DOWNLOAD      .pdf    999 Kb

          
svibanj - lipanj 2004.

          

PROBAVA - MOŽEMO LI JE SAMI NADZIRATI

Idealno gledajući, moderan, obrazovan čovjek trebao bi upravljati većinom svojih životnih funkcija ili ih barem nadzirati. Probava je jedna od takvih.
Skloni maštanju kažu da su probavni organi jedan od mogućih, svakodnevnih srazova našeg tijela s ostatkom svemira. Dišemo, naša koža je u dodiru sa svim što nas neposredno okružuje, uzimamo hranu i vodu iz okoline na usta - početak probavnog sustava.
Cijela ideja tako je jednostavna, a ipak... Naše tijelo treba stalni unos energije, unos tvari kojima obnavljamo dijelove tijela koji se "troše i nadomještaju", vode - "okružja" u kojem se sve to događa.
Ne ulazeći u ne baš sasvim jednostavne mehanizme probave kao sustava, nije preteško shvatiti i prihvatiti da se sve to može nadzirati, a da se u mnogočemu time može i upravljati.
Možemo, u ovom osvrtu, zanemariti unos vode, jer manjak će signalizirati osjećaj koji zovemo žeđ, a višak nije očekivan kada žeđ prestane. No, voda nije jedina tekućina koju unosimo u svoj organizam. Tu stvari stoje drukčije. Jedina tekućina, osim vode, koja bi mogla biti u manjku jest mlijeko, i to ono majčino, u dojenačkoj dobi, kad subjekt - dojenče i tako ne odlučuje. Kad su sve ostale tekućine u pitanju, višak može biti, a često i jest problem. Tekućine koje uzimamo ili su suvišne, ili štetne, ili čak pogubne. Tipičan su primjer suvišnog uzimanja tekućina sva moguća (neprirodna) slatka i gazirana pića. Tipičan primjer uzimanja tekućina koje su štetne, ili čak pogubne, jesu alkoholna pića. Uz izuzetak (crnih) vina u sasvim malim količinama (po jedan decilitar dva puta dnevno), sva alkoholna pića su u malim količinama suvišna, u većima štetna, a u velikima pogubna.
Kako stoje stvari s namirnicama (koje ne svrstavamo u pića)? Uz pretpostavku da namirnicom nazivamo samo ono što je organizmu uvjetno potrebno, odnosno korisno, treba odgovoriti na pitanje zašto uvjetno. Još su stari Egipćani shvatili da je mnogo toga "što uzimamo na usta" u premalim količinama bezvrijedno, u "pravima" lijek, a u prevelikima otrov. Čovjek je, za razliku od životinja, svjesno biće, što bi trebala biti prednost. Da, ako zna. Ali gubitak nekoć dobro razvijenih zaštitnih refleksa i nagona, baš i nije od pomoći. Postoji bezbroj načina ili "recepata" kako uzimati korisno, kako naučiti što je beskorisno, kako ne uzimati ono što je štetno ili čak pogubno (ili količinski, ili uopće). Za razumijevanje većine toga dostatna je pošteno završena osnovna škola. Sjetimo se da su mnogo toga znale i slijedile naše bake ili njihove često tada još nepismene bake. Pa kako to da ljudi danas tako loše «nadziru» ili «upravljaju» svojom prehranom, a zatim i probavom? Koliko je tu neznanja, koliko obijesti, koliko nečeg trećeg, bilo bi pretenciozno smjestiti na jednu stranicu.
Jedno je sigurno: za prehrambene navike, pa zatim i za sve posljedice, kad su u pitanju naša djeca, odgovorni smo mi odrasli. Sve što smo djeci naopako činili do njihove četvrte godine, ostat će im dugo i pitanje je da li će jednog dana znati i moći sami ispraviti pogreške.
Za kraj malo optimizma. Prehranom se može upravljati (čak i u siromaštvu) pa tako i probavom. Ako su prehrana i probava u redu, i zdravlje u cijelosti lakše je čuvati.
Da treba cijeli život učiti, nije nikakva novost.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Probavni sustav

ULAZ ZA ZDRAVLJE I BOLEST

Od usta do izlaznoga crijevnog otvora prua se do 9 metara duga cijev u kojoj se probavlja hrana. Probavni sustav najjednostavnijeg oblika postoji i u ranih ivih bi?a, jo od prije milijuna godina. U ?ovjeka taj je sustav najrazvijeniji i vrlo je kompleksne gra?e.

  

VITAMINI

BorcI protiv slobodnih radikala

Vitamini su organski spojevi potrebni u malim koli?inama za odvijanje metabolizma u stanicama organizma. Najve?im dijelom ne mogu se sintetizirati u naem organizmu, osim nekih, poput vitamina D (pod utjecajem sun?evih zraka), vitamina K i H uz pomo? crijevne mikroflore, vitamina B3 iz aminokiseline triptofan koju moramo u organizam unijeti hranom.

  

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

KAD U GRLU ZAPE?E

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) patoloko je stanje uvjetovano povratkom (refluksom) sadraja eluca u jednjak, usta i dine puteve, s ?itavim nizom simptoma i znakova bolesti. Po?etkom 20. stolje?a ta je bolest bila nepoznata, a posljednjih 20 godina za nju vlada veliko zanimanje. Podaci u novijoj literaturi upu?uju na to da u zapadnom svijetu dosee razmjere epidemije, dok je u nerazvijenim zemljama slabije nazo?na.

  

DIVERTIKULOZA DEBELOGA CRIJEVA

VLAKNA I VODA ?UVAJU CRIJEVA

Divertikuli su male vre?aste hernijacije (kile) sluznice kroz mii?ni sloj debeloga crijeva (kolona). Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu kolona, ali ih naj?e?e vidimo u sigmoidnom dijelu debeloga crijeva. Veli?ina im je prosje?no od 0,5 do 1 cm u promjeru, a s lumenom crijeva komuniciraju preko vrata koji moe biti razli?itog kalibra i duine. Naro?ito su ?esti u osoba starije ivotne dobi.

  

Hemoroidalna bolest

?vori?i koji uljaju

Visok postotak bolesnika koji pate od probavnih tegoba, a dolaze na pregled u ambulantu op?e prakse i u specijalisti?ke ambulante, odnosi se na one koji boluju od hemoroidalne bolesti. Gotovo 50% populacije iznad 50 godina ima povremene tegobe zbog hemoroidalne bolesti.

  

BOLESTI JETRE

?aica na dan vodi u cirozu

Jetra je najve?i organ u naem tijelu, tei 1200-1500 mg i ?ini pedeseti dio ukupne tjelesne mase. U djece je relativno ve?a te ?ini njezin osamnaesti dio. Smjetena je u desnom gornjem dijelu trbuha i zati?ena rebrima.

  

u?ni kamenci

Crne i sme?e perle

u?ni su kamenci vrlo ?esta pojava te se procjenjuje da oko 10% populacije i oko 30% populacije iznad 65 godina, u Europi i Americi ima u?ne kamence. U ena su u?ni kamenci dvostruko ?e?i nego u mukaraca.

  

Rendgenske pretrage organa probavnog sustava

ODLJEV POKAZUJE SVE

Bolesnici oboljeli od bolesti organa probavnog sustava zauzimaju zna?ajan postotak pregledanih u ambulantama op?e medicine. Tome odgovara i podatak da oko 30% pregleda u rendgenskim kabinetima otpada na probavne organe.

  

O?i i probava

KAD VAM PROBAVA NATJERA SUZE NA O?I...

Dobila sam zadatak da napiem neto o probavi i o?ima i nala sam se na ?udu. to napisati? Prvo to mi je palo na pamet bio je vic o Muji koji je doao na pregled okulistu i po?eo skidati ga?e. Okulist ga je zapanjen gledao, a Mujo, svla?e?i se, neto sasvim ozbiljno upita.

  

USTA I PROBAVA

PO?ETAK CIJELE PRI?E

Svaki stambeni prostor ima ulazna vrata i pretprostor (predsoblje) gdje se susre?u doma?in i posjetilac. Taj susret ponekad je topao i srda?an, a ponekad, ovisno o trenutku, raspoloenju doma?ina te osobinama posjetitelja, i hladan. Tu se oni upoznaju i formiraju svoje prve stavove u svom budu?em odnosu.

  

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG IVOTA

Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izraavaju preko fiziolokih procesa: radost smijehom, alost suzama, bol gr?em, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama ?ovjek prisutan cijelim svojim tijelom.

  

BIOMETEOROLOGIJA

Vrijeme i nae zdravlje

Jo je Hipokrat, otac medicine, prije gotovo dvadeset i pet stolje?a, upozoravao da vremenske prilike utje?u na ljudsko zdravlje. Naglaavao je da se kod nagle promjene vremena te promjene godinjih doba moraju posebno ?uvati kroni?ni bolesnici.

  

Emocionalna inteligencija

TO SVE LJUBAV NIJE I dio

Malo tko od nas razlikuje vlastite predstave i vjerovanja o ljubavi od ljubavi same. Uop?e nam ne pada na um da bi drugi ljudi pod ljubavlju mogli podrazumijevati neto to mi nikad ne bismo.

  

Dostignu?a prirodne medicine

Blatom protiv visokoga tlaka

Tradicionalna ili prirodna medicina ne samo da privla?i panju ljudi koji trae neki narodni lijek, ve? i stru?njaka, usprkos mnogim epohalnim dostignu?ima klasi?ne medicine. Mnoge ekipe profesionalaca iz tog razloga neumorno krstare tropskim praumama i nepreglednim pustinjama. Stru?njaci smatraju da prirodna medicina moe posti?i mnogo vie nego to se pretpostavlja.

  

Nae nesre?e i uzroci

IVOT JE ARENA

Promatranjem povijesnog tijeka jasno se primijeti rast, razvoj i nestajanje naroda. Naa je stopa nataliteta negativna. Bojimo se bijele kuge, da li ?emo ostaviti povijesni trag ili ?emo doivjeti potpun krah kao Maye i Inke i jo neki narodi sli?ne sudbine.

  

Rak probavnih organa I dio

Kad stanice prolupaju

U jurnjavi svakodnevnog ivota vrlo ?esto zanemarujemo prirodne potrebe i ritam svojeg tijela. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja, tijelo naj?e?e reagira bole?u. Niz je bolesti koje nastaju na taj na?in, ali, to je najvanije, ispravnim ivotom i potivanjem vlastitih potreba mnoge bi se mogle izbje?i ili ublaiti.

  

Genetski preina?ene namirnice

Insekt u krumpiru

Dostignu?a moderne molekularne biologije i genetike omogu?ila su manipulacije s DNA na molekularnoj razini, ali i horizontalni prijenos gena i pripadaju?ih svojstava izme?u jedinki razli?itih, nesrodnih vrsta te time stvaranje novih rekombinantnih svojstava ivih organizama.

  

LJEKOVITO BILJE II

DOMA?A LJEKARNA DRVE?E, LISTOVI, CVIJE?E

  

KEMOTERAPIJA

MODERNI LIJEKOVI POBJE?UJU RAK

Zlo?udni su tumori po u?estalosti drugi uzrok smrtnosti, odmah iza bolesti srca i krvnih ila. Prema podacima Dravnoga registra za rak, u Hrvatskoj se godinje dijagnosticira oko 24.000 novih slu?ajeva zlo?udnih bolesti, to zna?i 65 novih slu?ajeva dnevno. Kod ena je naj?e?i rak dojke, slijedi rak maternice i debeloga crijeva. Mukarci naj?e?e obolijevaju od raka plu?a, zatim od raka eluca i prostate.