DOWNLOAD      .pdf    668 Kb

          
srpanj-kolovoz 2003.

          

DOJENJE
POČETAK ZDRAVE PREHRANE

I ove godine obilježavamo Svjetski tjedan dojenja.
Da podsjetimo: “Majčino mlijeko je najbesprekornija hrana dostupna ljudskim bićima.” Proizvodi se i dostavlja “korisniku” bez ikakvog zagađenja. Ono je prirodni izvor najveće moguće vrijednosti. Većina ljudi zna da je dojenje korisno za dijete, mnogo manje ih zna da je dojenje izvanredno i za zdravlje majke.
Treba iskoristiti prigodu i otvoriti temu: što je to zdrava prehrana i kada s njom započeti? Svakako, to je dojenje, koje po prirodnim zakonima počinje prvog dana.
Kako dalje? Svi znaju da prije ili kasnije dolazi do postupnog dodavanja drugih namirnica majčinom mlijeku. S majčinim mlijekom prestat će se prije ili kasnije i ostati na “pripravljenim obrocima”. Velika većina ne zna da prelaskom na pripravljene obroke počinje proces STVARANJA ŽIVOTNIH PREHRAMBENIH NAVIKA. One najintenzivnije stvaraju se do četvrte godine života. U procesu stvaranja pogrešnih prehrambenih navika veći je “grijeh” u onome što se obroku dodaje nego sam obrok. O čemu se radi? Odrasli, pogrešno, pretpostavljaju da je dječja hrana nedovoljno ukusna! Počinje začarani krug dodavanja: šećera da bude slatko, soli da bude slano, masnoća da “ne bude siromašno”. Djeca, na svu sreću, odbijaju ljuto i (koji put nažalost) gorko.
Da podsjetimo, trećina ljudi razvijenoga svijeta blizu je pretilosti ili već je pretila. Posljedice za zdravlje manje-više su poznate, ali proces počinje vrlo rano, u dječjoj dobi! Ukratko: šećer (saharoza) je suvišan ili štetan – dovoljna je fruktoza ili glukoza koja se nalazi u voću i povrću te med sa svim svojim usputnim ljekovitim svojstvima; sol u dodatku većem od oko 4 grama na dan (nalazi se u 250 g kruha) suvišna je i opterećuje razne funkcije u organizmu (srce i bubrege naročito); o suvišnim i pogrešnim masnoćama mnogi znaju dovoljno, ali...
Porastom standarda, ali ne i znanja, ubrzava se proces stvaranja loših prehrambenih navika, naročito odlaskom u školu. Preslatko, preslano, premasno, “brza hrana” – ne dopuštaju našoj djeci zdrav rast i razvoj.
O ovoj temi trebalo bi pisati i govoriti mnogo više nego dosad!
Da bi se ustrajalo u ostvarivanju tog cilja i da bi se trajno dokazivalo spomenute konstatacije, treba se podsjetiti na nekoliko činjenica koje se odnose na našu zemlju:
Hrvatska je zemlja “bijele kuge” (rađa se manje nego što umire).
U Hrvatskoj “imati djecu donosi ekonomske probleme”.
U Hrvatskoj zaštita majki i djece nije u cijelosti pokrivena obvezatnim zdravstvenim osiguranjem, što će reći da nije predmet svekolike solidarnosti.
Medijski prostor posvećen “svemu umjetnom” znatno je veći od onoga posvećenog “svemu prirodnom” kad se radi o začeću, trudnoći, rađanju, dojenju i općenito podizanju djece.
Netko će reći: “još jedan crn pogled”, no iskustvo uči da nepriznavanje činjenica ne pomaže rješavanju problema (guranje glave u pijesak).

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Pedijatrija

PREVENCIJA DEBLJINE PO?INJE U DJETINJSTVU

Razvijeni svijet krenuo je u novo tisu?lje?e s novim zdravstvenim problemima, kao to je prekomjerna teina. Problem se svrstava uz bok infekcijama i pothranjenosti u zemljama u razvoju. Broj osoba s prekomjernom teinom i dalje se pove?ava te je 1998. godine Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu ozna?ila globalnom epidemijom.

  

Porod u vodi

OPUTENO I BEZ STRAHA

Porod u vodi jedan je od alternativnih na?ina ra?anja, s ciljem poticanja to prirodnijeg ra?anja. Takav na?in poznat je odavna me?u Camash Indijancima na Kostariki i sastavni je dio njihove kulture. Godine 1963. ra?anje u vodi javlja se u Rusiji, ali kao neformalna djelatnost, izvan sustava zdravstva. U Francuskoj su 80-ih godina zapo?eli eksperimenti s uporabom vode pri ra?anju i 1987. godine dr. Michael Odent uvodi takav na?in ra?anja u bolni?ku praksu, a 80-ih godina praksa se iri i u Americi, Njema?koj i Engleskoj.

  

SOS - telefon za dojenje

Zdrave majke i zdrava djeca

Udruga "Roditelji u akciji RODA" osnovana je 2001. godine i zalae se za dostojanstvenu trudno?u, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Nai su projekti brojni i obuhva?aju zalaganje za prava trudnica, roditelja i djece, edukaciju i izdavanje edukativnih materijala, rad na humanizaciji poro?aja u Hrvatskoj i mnogo drugog.

  

Prehrana dojen?eta

Hranjenje iz alice bolje nego iz bo?ice

U proteklih nekoliko desetlje?a postalo je jasno da, kada se dijete ne moe dojiti izravno, najbolji na?in davanja mlijeka, maj?inog ili zamjenskog, jest hranjenje iz alice. Taj jednostavan na?in hranjenja, kojem je prethodilo hranjenje iz bo?ice, dio je te?ajeva u sklopu pokreta Rodilite prijatelj djece. Djeca koja imaju korist od hranjenja iz alice uklju?uje i nedono?ad koja nije sposobna aktivno sisati, djecu ?ije majke iz nekog razloga ne mogu dojiti ili djecu koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu hraniti dojenjem.

  

Poviena tjelesna temperatura

?elo vru?e, ruke hladne

Poviena tjelesna temperatura naj?e?e predstavlja odgovor organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, no moe biti i posljedica manjka teku?ine u organizmu (dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva.

  

KOLSKA MEDICINA

JA U KOLU IDEM...

Polazak u prvi razred osnovne kole jedan je od najvanijih, ili ?ak prijelomnih trenutaka u ivotu svakog djeteta, ali i roditelja. Za svako je dijete i njegove roditelje polazak u kolu uzbudljiv, samo to je za neke pra?en oduevljenjem, a za neke strahom.

  

VID I KOLA

Kvaliteta vida utje?e na ono to ?emo postati

Je li vam se ikad desilo da vas ljuti ne?ija sporost? Jeste li se ikad zapitali zato netko oklijeva? Je li vam palo na pamet da razlog lei u tome to osoba moda ne vidi na na?in na koji vidite vi? Moe li druk?ije vi?enje okoline rezultirati druk?ijim reagiranjem u istoj situaciji? Moe!

  

ZATITA ZUBI

DJE?JA USTA I LJETO

Stiglo nam je to eljno o?ekivano godinje doba. Ne zna se tko mu se vie veseli djeca ili roditelji. To je doba kad su najdue zajedno jer su roditelji na godinjem odmoru, a djeci je zavrila nastava.

  

Obiteljska astma-kola

(DO)IVJETI ASTMU S NOVIM MOGU?NOSTIMA LIJE?ENJA

Mnogo je novosti o astmi, a one trebaju biti dostupne svima. Posebno ih trebaju znati oni koje bolest poga?a, naro?ito stoga to od te naj?e?e kroni?ne bolesti dje?je dobi boluje svako deseto dijete i zato to astma pokazuje izrazit trend porasta posljednjih 10-20 godina u svijetu i u nas. Astma se, poput rijeke ponornice, izgubi u svom nepredvidivom tijeku (40-80% djece do puberteta izraste iz astme), da bi se kasnije u ivotu ponovno pojavila, izazvana nekim pokreta?ima.

  

SARS

RENDGENSKE PLU?NE PROMJENE

Donedavno je SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome teki akutni respiratorni sindrom) bio nepoznata zarazna bolest. Lako se prenosi i zato postoji opasnost njene globalizacije. Ne sprije?i li se njeno irenje, ona moe promijeniti na?in naega ivota.

  

VODA

  

Vo?e

  

Psihologija

OSAMLJENOST I PREKID KOLOVANJA

Zamislite kako je boraviti trideset sati tjedno tamo gdje vas nitko ne voli. Svakako je rije? o vrlo uznemiruju?em trenutku. Kroz osje?aj odba?enosti i nedostatka prijatelja pro?e gotovo svatko u odre?enoj fazi djetinjstva ili mladosti.

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

POTREBA ZA PANJOM I PREPOZNAVANJEM (I)

Kad vam, prolaze?i ulicom, susjed mahne eirom i osmjehne se, a vi mu sa smijekom dobacite: "Dobar dan! Je li vam vru?e?", obostrano ste zadovoljili jednu od svojih primarnih potreba: POTREBU ZA PANJOM I PREPOZNAVANJEM.

  

DREVNA KINESKA MEDICINA

Korisna znanja

  

RAZGOVOR S IVANOM BONIFA?I?EM

Debel ne?u vredit nita

Sredinom kolovoza na brojnim ?e promidbenim prostorima u Hrvatskoj, u sklopu kampanje Ministarstva zdravstva "ivjeti zdravo", koja promi?e pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, osvanuti veliki plakati s porukom "Ovo je moje zdravlje" koju ?e poslati gospodin Ivan Bonifa?i?, krepki devedesetpetogodinjak koji, osim to je posluio kao "model" kampanje, zaista i ivi na na?in koji kampanja propagira.

  

Cjelovit pristup ljudskom zdravlju

Ne lije?iti bolest, ve? ?ovjeka

Ve? je Hipokrat (prije gotovo 2.500 godina) zastupao tezu da najprije treba lije?iti duu, a tek onda tijelo te da bolesniku treba ponuditi najprije rije?, a tek nakon toga i lijek

  

NENAD RAOS

OPASNOST OD MOBITELA (TO JE ISTINA, A TO SU PRI?E)

  

HIGIJENA BAZENA NA OTVORENOME

U evolucijski pradavna vremena ?ovjekov je predak bio ?etveronoac. Razvoj mozga i koritenje prednjih nogu kao ruku obiljeja su dvononog Homo sapiensa. Suvremeni ?ovjek polako se pretvara u beznoca jer stalno sjedi Homo sedens.

  

Ljekovito bilje

Lijek i otrov

Manji broj biljaka koje rastu spontano u prirodi ima veliku farmakomedicinsku vanost, neto ve?i broj osrednju, a najve?i broj na?enih biljaka ima malu vanost za znanstvenu medicinu koja brine o lije?enju bolesti i o prevenciji. U narodnoj uporabi najraznovrsnija je primjena ba te druge i tre?e grupe biljaka.