DOWNLOAD      .pdf    816 Kb

          
siječanj-veljača 2004.

          

MENTALNO ZDRAVLJE - DRUŠTVENI PRIORITET

Mentalno zdravlje ili, popularnije rečeno, duševno zdravlje od pamtivijeka je
zasebno i pomalo izdvojeno područje zaštite zdravlja. To je jedno od rijetkih,
ako ne i jedino područje ljudskog zdravlja kojim se bave dvije djelatnosti. Osim
medicine, najčešće preko specijalnosti koju zovemo psihijatrija ("liječenje
duše"), tu je i psihologija ("znanje o duši"), odvojena i "otrgnuta";
od medicine, smještena u porodicu "društvenih znanosti";. No, o logičnosti
i dosljednosti raznih podjela drugom zgodom.
Poremećaji duševnoga zdravlja, duševne bolesti, nažalost su u porastu. Na to ukazuju
sva ozbiljna svjetska istraživanja. Nedavno provedena anketa na području Primorsko-goranske
županije (kvalitativno istraživanje - odgovor na pitanje: "Koji je zdravstveni
problem po vašem mišljenju najviše zapostavljen?") dala je za mnoge iznenađujući
rezultat: duševno zdravlje je na prvom mjestu. Treba istaknuti da problemi duševnoga
zdravlja uključuju i bolesti ovisnosti (alkoholizam i ovisnosti o drogama), s
nespornim psihičkim posljedicama.
Što o svemu tomu kaže Svjetska zdravstvena organizacija? Od ukupno 21 cilja projekta
"Zdravlje za sve u XXI. stoljeću", mentalno zdravlje je na visokom šestom
mjestu!
6. CILJ - UNAPREĐENJE MENTALNOGA ZDRAVLJA
Do 2020. godine, treba unaprijediti psihosocijalno stanje i učiniti dostupnom
zaštitu ljudi s problemima s mentalnim zdravljem.
Posebno treba:
6.1. znatno smanjiti prevalenciju i štetne utjecaje na mentalno zdravlje, a povećati
sposobnost ljudi da se i sami nose sa stresnim životnim događajima;
6.2. smanjiti stopu samoubojstava za najmanje jednu trećinu, naročito u zemljama
i skupinama stanovništva gdje su te stope najviše.
Cilj se može postići ako:
- se više pažnje pokloni unapređenju i zaštiti mentalnoga zdravlja tijekom života,
posebno skupinama koje su socijalno i ekonomski u nepovoljnijem položaju;
- životno i radno okruženje bude uređeno tako da pomogne ljudima svih životnih
dobi: steći osjećaj sklada, izgraditi i održati društvene odnose i uhvatiti se
u koštac sa stresnim događajima i situacijama;
- zdravstvene i druge službe za skrb budu osposobljene za radno otkrivanje problema
mentalnoga zdravlja i pružanje primjerene pomoći;
- službe za osobe s problemima mentalnoga zdravlja pružaju kvalitetnu skrb, uz
primjerenu povezanost službi socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, obraćaju posebnu
pozornost pružanju pomoći u kriznim situacijama te manjinama i skupinama u nepovoljnijem
položaju;
- budu uvažavana ljudska prava i poboljšana kvaliteta života osoba s problemima
mentalnoga zdravlja, posebno onih s kroničnim poremećajima.
Od svih problema duševnoga zdravlja koji su u dokazanom porastu, mogu se istaknuti
tri:
1. posljedice, najčešće neizlječive, uzimanja opojnih droga (od toga one tzv.
amfetaminske skupine, npr. "ekstazy", kod nekih osoba ostavljaju trajne
posljedice već nakon prve doze);
2. svi oblici tjeskobnih stanja (anksioznost) koja se javljaju kod svih uzrasta,
a izravno su u vezi s osjećajem socijalne nesigurnosti (kod djece problemi u obitelji,
ali i oni u školi; kod odraslih radna nesigurnost; kod starijih strah od neimaštine);
3. depresija, po nekima bolest XXI. stoljeća, djelomično u porastu zbog općeg
(ali često ne i kvalitetno) produljenja ljudskog vijeka.
Problemi duševnoga zdravlja, možda najmanje od svih problema zdravlja, ovise o
uspješnosti medicine, čega su već svjesni i ljudi sasvim prosječne opće naobrazbe.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

MENTALNO ZDRAVLJE, POREME?AJI I BOLESTI

RAZMILJANJA O ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENE ZATITE

Prate?i podatke u Godinjaku hrvatske zdravstvene slube za 2000. godinu vidi se da u Rang-ljestvici deset vode?ih uzroka smrti nema duevnih poreme?aja i poreme?aja ponaanja niti kongenitalnih abnormalnosti; njihov je postotni udio u smrtnosti tek 1,54%.

  

Mentalno oboljeli ?lan obitelji

ZAJEDNICA IZVOR STRESA

Mentalna oboljenja koja ote?uju svakodnevno funkcioniranje, kao to su shizofrenija i bolesti raspoloenja, imaju utjecaj na ivote drugih osoba koje su emocionalno vezane (obitelj) ili su s njima u svakodnevnom kontaktu (skrbnici i profesionalci). ?lanovi obitelji poznaju bolesnika prije nastupa bolesti i imaju iskustvo prvih konfuznih stanja, naglih promjena raspoloenja bez razumljivih povoda, kao i emocionalnih osvetni?kih reakcija i optuivanja za koja okolina ne nalazi razloga u stvarnosti.

  

POREME?AJI RASPOLOENJA

NAKON SUNCA DOLAZI KIA

Poreme?aji osnovnoga nivoa raspoloenja nazivaju se poreme?aji raspoloenja. ?esto su pra?eni i nekim drugim promjenama u psihi?kim i tjelesnim funkcijama. Raspoloenje se moe mijenjati u dva smjera: od snienog raspoloenja, koje nazivamo depresija, do povienog raspoloenja, koje nazivamo hipomanija ako se radi o teem poreme?aju.

  

ANKSIOZNI POREME?AJI (NEUROZE)

Anksioznost, tj. tjeskobnost stanje je unutarnje nelagode, pra?eno tjelesnom napeto?u. Ona se javlja u svim psihijatrijskim poreme?ajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poreme?ajima. To su poreme?aji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razrijeiti na razli?ite na?ine, koritenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe moe biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka.

  

SHIZOFRENI POREME?AJI

CIJEPANJE RAZUMA

Shizofrenija je jedna od najstarijh bolesti u ljudi. Najraniji opisi te bolesti sadre obiteljsko podrijetlo, endogeni uzrok, rani po?etak, remitiraju?i ili progresivni tijek, bizarne ideje, disocijaciju misli i emocija, kao i socijalno povla?enje.

  

DEMENCIJE

KAKO SE ZOVEM?

Prou?avanjem, preveniranjem i lije?enjem duevnih poreme?aja starijih osoba, koji se klini?kom manifestacijom razlikuju od sli?nih poreme?aja u mla?ih odraslih osoba, bavi se gerontopsihijatrija. Kao posebna supspecijalisti?ka grana u naoj zemlji, unato? potrebi, ona jo ne postoji. Mnogi poreme?aji starijih osoba zahtijevaju paljiviji tretman nego kod mla?ih osoba.

  

Posttraumatski stresni poreme?aj

IDEM NA PUSTI OTOK

O posttraumatskom stresnom poreme?aju (PTSP) govorimo posljednjih dvadesetak godina premda je taj sindrom opisivan u literaturi ve? vrlo davno, a spominjan pod raznim imenima i u zapisima lije?nika s ratita mnogih ratova posljednjih stolje?a. PTSP predstavlja jedan od sindroma koji se javljaju kao posljedica proivljenog traumatskog doga?aja poput sudjelovanja u borbenim akcijama, ali i prirodne katastrofe, saobra?ajne nesre?e, silovanja, napada i sli?nih ivotno ugroavaju?ih situacija.

  

SUICIDALNOST I SUICID

BRISANJE GRANICE IVOTA I SMRTI

Suicid je krajnje sloeno, uvjetno re?eno, ponaanje koje odraava suprotne tenje i ?iji ishod zavisi od relativne ja?ine tih tenji i od nepredvidivih ?initelja.
Veoma je teko pouzdano odgovoriti na pitanje - zato ljudi u jednom ?asu ili vie puta tijekom ivota diu ruku na sebe, zato i kako odlu?e u jednom aktu sami sebi oduzeti ivot. Psihijatre zanimaju upravo ti individualni motivi elje za vlastitom smr?u, psihodinamska struktura potrebe da se "ivotu okrenu le?a".

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNE MASKE - II. dio

EMOCIONALNE MASKE katkad svjesno "navla?imo" ele?i izgledati druk?ije ili se zatiti. Smatramo ih nuno potrebnima. Ako nam ivotno iskustvo pokae da i nije tako, spremni smo uloiti puno energije kako bismo sami sebe uvjerili da su "maske" nunost i da je jedino s njima mogu?e preivjeti "u okrutnom svijetu".
No, ?esto ih koristimo i ne znaju?i. Nau?imo od ljudi uz koje rastemo kako se to radi i ne pomiljamo da je mogu?e druga?ije. Toliko se naviknemo glumiti ono to mislimo da bismo trebali biti, da vie i ne znamo to su nai autenti?ni osje?aji.

  

MEDICINA I ZDRAVLJE

Misli pozitivno u interesu zdravlja

  

OKULISTIKA

KAD SA SLIKOM NETO NIJE U REDU

Jesu li krive kamere ili reija?

  

ZUBI I POREME?AJI PREHRANE

ANOREKSIJA I BULIMIJA NERVOZA

Danas su moderne mrave djevojke s tankim dugim nogama. U prirodi je malo osoba s takvim tijelom, ali da bi takvima postale, one primjenjuju razne dijete za mravljenje. Rezultati takvih dijeta varijabilni su nepostojani, a ponkad i patoloki.

  

Zdrava prehrana (II. dio)

Ja?anje imuniteta hranom

  

ZIMSKE BOLESTI

GRIPA I UPALA PLU?A

Gripa ili influenca akutna je zarazna bolest dinog sustava. Prvi opis bolesti potje?e od Hipokrata, jo iz petog stolje?a prije Krista.

  

LJEKOVITO I AROMATI?NO BILJE

FINO?A MIRISA

Najve?i broj ljekovitih biljaka pripada cvjeta?ama, a velika koli?ina mirisnog bilja nalazi se samonikla u prirodi, kao korov. ?esto se kod nas koristi naziv "ljekovito bilje" i za ono ljekovito, i za aromati?no. Teko je izdvojiti za?ine, mirodije i aromu.

  

RAD UDRUGE "TERRA"

RUKA POMO?I U NEVOLJI

U oujku 2001. Udruga "Terra" zapo?ela je s programom Smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica uzimanja droga, u svijetu poznatijim kao "Harm Reduction/Needle Exchange" program. Program je pokrenut kao odgovor na rastu?u epidemiju ovisnosti i realnu opasnost irenja HIV/AIDS epidemije me?u ovisnicima, koja se javlja kao posljedica me?usobnog dijeljenja upotrijebljenih prica, igala i kuhala, a time i na iru populaciju seksualnim putem. Op?i su ciljevi programa smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica intravenoznog uzimanja droge te senzibilizacija i edukacija zajednice o problemima koritenja droga.