DOWNLOAD      .pdf    1.78 Mb

          
ožujak - travanj 2000.

          

Svjetski Dan zdravlja 2000.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posvetit će svoj ovogodišnji Dan zdravlja vrlo specifičnom ali, kako to često biva, i višeznačnom problemu: "darivanju sigurne krvi". Darivanje vlastite krvi prvi je i najrašireniji stupanj dokazivanja spremnosti mnogih ljudi da svoju solidarnost i uzajamnost pokažu na najneposredniji način, davanjem djelića svog tijela za spas ili samo za pomoć drugome (najčešće posve nepoznatom) ljudskom biću. SZO se jako zalaže za to da darivanje krvi uistinu ostane darivanje jer se (u siromašnim sredinama), nažalost, širi prodaja krvi - u najdoslovnijem smislu riječi. Polazeći od osnovnoga počela "nikad ne naškoditi", vrlo je važan, ali i vrlo složen postupak - krv učiniti sasvim neškodljivom i primatelju podobnom. SZO kaže da najviše 30% zdravstvenih ustanova u svijetu može na siguran način osigurati opskrbu krvlju. Stoga je sigurnost, gledajući globalne razmjere, za SZO tako velik problem da je u ovogodišnjoj poruci dobila vodeći dio, a onaj općehumani aspekt mjesto u drugom dijelu poruke.

Poruka Svjetske zdravstvene organizacije, doslovno prevedena, glasi: "SIGURNA KRV POČINJE SA MNOM."

"Krv spašava živote." SZO od ovogodišnje akcije očekuje postizanje sljedećih ciljeva:

  • globalno podići svijest i problemu sigurnosti krvi,

  • potaknuti zemlje-članice da se posvete i da podupru nacionalne programe opskrbe sigurnom krvlju,

  • promicati širenje i očuvanje postojećeg solidarnog i uzajamnog darivanja krvi.

U našim uvjetima postignutog visokog stupnja spremnosti na darivanje krvi, uz isto tako visok stupanj profesionalne odgovornosti naših zdravstvenih ustanova u osiguranju sigurnih postupaka opskrbe, nužno je pružiti široku potporu svima onima koji se skrbe oko darivanja krvi, na čelu s Crvenim križem. Ne treba zaboraviti da svaka nova generacija treba svoju promidžbu jer se, nažalost, solidarnost i uzajamnost ne nasljeđuju, već uče i usvajaju dobrim odgojem i izobrazbom.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Sto godina Zavoda za javno zdravstvo Rijeka

SJEDITE PREVENTIVNE MEDICINE

U Rijeci je ugarsko Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Stanicu za kemijska ispitivanja pod nazivom M. KIR. ALLAMI VEGYKISERLETI ALLOMAS - R. UNG. STAZIONE SPERIMENTALE CHIMICA DELLO STATO FIUME. Prema podacima iz rije?kih arhiva, kao i prema vijesti objavljenoj u tadanjim dnevnim novinama "La bilancia", Stanica je po?ela raditi 8. travnja 1900. godine. Njezin prvi voditelj bio je kraljevski kemi?ar Luigi K

  

Svjetski dan zdravlja

MOJA ZDRAVA KRV SPAAVA IVOTE

  

Psihosomatske bolesti

MOEMO LI NA NJIH UTJECATI ?

Kad sam dobila temu o kojoj trebam pisati, prvo sam razmiljala o naslovu koji bi bio svima razumljiv. Me?utim, svaki je imao neki nedostatak, bilo da je bio preduga?ak ili nije posve obuhva?ao temu. Na kraju sam se ipak odlu?ila za naslov "psihosomatske bolesti" jer mislim da je prili?no uvrijeen i nije sasvim nepoznat. Isto tako, jedinstven je pojam, kako bi i trebalo promatrati svakog pacijenta i pristupati mu kao jedinstvenoj cjelini tjelesnog i psihi?kog.

  

Neuroze i psihosomatika

PORUKA OKOLINI

Pitanje ili tvrdnja: "Zato si nervozan?", "Daj, ne budi nervozan", "Joj, to sam nervozan" i sugestija koja obi?no slijedi: "Molim te, smiri se... sjedni i opusti se pa popri?ajmo"... ili "Prestani biti nervozan jer me nervira"... ?esto su prisutni u naim ivotima - ili ih nekome upu?ujemo, ili su nam upu?eni. To zna?i da prepoznajemo neto u ponaanju to imenujemo "nervozom" i to nas u pravilu smeta, kao da je zarazno i u nama izaziva potrebu da se od toga obranimo, da drugoga umirimo, ili pak izaziva u nama ljutnju. No, to su normalne pojavnosti u ponaanju, koje nisu iskustveno strane ni jednom ljudskom bi?u, od djeteta do starca. Od kada je ?ovjeka, od tada je i "nervoznog" ponaanja.

  

Stres i zdravlje

Poreme?aj ravnotee organizma

Pojam stres neizbjean je kada govorimo o utjecaju na?ina ivota suvremenih ljudi na njihovo zdravlje. Svakodnevno moemo ?uti izraze kao to su "u stresu sam", "ovo je jako stresno" i sli?no, ili se i sami tako osje?amo.

  

Pam?enje

SVE MORAM ZAPISATI !

Pam?enje se obi?no opisuje kao sposobnost organizma da se informacije, koje on kao takve prepozna, pohrane i da se iz te pohrane opet mogu pokrenuti. Znanstveno istraivanje pam?enja usmjereno je na dobivanje odgovora o tome kako pamtimo, ?ega se moemo sjetiti i zato zaboravljamo.

  

Ljudski odnosi

IZGOVORI NE POMAU

?esto se ljudski odnosi uspore?uju s odnosima me?u strojevima, komunikacijom linearnog tipa, ili sa zastarjelom tehnologijom odailjanja telefonskih poruka. Kada to govorim, imam slike razli?itih modela komunikacije koji nastoje objasniti komunikaciju izme?u svjetova na vrlo primitivan i tradicionalan na?in.

  

Uspjeh obitelji

SKLADNA OBITELJ OSNOVA

Dananja se obitelj bitno razlikuje od obitelji iz prolosti. ire obitelji zamijenjene su uima, unutar kojih raste broj nepotpunih obitelji. Uspjena obitelj zrcalo je svakog zdravog drutva.

  

Adolescentno razdoblje

VRIJEME BURA I OLUJA

Adolescencija (mladenatvo) je prijelazno razdoblje u kojem mlad ?ovjek tei za samostalno?u i samoostvarenjem te kona?no sazrijeva tjelesno, emocionalno i intelektualno u odraslu osobu. Adolescencija bi se mogla definirati i kao razdoblje puno teko?a, u kojem se formira ?vrsta, neovisna li?nost, da bi se kona?no profesionalno i socijalno integrirala u drutvo.

  

Polazak u kolu

RADOST ILI STRES

Svima nam je poznata ?injenica da je polazak u kolu jedan od najvanijih ili ?ak prijelomnih trenutaka u ivotu svakog djeteta. kolska nastava ne proiruje samo intelektualni horizont djeteta, ve? znatno optere?uje njegove fizi?ke i intelektualne funkcije. Dijete ulazi ve?inom prvi put u organiziranu, discipliniranu sredinu, koja ga izlae sistemu vrednovanja, kao i natjecanju, uz mogu?nost neuspjeha i kritike, to moe imati za posljedicu razli?ita psihopatoloka odstupanja. Isto se tako polaskom u kolu ?esto aktiviraju latentne duevne smetnje djeteta ili se postoje?e emocionalne teko?e poja?aju.

  

Epilepsija

NESMANJENA KVALITETA IVOTA

Epilepsija je jedan od naj?e?ih neurolokih poreme?aja. Smatra se da u svijetu ima oko 50 milijuna ljudi koji boluju od epilepsije. Pojavnost (incidencija) epilepsije u zemljama razvijenoga svijeta je 50-70 slu?ajeva na 100 000 osoba godinje. Nema zna?ajnije razlike me?u pojedinim zemljama - epilepsija je univerzalna. Na 1000 stanovnika 5-10 ih boluje od epilepsije. Podjednako poga?a oba spola, iako u posljednje vrijeme neto ?e?e mukarce jer su izloeniji ozljedama mozga (prometne nesre?e, ratne ozljede i sli?no).

  

Psihi?ka komponenta u bolestima probavnoga sustava

NAKON STRESA - POREME?AJ PROBAVE

Brojna oboljenja probavnoga sustava ve? odavno se povezuju sa psihi?kim faktorima i stresom, iako niti danas njihova uzro?no-posljedi?na povezanost nije razjanjena. Oboljenja probavnoga sustava koja su najue povezana sa psihi?kim uzrocima jesu: promjene u motilitetu jednjaka, dispepsija i bolest iritabilnog crijeva. Ta su tri poreme?aja danas glavni razlog posje?ivanja lije?nika specijaliste zbog probavnih tegoba, u ?itavom razvijenom svijetu.

  

Dijetoterapija ?ira eluca i dvanaesnika

  

Stres u okulistici

O?I - rtve stresa cijelog organizma

Svakodnevno smo svjedoci sve lu?eg tempa ivota. Stres nas okruuje od zvona budilice pa do odlaska na po?inak. Neko vrijeme uspijevamo i?i ukorak, ali ?e kad-tad na organizam po?eti pokazivati znakove umora. Napetost ugroava sve sustave u tijelu, samo joj neki mogu dulje odolijevati. Pomo? lije?nika obi?no potraimo kad zakae ona funkcija koja nam puno zna?i. Vid je upravo jedna od tih.

  

Estetika u stomatologiji

FUNKCIJA ILI LJEPOTA

Zadovoljavanje pravila estetike, pored funkcijskih, osnovni je uvjet kod svih zahvata u stomatologiji. Koji estetski zahvat ?e trebati zadovoljiti osim onih individualnih, ovisit ?e o spolu, dobi i profesiji.

  

Podru?na mrea za pra?enje kakvo?e zraka na podru?ju Primorsko-goranske 

KAKAV ZRAK UDIEMO ?

Ispitivanja kakvo?e zraka na podru?ju Primorsko-goranske upanije organizira i obavlja Zavod za javno zdravstvo, a obuhva?aju pra?enje vremenske i prostorne raspodjele one?i?uju?ih tvari koje se emitiraju iz razli?itih industrijskih i energetskih pogona, tehnolokih procesa, kotlovnica, prijevoznih sredstava te mnogih drugih rasprenih izvora.

  

Tjelesno vjebanje i sr?anoilne opasnosti nagle smrti

Vjebanje titi srce

Za vrijeme tjelesnoga vjebanja iznenadna se smrt u zdravih osoba izuzetno rijetko doga?a. Po nekim pisanim podacima starim 2000 godina, mogli bismo re?i kako je prva osoba koja je nakon neprirodno napornoga tr?anja kolabirala i umrla, bio nepoznati mukarac koji je pretr?ao dionicu od Maratonskog polja do Atene.

  

PUENJE, PLODNOST I SEKS

Uivajte u seksu, a ne u duhanskom dimu!

  

Sveci-zatitnici od bolesti u naoj medicinskoj tradiciji