DOWNLOAD      .pdf    570 Kb

          
svibanj-lipanj 2003.

          

KRETANJE UNAPREĐUJE ZDRAVLJE - KRETANJE ČUVA ZDRAVLJE

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u posljednje vrijeme ulaže velike napore u traženju i uvođenju resursa koji nisu "posljedica svemoćne napredne tehnologije", pa stoga i poprilično nadostupni većini stanovništva ovog našeg planeta. Jeda je od dobrih primjera široka i uspješna kampanja "Povratak dojenju"
Ovom prigodom nešto više o kretanju. Dvadeseto stoljeće ostat će zabilježeno, među inim "inovacijama", i po drastičnom smanjenjenju svih oblika kretanja. Tehnologija rada pretpostavlja ili sjedenje, ili (još pogubnije) stajanje. Zbog povećanih relacija, pri odlasku na posao i povratku sa posla koristi se javna ili osobna prometala. Djeca se voze ili prevoze do škole i na relacijama kraćim od kilometra (zbog sigurnosnih razloga ili preteške školske torbe?).
SZO kaže da se 60% odraslog stanovništva kreće manje od zaštitne razine očuvanja zdravlja i spriječavanja čitavog niza bolesti, najviše onih srca i krvožilja te organa za kretanje.
Recimo nešto više o djeci i zdravom odrastanju. Ako se smiju davati generalizirane i stoga paušalne ocjene onda bi današnjica izgledala:
- u vrtićima (u našim uvjetima nedostatan obuhvat) stanje je zadovoljavajuće, ali se čini da aktivnosti koje ne zahtjevaju kretanje polako ali uporno rastu;
- u osnovnoj školi (1.- 4. razred) sve je na plečima jedne jedine osobe - učitelja; škola je pretežno zatvorena ustanova, radi se u smjenama, rijetko, gotovo nikad u prirodi; tjelovježba je orijentirana na sport u smislu "jedni se igraju, a većina promatra";
- u osnovnoj školi (5. - 8. razred) dolazi specijalizirana osoba - nastavnik tjelovježbe, ograničen programom i prostorom; nastupa vrijeme burnih promjena u rastu i razvoju; težište je na "talentiranima", zapostavljaju se do isključivanja "nespretni, predebeli i neskloni";
- u srednjoj školi motivacija učenika sve je slabija, prostorno-tehničke mogućnosti slabije od onih u osnovnoj školi; dio srednjoškolskog uzrasta ne ide u školu - o njima se ne zna mnogo.

Zašto toliko o maldima? Osnovni je razlog "društvena" odgovornost odraslih u stvaranju pozitivnih i u sprječavanju negativnih navika mladih.
Da li se svi odrasli, koji znaju, mogu i moraju, dovoljno angažiraju da mladi ne izgube sposobnosti i potrebe, zapisane u nasljeđu, ne u nečemu što treba stvarati, učiti ili na drugi način usvajati iz početka. Sjetimo se samo kojom brzinom djeca protrče nakon što prohodaju.
Na kraju, vrijedno je podsjetiti se: nema unaprjeđenja i očuvanaja bez samozaštite. Nema jednostavnijeg i dostupnijeg resursa od vlastite sposobnosti kretanja. SZO je, kao i obično, u pravu. A djeca? Tko je kriv za njihove loše i nesačuvane d
obre navike?

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

ivjeti zdravo

Promijenimo krivo nau?eno ponaanje

Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapre?enje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravsteni problemi ili ugroenost zdravlja pojave.

  

Kampanja ivjeti zdravo

ivimo zdravo na Korzu

Svjetska zdravstvena organizacija predloila je zemljama ?lanicama da 10. svibnja proglase danom posve?enom kretanju za zdravlje. U Hrvatskoj je taj dan odre?en i za po?etak nacionalne kampanje posve?ene pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti

  

Godinji odmor

Prigoda za zdravi po?etak

U Hrvatskoj ljudi najvie umiru od kardiovaskularnih bolesti, od zlo?udnih tumora i od ozljeda. Uz njih, najvie obolijevaju i od neurotskih i depresivnih poreme?aja, od bolesti dinog sustava, od pretilosti i od bolesti zubiju.

  

Tjelesno vjebanje studenata

Kretanje olakava umni napor

U zemljama duge sveu?iline tradicije, kao to su Engleska, Francuska, Njema?ka, Italija, studiranje je nezamislivo bez aktivnog bavljenja studenata nekim sportom. Primjeri su ponu?enih sportskih studentskih sadraja i USA, vedskoj te zemljama visokih materijalnih i inih standarda. U njih je dobrovoljnost pokreta? aktivnosti.

  

Tjelesna aktivnost radnog ?ovjeka

Vjebanje je izvor zadovoljstva i zdravlja

Dananji na?in ivota jako je ubrzan pa nastojimo obaviti to vie poslova u to manje vremena, preteno sjede?i, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem.

  

Tjelesna aktivnost

Vjebanje za dobro jutro

Kampanja ivjeti zdravo, koja je zapo?ela 10. svibnja 2003. godine u cijeloj naoj zemlji, posve?ena je pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

  

etnja trim-stazom u Kostreni

Zdravstveni radnici pokazuju: kretanje je zdravo

Koliko ste puta ?uli savjet zdravstvenih radnika da je vano pravilno se hraniti, redovito vjebati i kretati se, ne puiti i piti? Od osobe koja vam to preporu?a o?ekujete barem da je nepua? i da je normalne tjelesne teine. Ina?e njegove preporuke ne shva?ate ozbiljno. Meni pri?a, a sam se toga ne pridrava!

  

Tjelesna aktivnost u tre?oj ivotnoj dobi

Kretati se ili ne?

Nakon to je SZO 2002. godine objavila da su glavni ?initelji razvoja kroni?nih bolesti tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i puenje, u svijetu i kod nas poduzima se niz akcija kojima se pokuava podignuti razina svijesti o tim ?injenicama, ali i primijeniti neke prakti?ne akcije kako bi populacija bila zdravija.

  

Uravnoteena prehrana

Primijenimo poznate preporuke

Temeljem brojnih istraivanja, Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug ivot:

  

Prehrana predkolskog djeteta

Zdravo od djetinjstva

S navrenom prvom godinom ivota dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doru?ak, ru?ak, ve?era) i dva me?uobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno sluiti licom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili ve?i dio obitelji. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne zna?i da obrok treba trajati satima.

  

Zdravlje kolske djece

Zdravo rasti i odrasti

Istraivanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna teina, zajedno s puenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivno?u, ?ini skupinu ?imbenika rizika koji pove?avaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao to su bolesti srca i krvnih ila, e?erna bolest, kroni?ni reumatizam, dine bolesti, oboljenja probavnog trakta te pove?ana u?estalost nekih malignih bolesti.

  

Prevencija poreme?aja u prehrani

U?enje kroz igru

Dok sam boravio u dispanzeru za kolsku medicinu, bili su u tijeku sistematski pregledi za upis u prvi razred osnovne kole. Zaintrigiralo me s koliko su panje uzimani podatci o prehrambenim navikama djece.

  

Vo?e i povr?e

  

Prehrana

Ljekovitost kvasca

Kvasac je namirnica koju rijetko koristimo samog u prehrani. Uobi?ajen je dodatak razli?itim vrstama kruha i kola?a.

  

Stomatologija

Dobra prehrana zdravi zubi

Zdravi zubi zdravo tijelo Pravilna prehrana utje?e na razvoj, zdravlje i opstanak organizma kao cjeline, pa iz te spoznaje proizlazi zaklju?ak da djeluje i na zube, koji su samo dio te cjeline.

  

Lijekovi utje?u na prehranu

  

O?i i vitamini

Vitamini gorivo za zdravlje

Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje ?ete gorivo u njega nato?iti. Nema greke, sve po propisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak je skup.

  

Emocionalna inteligencija

KAKO POSTATI BLII S NAJBLIIMA

  

Psihologija ljubomore

Nedostatak samopouzdanja

U ljubavnom se ivotu ?esto javlja osje?aj ljubomore, na nju se obi?no gleda kao na dokaz da postoji ljubav. Jednom me za?udilo ponaanje neke djevojke koja je kod svog mladi?a sistematski izazivala ljubomoru. Zapitao sam je zato to ?ini, a ona mi je rekla: ?inim ga ljubomornim da vidim voli li me.

  

Psihijatrija i psihologija

Vlastita slika o sebi ili kompleks

U tijeku razvoja li?nosti formira se u ?ovjeku slika o vlastitu tijelu. Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identi?na s onom slikom tijela koju drugi imaju o nama. Osoba ugodnog izgleda moe sebe doivljavati kao osobu neugledne vanjtine, i obratno.

  

O (ne)puenju

Slobodne radikale povisuje i pasivno puenje

Da je puenje duhana tetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano je epidemiolokim istraivanjem prije pedesetak godina, a svjedo?ili su to i uivaoci duhana ubrzo po Kolumbovu povratku iz Amerike.

  

Biljna kemija

Pojedini su istraiva?i posvetili ivot farmaciji i bolesnom ?ovjeku, a ostavili su iza sebe dokaze svoje ljubavi prema biljkama koje su bile nerazdvojni dio njihovih ivota, njihovog rada i nade da biljka prua lijek za svaku bolest. Mi i danas koristimo izvjesne biljne droge ne poznavaju?i im kemiju. Moda je priroda nadarila biljke ravnoteom koja se iz nepoznatih razloga gubi ako se ne upotrijebi cijela biljka?

  

Naj?e?e pogreke u uobi?ajenoj prehrani

Zdravlje u kockarnici

U tzv. zapadnja?koj prehrani, tj. uobi?ajenoj prehrani stanovnika zapadnih, gospodarski razvijenih zemalja, moe se kao naj?e?e izdvojiti 15 pogreaka (nazivaju se i nezdrave prehrambene navike) zbog kojih mogu nastati i razvijati se mnoge bolesti, odnosno drugi poreme?aji koji nisu bolest u uem smislu, ali manje ili vie ugroavaju zdravlje, kao tegobe, smetnje, simptomi.