DOWNLOAD      .pdf    984 Kb

          
ožujak-travanj 2004.

          

SIGURNOST NA CESTAMA JE - BITI BEZ NESREĆA

Ovogodišnja poruka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u povodu Svjetskog dana zdravlja 7. travnja 2004. ("Road Safety Is No Accident") posvećena je zdravstvenom problemu koji stalno raste. Nesreće kao uzrok poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti u svojoj su ukupnosti u stalnom porastu. Nesreće u cestovnom prometu toliko su zastupljene da se počinju promatrati kao posebnost.
Podsjetimo se da danas, po procjenama UN, polovica čovječanstva živi u naseljima koja se mogu svrstati u gradove. Gradovi, pogotovo oni u siromašnim zemljama, rastu eksplozivno i kaotično. Cestovni promet, neovisno o siromaštvu, raste nažalost puno brže od sigurnosti.
Iako SZO predviđa da će nesreće u cestovnom prometu do 2020. godine doći do neslavnog trećeg mjesta na popisu vodećih uzroka poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti (još devedesetih prošlog stoljeća to je bilo 9. mjesto), SZO se ne predaje i poručuje:
• urbanističkim rješenjima treba smanjiti izloženost i ovisnost o cestovnom prometu,
• boljom regulacijom prometa i strožim mjerama protiv neodgovornog ponašanja u prometu treba smanjiti cestovne prometne nesreće (sudare) u odnosu na količinu prometa,
• povećanom zaštitom prometnica i samih prometala treba smanjiti posljedice (povrede) kad do nesreće dođe,
• neprekidnim unapređenjem svih elemenata sustava (cestovne) prve pomoći treba smanjiti pogubnost posljedica nastalih nesreća.
Po mišljenju eksperata SZO, u dosadašnjem vremenu prometnim nesrećama nije posvećena odgovarajuća pozornost i navode se dva osnovna razloga:
• ljudi diljem svijeta doživljavaju nesreće fatalistički iako je većina događaja i okolnosti u granicama naše kontrole, znači mogu se prevenirati, odnosno i nisu nesreće u doslovnom smislu,
• s druge strane, ljudi nisu do kraja svjesni o težini svih posljedica cestovnih prometnih nesreća i, budući da se većim dijelom mogu spriječiti i težina posljedica može biti manja.
Konačno trošak ulaganja u povećanu sigurnost manji je od šteta koje nesreće izazivaju.
Dobro je biti optimist i kad na prvi pogled "stvari" izmiču kontroli.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije dr. Lee Jong-Wooka

  

GLAVNI FAKTORI RIZIKA ZA PROMETNE NESRE?E I OZLJEDE

  

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

PROMETNE OZLJEDE

?injenice:
Prometne ozljede ubile su oko 1,2 milijuna osoba 1998. godine.
Preko 70% - gotovo 850.000 osoba poginulih od prometnih ozljeda 1998. godine bilo je mla?e od 45 godina.

  

ODGOVORNOST ?OVJEKA ZA PREVENCIJU U PROMETU

TKO JE JA?I VOZA? ILI VOZILO

Prometne nesre?e ve? su se pretvorile u svjetsku i u nau nacionalnu katastrofu: me?u uzrocima smrtnosti u suvremenoj civilizaciji zauzimaju visoko tre?e mjesto. Epidemija prometnih nesre?a zamijenila je negdanje epidemije zaraznih bolesti poput kuge i kolere.

  

Preventiva u prometu Autoklub Rijeka

SVI SMO U ISTOME FILMU

Vozim ve? 28 godina. Sram me je re?i da do prije nekog vremena mnogim znakovima nisam znala zna?enje. to je jo poraznije-vozila sam napamet. Da mi je ivot ovisio o tome, ne bih znala nabrojiti znakove koji se nalaze na mom putu od ku?e do posla, a tim se putem vozim ve? 8 godina! I to se onda dogodilo?

  

OSOBE S INVALIDITETOM U PROMETU

KULTURA IVLJENJA I HUMANIZAM

Samostalan ivot, mogu?nost samoodre?enja i izbora, pridonoenje drutvu u cjelini, mogu?nost izbora i sudjelovanje u gospodarskom, politi?kom, socijalnom, kulturnom i obrazovnom sustavu - sveukupno ovisi o mobilnosti osobe s invaliditetom. Stoga sve ono to drutvo investira u mobilnost osoba s invaliditetom, u smislu njihova socijalnog uklju?ivanja, daje momentalne i nemonetarne u?inke na drutvo u cjelini.

  

REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON PROMETNE NEZGODE

NEZATI?ENI SU NAJUGROENIJI

Pravilan i povoljan put oporavka nakon prometne nezgode uvjetovan je nizom ?imbenika. S obzirom na broj prometnih nezgoda i broj ljudi koji u njima svakodnevno sudjeluju, valja na?initi nekoliko podgrupa na?ina ozlje?ivanja, prema ?emu se i odre?uje put i vrijeme oporavka.

  

OVISNOST O DROGAMA KAO RIZIK PONAANJA U PROMETU

KAO PIJANI ... ILI JO GORE

Zloporaba droga, kao velik socijalno-gospodarski problem, nije zaobila ni nas, a utje?e na razli?ite drutvene sfere, pa tako i na promet. Broj prometnih nezgoda u Hrvatskoj raste svake godine sve vie. Uzroci prometnih nesre?a nisu samo loe ceste, stara i neispravna vozila, neopreznost, nego i sve ve?i broj mladih koji ne samo da su neiskusni voza?i, ve? i uivaju razli?ita opojna sredstva.

  

DOBAR VID GLAVU ?UVA

TKO JE JO NASTRADAO SJEDE?I PRED TELEVIZIJOM

Neki sam dan doivjela osobni i profesionalni poraz. Kao okulist ve? nekoliko godina potpisujem voza?ima pravo da sjednu za volan s obzirom na kvalitetu njihovog vida. Nastojim im objasniti koliko je dobar vid vaan za sigurnu vonju.

  

STOMATOLOGIJA

IMAM SAMO JEDNU GLAVU

Dani su nam sve dui, sunce ?e?e i ja?e sija s neba, a temperatura zraka polako ali sigurno raste. Takve klimatske promjene utje?u na na na?in ivota. Sve ?e?e izlazimo iz svojih domova, bavimo se aktivnostima u prirodi i mnogi se po?inju baviti svojim hobijima koje su drali u mirovanju za hladnih i vlanih zimskih dana. Energiju akumuliranu za vrijeme zimskog mirovanja treba potroiti. Na?ini troenja energije razli?iti su, ovisno o starosnoj dobi, navikama, strastima i tko zna kojim jo sve porivima.

  

KRIZNA STANJA

GUBITAK TLA POD NOGAMA

Pojmovi stres i kriza nerijetko se upotrebljavaju kao istozna?nica premda se radi o pojmovima koji ozna?avaju razli?ita zbivanja. Dok stres predstavlja sloenu psiholoku i fizioloku reakciju organizma na stresor, pojam krize ozna?ava specifi?nu psiholoku reakciju na situaciju u kojoj je dolo do promjene materijalne ili sociokulturne realnosti pojedinca ili promjene njega samog, to moe naruiti individualnu ravnoteu u toj mjeri da ju pojedinac nije u stanju ponovo uspostaviti za uobi?ajeno vrijeme.

  

U svjetlu najnovijih znanstvenih istraivanja

Ima li ?ovjek samo pet osjetila

Ve? u osnovnoj koli u?enici u?e da ?ovjek ima pet osjetila, odnosno osjetne organe za vid (oko), sluh (uho), opip ili dodir (u koi), okus (na jeziku) i njuh (u sluznici nosa). Me?utim, osjetna podru?ja znatno su ira, tako da imamo i osjet za bol, temperaturu te kinesteti?ke osjete koji nas obavjetavaju o poloaju tijela i kretnjama pojedinih dijelova tijela, zatim organske i stati?ke osjete za registriranje poloaja tijela u prostoru (kod ?ovjeka i svih kraljenjaka nalaze se u labirintu u unutarnjem uhu).

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNE MASKE - III. dio

EMOCIONALNIM MASKAMA nekad svjesno, a nekad nesvjesno prekrivamo autenti?ne emocije koje smatramo nepoeljnima, za koje vjerujemo da nas ?ine slabijima, manje atraktivnima, manje poeljnima ili manje vrijednima u usporedbi s drugima. elimo se zatititi od mogu?eg neprihva?anja, odbacivanja ili nekog drugog emocionalnog ozlje?ivanja.

  

MIGRENA

KAD U GLAVI KUCA

Migrena je najdue poznata i jedna od naj?e?ih vrsta glavobolje,koja se javlja periodi?no, s karakteristi?nim bolovima samo na jednoj strani glave. Bolovi su iznenadni, pulziraju?i i ve?inom vrlo jaki. Migrenu obi?no prate mu?nina, povra?anje te osjetljivost na buku i svjetlost. Prema razli?itim istraivanjima, od nje pati od 8 do 20% pu?anstva, prosje?no se od nje boluje 34 dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini. U Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, to uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena ima i jasne drutveno-ekonomske implikacije.

  

FARMAKOMANIJA OVISNOST SUVREMENIH LJUDI

PILULE SRE?E I SNAGE

Zdrav radi svata da oboli, a bolestan se brine kako da ozdravi! Talijanska mudrost

  

AEROBIKA I ZDRAVLJE

RAZNOLIKOST POKRETA I VJEBI

Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vjebaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ako nisu u uporabi, postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.

  

Pro?itali smo pro?itajte

Mirko tifani?: IMA LI NADE ZA KUTE I PIDAME

Potkraj prole godine objavljena je u nas jedna nova knjiga, zanimljiva u prvom redu stoga to se bavi temom odnosa lije?nik pacijent, o ?emu se vrlo malo govori, a jo manje pie.

  

KAKO POSTI?I VRHUNSKU FORMU

TRENINGOM UMA DO UMNE KONDICIJE

  

LJEKOVITO BILJE

DOMA?A LJEKARNA

U tradiciji hrvatskoga naroda prepoznavanje i primjena ljekovitoga bilja imaju dugu povijest, a narodna je izreka da za svaku bolest trava raste. Op?enito vrijedi tvrdnja da se tim prirodnim sastojcima djelovanje moe dokazati, ali da je teko utvrditi mehanizam djelovanja. Poznato je i da se iskustva narodne medicine uvijek iskoritavaju, uvijek se kriti?ki promatraju i uvijek, gdje to nije u?injeno provjeravaju da bi dalja primjena odre?enih lijekova imala znanstvenu osnovu.

  

VONJA NIJE IGRA

Naglim pove?anjem broja motornih vozila i gusto?e prometa dolazi do porasta ozlje?ivanja i smrtnosti u prometnim nesre?ama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2002. godini umrlo je u cestovnim prometnim nesre?ama 1,19 milijuna ljudi u svijetu: 869 000 mukaraca i 323 000 ena.