojiti zdravije oblike života

 

Pobliže:

  1.  zdravije ponašanje značajno povećati u područjima: prehrane, fizičke aktivnosti i seksualnosti;

  2. treba postići povećanje ponude, pristupačnosti i dostupnosti sigurne i zdrave hrane.  

CILJ SE MOŽE POSTIĆI AKO:

  • javna politika stavi zdravlje u središte ljudskog razvitka i olakša zdrav izbor;

  • ljudi budu osposobljeni da razviju i primijene vlastite mogućnosti za život koji će biti socijalno, ekonomski i mentalno ispunjen;

  • načela higijene prehrane budu primijenjena na sve dijelove prehrambenog lanca te svi odgovarajući sektori podijele odgovornost za njihovu primjenu;

  • budu primijenjeni propisi smanjivanja mikrobiološkog i kemijskog zagađenja namirnica te budu poštivani međunarodni standardi za stočarstvo i higijenu namirnica životinjskog podrijetla;

  • bude unaprijeđena ravnoteža u prehrani, a nedostaci vitamina ili minerala (npr. vitamin A i željezo) budu otklonjeni, tako da se poveća ponuda, pristup i uzimanje integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća te tako da se smanji uzimanje vrlo masnih namirnica;

  • primjenom svjetske strategije jodiranja soli nedostatak joda bude uklonjen kao javnozdravstveni problem u svim zemljama;

  • budu primijenjene porezna, poljoprivredna i opća gospodarstvena politika koje će poticati zdraviju prehranu;

  • politika planiranja razvoja naselja i gradova te transporta budu poticale rekreaciju i pojačanu fizičku aktivnost;

  • cijelo žiteljstvo dosegne informacije o sigurnijim seksualnim odnosima;

  • budu osigurani učinkoviti izvori sredstava i infrastruktura, odnosno odgovarajuće obrazovanje i informiranje, koji će postojeća znanja učiniti bolje poznatim.

Zavod za javno zdravstvo sve godine posvećuje veliku pozornost razvoju metode i postupaka nadzora nad higijenskom ispravnošću javne prehrane, ali povrh toga jedan je od prvih koji razvija i nadzor nad prehrambenom vrijednosti obroka javne prehrane.

Ipak, da li je stanje javne prehrambene ponude zadovoljavajuće? Higijenska situacija vjerojatno je svaki dan sve bolja, ali što je s onom još važnijom - vrijednosnom?

Što i kako jedu naša djeca i mladi? Ne raste li korištenje "brze hrane" brže nego što smo očekivali? Ako bacimo pogled na ono što naši malci kupuju i konzumiraju za vrijeme školskih odmora (u obližnjim općim trgovinama ili preko noći izniklim kioscima sumnjive ponude) trebali bismo uočiti: masno, slano, slatko ...! Zar stvarno nemamo novaca za kontroliranu (a možda i jeftiniju) prehranu najmlađih?!

Da li je došlo vrijeme da naši malci dobiju u osnovnoj školi predmet "Zdravi život" pa da preuzmu odgovornost sami za sebe, onako kako mnogi preuzimaju za (mnogo apstraktniju) ekologiju?

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Sto godina Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije Rijeka

  

Akademija u povodu obljetnice Zavoda za javno zdravstvo

Sve?ana akademija u povodu 100 godina Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije Rijeka odrana je 7. travnja 2000. godine, u Hrvatskom kulturnom domu na Suaku, u 11 sati. Imala je sve?ani i "radni" dio, u kojem su svi uzvanici imali priliku uivati u ukusno pripremljenom domjenku. Prisutno je bilo gotovo 400 uzvanika. Glazbeni dio akademije ispunili su glazbeni zbor Hrvatskog lije?ni?kog zbora, Podrunica Rijeka te solisti i guda?i Glazbene kole "Ivan Mateti? Ronjgov" iz Rijeke. U nizu uvaenih gostiju, posebno istaknuti bili su pomo?nik ministra zdravstva dr. Ante Barbir, upan Primorsko-goranske upanije g. Milivoj Brozina sa suradnicima, gradona?elnik grada Rijeke mr. Vojko Obersnel sa suradnicima, monsinjor Ivoslav Lini?, predstavnik Petog zbornog podru?ja Hrvatske vojske bojnik dr. Avelino Banti?, predstavnik Ministarstva zatite okolia i prostornog ure?enja g. Andrija Randi?, predstavnica Hrvatskog lije?ni?kog zbora prof. dr. ALeksandra Frkovi?, predstavnik Hrvatske lije?ni?ke komore doc. dr. Darko Manestar, ravnatelj Udruge zdravstva g. Milo Klepo, predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. Mate Ljubi?i?, dekan Medicinskog fakulteta Rijeka prof. dr. Stipo Jonji? sa suradnicima, zastupnici Hrvatskog dravnog sabora i skuptine Primorsko-goranske upanije, gradona?elnici i na?elnici gradova i op?ina Primorsko-goranske upanije, ravnatelji zavoda za javno zdravstvo i njihovi suradnici, ravnatelji zdravstvenih ustanova sa suradnicima, predstavnici Sveu?ilita i Veleu?ilita, umirovljenici, zaposlenici i poslovni partneri. U slubenom dijelu akademije uzvanicima se obratio ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Rijeka prof. dr. sc. Anto Jonji?, koji je govorio o vanosti obljetnice i ulozi koju je Zavod na ovome podru?ju imao za razvoj preventivne misli. U drugome dijelu doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun kratko nas je proveo kroz povijest Zavoda i prezentirao Monografiju Zavoda.

  

STARENJE I PREHRANA

KAKO POSTI?I DUGOVJE?NOST ?

Ve?ina zemalja o?ekuje znatno napredovanje u ivotu starijih ljudi i o?ekivano trajanje ivota danas je due nego prije. U ?emu je tajna dugovje?nosti? Kako moemo ne samo posti?i dulji ivot, nego i odravati optimalno zdravlje kroz godine i za vrijeme starosti?

  

HRANA I FIZI?KA AKTIVNOST

USKLADITI UNOS I POTRONJU

Da bismo odrali tijelo u dobru zdravlju, u normalnim aktivnostima ili pri poja?anoj fizi?koj aktivnosti, potrebno je osigurati iste prehrambene tvari. Kada vjebamo umjereno, ali redovito, nema potrebe radikalno mijenjati prehranu. Treba nau?iti procijeniti da ravnotea prehrambenih tvari koju trebamo moe biti razli?ita za one koji se uop?e ne bave fizi?kom aktivno?u.

  

PREHRANA KOLSKE DJECE

ZAJUTRAK - ENERGETSKA REZERVA

Dobro uravnoteena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omogu?ava normalan rast i razvoj djece.

  

PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA I PRAVILNA PREHRANA

NEMASNA HRANA - ZDRAVO SRCE

Dananji na?in ivota uvjetovan je demografskim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Neke su od karakteristika: starenje populacije, pove?anje broja malih obitelji, a sve ve?i broj zaposlenih ena.

  

PREHRANA, KOLESTEROL I MASNE KISELINE

NEZDRAVE I ZDRAVE MASTI

U prehrani pu?anstva masti predstavljaju bogat izvor energije, bitne za odravanje fiziolokih funkcija i tjelesne aktivnosti. Masti osiguravaju oko 40% ukupne energije u prehrani naeg pu?anstva. Masti koje unosimo u organizam preko namirnica uglavnom su mjeavina triju vrsta masnih kiselina: zasi?enih masnih kiselina, jednostruko nezasi?enih i viestruko nezasi?enih.

  

PREPORUKE ZA PRAVILNU PREHRANU KOD BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA

  

GARAVICA

?ESTA I NEUGODNA POJAVA

garavica je jedan od naj?e?ih simptoma u bolestima probavnih organa, posebice gornjega dijela (jednjak, eludac i dvanaesnik). Rije? dolazi od gr?ke rije?i pyrosis, to u prijevodu zna?i vatra ili oganj. Sam simptom vrlo je neugodan i rijetki od nas nisu ga osjetili kao pe?enje u elucu ili iza grudne kosti, a ponekad se osje?a i u grlu i ustima. ?e?e se javljaju kod sagibanja i u lee?em poloaju, a u?estalija je kod debljih osoba i trudnica.

  

MINERALNE VODE PROTIV GASTRITISA I ULKUSNE BOLESTI

NEUTRALIZATOR NADRAUJU?IH TVARI

Svakako su kroni?ni gastritis i ulkusna bolest, naime ?ir dvanaesnika i rje?e eluca, naj?e?e elu?ane bolesti. Sve je ?e?i i prijelaz kiselog elu?anog sadraja u jednjak. Te tri bolesti izazivaju velike tegobe: garavicu, bolove, pa i komplikacije poput krvarenja, slabokrvnosti, po ivot opasno pucanje ?ira, kadto i prijelaz u rak.

  

KONZERVIRANJE HRANE ZRA?ENJEM

SKUPO ALI U?INKOVITO

Bez odre?enih tehnolokih mjera, svaka se ivena namirnica kvari. U vrijeme napoleonskih ratova prvi se put ukazala potreba za proizvodnjom konzervirane hrane za veliku francusku vojsku, koja se osvaja?ki kretala cijelom Europom. To je prvi uspio Appert, 1804. Sada se u gusto napu?enim velikim gradovima i zemljama u razvoju jo vie ukazuje potreba za osiguranjem zdrave hrane i zaliha dugotraju?ih zdravih sirovih ivenih namirnica. To se moe posti?i njihovim konzerviranjem.

  

KUHANJE I LJEKOVITOST GLJIVA

ZA LJUDSKU PREHRANU

  

OTROVANJA GLJIVAMA

Od davnine ljudi upotrebljavaju gljive za svakodnevnu hranu, a neke od njih i za gurmanske poslastice. Me?utim, odavno su iskusili da neke gljive mogu biti i otrovne. Najstariji pismeni podatak potje?e iz V. stolje?a p.n.e., od gr?kog pjesnika Euripida, koji je opisao smrt ene i troje djece nakon konzumiranja gljiva.

  

Kako odabrati "pravu" dijetu za mravljenje?

OPREZNO DO VITKE LINIJE

Jedna je od vjerojatno najteih odluka za ljude s vikom kilograma kada po?eti s dijetom, pa to onda obi?no izgleda ovako: "od sutra ili od ponedjeljka idem na dijetu". Kada se kona?no odlu?imo zapo?eti, tada nam se teko, u moru raznovrsnih dijeta, odlu?iti za onu pravu, koja ?e u najkra?em mogu?em vremenu donijeti najvie rezultata, tj. gubitka kilograma.

  

HRANA I ALERGIJE

ALERGENI - SVUDA OKO NAS

Alergija na hranu ili imunoloka preosjetljivost promijenjena je, bolesna reakcija organizma, a nastaje nakon ponovljene konzumacije neke hrane koja je za ve?inu ljudi sasvim bezopasna. Hrana kao alergen jesu bjelan?evine velike molekule, relativno otporne na enzimatsku razgradnju.

  

PREHRANA I VID

JESTI ZDRAVO DA BI SE DOBRO VIDJELO

Kad bi ?ovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, ?iji bi gubitak najtee podnio? Za ve?inu ljudi to je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne moemo ni zamisliti kako bi izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti.

  

ZDRAVLJE ZUBA

GUMA ZA VAKANJE - ZA ILI PROTIV ?

Pred gotovo pola stolje?a pojavljuje se u naim trgovinama nov proizvod - GUMA ZA VAKANJE - koji nevjerojatnom brzinom i mo?i osvaja svako dijete. Istovremeno, roditelji pokazuju odre?enu odbojnost i negativan stav prema uporabi djeci toliko drage poslastice, koja tijekom vakanja gubi svoj okus i miris, ali nikada ne smanjuje masu, to bi zapravo zna?ilo da ju se ne moe pojesti.

  

Genetski izmijenjene namirnice

RAJ?ICA S RIBLJIM GENOM

Pove?ana potronja hrane, izazvana velikim porastom broja stanovnika na Zemlji, prisiljava ?ovje?anstvo na ve?u proizvodnju namirnica. U svijetu se ulau ogromni napori na unapre?enju poljoprivredne proizvodnje i primjeni najsuvremenijih metoda u uzgoju poljoprivrednih kultura i modernih tehnolokih rjeenja u proizvodnji namirnica. Posebno zna?ajnu ulogu u tome ima biotehnologija, koju definiramo kao koritenje biolokih procesa u proizvodnji namirnica.

  

GENETIKA

GENI SU KRIVI ZA SVE

Ricchard Dawkins, u knjizi "Sebi?ni gen", pie: "Iznosim tvrdnju da smo, jednako kao i sve ostale ivotinje, samo strojevi koje odre?uju nai geni. Nai su geni, poput uspjenih gangstera iz Chicaga, uspjeli u nekim slu?ajevima i po vie milijuna godina preivjeti u izrazito natjecateljskom svijetu. To nam daje pravo o?ekivati od naih gena odre?ena svojstva.

  

RAZGOVOR S GOSPO?OM MARIJOM HACK

NISMO NESPOSOBNI ZA RAD

  

TROVANJE ALKOHOLOM

OP?E PRIHVA?ENA POJAVA

Alkoholizam je karakteriziran poreme?enim ponaanjem koje uklju?uje potrebu za alkoholom i slabiju kontrolu pijenja uz razvoj ovisnosti. Za razliku od alkoholizma, koji se definira kao zaseban poreme?aj, odnosno bolest, umjereno, kontrolirano pijenje alkoholnih pi?a socijalno je prihvatljiv oblik ponaanja.

  

Uz 31. svibnja - Svjetski dan nepua?a

PUENJE JE SAMOUBOJSTVO NA RATE

Posljednji je dan mjeseca svibnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila Me?unarodnim danom nepuenja i pozvala sve pua?e da se toga dana uzdre od puenja. Najbolje bi bilo da im to bude po?etak odvikavanja i trajne apstinencije. Samo su neki pua?i na taj dan odri?u svoje omiljene cigarete, a najvie ih se na apel SZO i ne osvr?e.

  

ZAKONSKO RJEAVANJE UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

PEPELJARA NA SUDU

Zakon o ograni?avanju uporabe duhanskih proizvoda (NN, 128/99.) donesen je, o ?emu smo ve? afirmativno pisali u NZL-u. U?inak toga je preventivnog akta iznad o?ekivanog. Me?utim, to ne zna?i da se primjenjuju bez teko?a. Ubrzo je ranjen jer mu je otkriven diskutabilni nedostatak na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, a na jedno slabo mjesto (gotovo rupu) ukazivano je neuspjeno jo u postupku donoenja.

  

Sveci - zatitnici od bolesti u maoj medicinskoj tradiciji

  

OK