DOWNLOAD      .pdf    520 Kb

          
siječanj-veljača 2003.

          

ZARAZNE BOLESTI NISU PROŠLOST

Zahvaljujući čitavom nizu pozitivnih razvojnih okolnosti, zarazne bolesti nisu više pošast, u nekim razdobljima ljudske povijesti gora od ratova. Još početkom XX. stoljeća influenca ili gripa odnosi više od 10.000.000 života u najgoroj pandemiji svih vremena.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ozbiljno se bavi tom skupinom zdravstvenih problema i posvećuje im jedan od 21 velikog cilja programa: "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću".

7. CILJ - SMANJENJE PRENOSIVIH (ZARAZNIH) BOLESTI

Do 2002. godine treba znatno smanjiti štetne utjecaje prenosivig bolesti na zdravlje, sistematskom primjenom programa iskorijenjavanja, uklanjanja ili kontrole prenosivih bolesti značajnih za javno zdravlje.

Posebno treba:
• do 2000. ili ranije prestati prenošenje poliomijelitisa u Regiji, a do 2003. ili ranije to treba biti potvrđeno u svakoj zemlji;
• do 2005. ili ranije iskorijeniti iz Regije novorođenački tetanus;
• do 2007. ili ranije iskorijeniti iz Regije prirođene ospice, a do 2010. to moraa biti potvrđeno u svakoj zemlji.

Kontrola bolesti:
• do 2010. ili ranije, sve zemlje trebaju postići:
- incidenciju difterije ispod 0,1 na 100.000 stanovnika;
- incidenciju prenositelja novog hepatitisa B-risura smanjenu za barem 80%, uključivanjem cjepiva hepatitisa B u programu imunizacije djece;
- incidenciju nižu od 1 na 100.000 stanovnika za zaušnjake, hripavce i invazivne bolesti uzrokovane Haemophilus influenzae tipa B;
- incidenciju za prirođeni sifilis nižu od 0,01 na 1.000 živorođenih;
- incidenciju za prirođenu rubeolu nižu od 0,01 živorođenih;
• do 2015. ili ranije:
- malariju u bilo kojoj zemlji treba smanjiti na razinu incidencije nižu od 5 na 100.000 stanovnika, a u Regiji ne smije biti umiranja od rođenjem stečene malarije;
- svaka zemlja treba ostvariti održivo i trajno smanjivanje incidencije, smrtnosti i štetnih posljedica od HIV-infekcije i AIDS-a, drugih spolno prenosivih bolesti, tuberkuloze te akutnih respiratornih i dijarejalnih bolesti u djece.

Cilj se može postići ako:
- sustav javnog zdravstva djelotvornim nadzorom bolesti, utemeljenim na laboratorijskom istraživanju, bez odlaganja upozorava na ciljane bolesti te otkriva pojavu bolesti i promjenu rezistencije na antibiotik;
- bude postignuto 95% obuhvata ciljnih skupina stanovništva u provođenju imunizacije protiv bolesti koje se na taj način mogu spriječiti i koje su odabrane da budu uklonjene ili pod kontrolom;
- u djetinjstvu bude postignuta sveopća imunizacija protiv rubeole i provedena za lokalnu sredinu primjerena, imunizacija protiv hepatitisa B, kao i program cijepljenja protiv Haemophilus influenzae tipa B i zaušnjaka, uključujući primjenu kombiniranih vakcina;
- budu utemeljeni cjeloviti i prihvatljivi programi za informiranje, prevenciju i liječenje od HIV/AIDS-a i spolno prenosivih bolesti, naročito usmjereni na korisnike droga i druge posebno ranjive skupine;
- bude primijenjena međunarodno dogovorena strategija prevencije i kontrole bolesti, poput onih za tuberkulozu, akutne respiratorne infekcije i crijevne dijarejalne bolesti;
- sve zemlje nastoje pojačati nadzor nad malarijom djelovanjem na sprečavanju prenošenja, ranom otkrivanju i liječenju oboljelih;
- partneri u nacionalnoj i međunarodnoj suradnji uključujući i mreže zavoda za javno zdravstvo i centre za suradnju sa SZO, brzo razmjenjuju informacije u slučaju epidemija i razvijaju politiku zaz međunarodnu suradnju i zdravstvene preporuke za putovanja i trgovinu;
- bude razvijena ispravno definirana nacionalna i međunarodna strategija na uklanjanju i kontroli i izvršena kroz multisektorske pristupe i dobro organiziranu službu javnog zdravstva.
Zarazne bolesti razlog su za trošenje velikih količina, često skupih lijekova pa stoga nose i svoju ekonomsku težinu. Neoprezno dijagnosticirane, mogu biti i jedan od najvećih razloga za pogrešno (suvišno) korištenje antibiotika.
Konačno, zaraze se često vraćaju zbog općeg nemara (nehigijene) i, nažalost, nikako nisu prošlost.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Zarazne bolesti - ju?er danas i sutra

SPRIJE?ITI POVRATAK U PROLOST

Hrvatska se po svojim ekonomskim, civilizacijskim i kulturnim obiljejima moe uvrstiti u grani?ni dio skupine razvijenih zemalja. Kao takva, ona nema problema s ve?im brojem zaraznih bolesti, ?ak je broj oboljelih od njih u padu.

  

Povijest cijepljenja

ISKORJENJIVANJE VELIKIH BOGINJA

Kune bolesti harale su Hrvatskom stolje?ima i unitavale stanovnitvo. U 17. i 18. stolje?u velike boginje kosile su narod nemilice. upanijski fizik Leopold Pluskal podnosi Krieva?koj upaniji izvje?e o kretanju bolesti tijekom 1785. godine: "Puk je vrlo teko stradao od boginja, a najve?ma je umirao. ?ini se da nema lijeka za boginje, iako to neki vjeruju!" Ivan Lalangue iste godine podnosi izvjetaj Varadinskoj upaniji i doslovno kae: "Boginje haraju!"

  

Zatita djece protiv zaraznih bolesti

PRIDRAVAJTE SE KALENDARA CIJEPLJENJA

?ovjek svakodnevno dolazi u doticaj s uzro?nicima raznih bolesti, od kojih mnogi mogu prouzro?iti teke bolesti, dovesti do invalidnosti, pa ?ak i do smrti. Mjere zatite protiv zaraznih bolesti moemo u grubo podijeliti u aktivne i pasivne. Najbolji je oblik zatite aktivni oblik, dakle cijepljenje, vakcinacija ili aktivna imunizacija.

  

Hepatitis B

OPREZOM I CIJEPLJENJEM PROTIV BOLESTI

Razli?iti uzro?nici dovode do upale i ote?enja jetrenih stanica. Uz alkohol, lijekove, toksine i autoimune procese, naj?e?e su to virusi.

  

Trovanja hranom: Salmoneloze

PERI RUKE PRIJE JELA I POSLIJE...

Hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna, u njoj se uvijek mogu na?i mikroorganizmi. Mikroorganizmi u hrani mogu potjecati iz normalne mikroflore sirovine, mogu u?i u hranu procesom prerade i uskladitenja i, naknadno, nepravilnom manipulacijom.

  

Trovanje hranom

ESCHERICHIA COLI KOJA STVARA VEROTOKSIN

Trovanje hranom u?estale su infekcije u ljudi. Razli?iti su uzro?nici infekcija koje se tako prenose, od nama vrlo dobro poznatih uzro?nika, kao to su salmonele, igele, stafilokoki a u posljednje vrijeme otkriva se sve vie razli?itih biolokih agensa.

  

AIDS

SUO?ENJE S ISTINOM

"ivot ne prestaje biti zabavan kada ljudi umiru, ni malo vie nego to prestaje biti ozbiljan kada se ljudi smiju"

  

Ovisnosti

DROGE OSVAJAJU MLADE I UZIMAJU SVOJ DANAK

Tko prikloni glavu looj navici, priklonio ju je zlu jarmu!
Ruska poslovica

  

Preventiva i okulistika

PACIJENT I OKULIST - RTVE KRONI?NE UPALE OKA

Priblino 28 milijuna ljudi na svijetu slijepo je. To je kao 20 Zagreba. Mnogi su od njih obnevidjeli zbog infekcija oka koje su se mogle sprije?iti primjenom jednostavnih higijenskih mjera o kojima u?i sustav javnoga ivota.

  

Zubna ambulanta i zarazne bolesti

ZATITA U FUNKCIJI PACIJENATA I OSOBLJA

U prostor stomatoloke ambulante dolaze osobe razli?ite dobi, razli?itog zdravstvenog statusa i s bolestima u razli?itoj fazi razvijenosti. Nema zdravstvene ustanove u koju dolazi tako irolika populacija jer su druge ustanove podijeljene po dobi pacijenata ili po vrsti oboljenja, dok danas takva podjela u stomatologiji ne postoji.

  

Jezgrasti plodovi i sjemenke

KVALITETNA ZAMJENA ZA MESO

Jezgrasto vo?e i sjemenke visoko su koncentrirana hrana. Ve?i dio energije dobiva se iz sadraja masti te ih stoga treba umjereno koristiti.

  

ODNOS HRANE I LIJEKOVA

  

Emocionalna inteligencija

OSJE?AJ KRIVNJE - POTICAJ ILI ZAMKA

Vjerojatno vam je poznat osje?aj "grizoduja" ili "grinje savjesti". Neugodan je, proganja nas, mu?i. Pojavljuje se nakon nekog propusta ili loeg postupka. To je na osobni znak da se zbog ne?eg osje?amo KRIVI.

  

Strah od genetike

PRIRODA IMA SVOJE ZAKONE

Matt Ridley, u svojoj knjizi "Genom", pie: "U po?etku bijae rije?. Ta rije? svojom porukom obrati more, umnoavaju?i se bez prestanka i zauvijek. Ta rije? otkri kako rasporediti kemijske spojeve da bi se zarobili i oivjeli maleni vrtlozi u stanju entropije. Ta rije? preobrazi povrinu tla planeta iz pranjavog pakla u zeleni raj. Naposljetku, procvjeta ta rije? i posta dovoljno domiljata da stvori kaasto ?udo - ljudski mozak, koji otkri i posta svjestan te rije?i same."

  

Radarsko zra?enje

RADARI VIDE I PO MRAKU

Elektromagnetsko zra?enje fizikalna je pojava irenja elektri?nih i magnetskih valova, odnosno ultrasitnih ?estica zvanih fotoni. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji se protee od valova najmanje frekvencije i najduih valova (tehni?ka izmjeni?na struja) do valova najve?e frekvencije i najkra?ih valova (visinske kozmi?ke zrake).

  

Izbor tjelovjebe - TAI CHI CHUAN

LIJE?I DUHOM, NE LIJEKOVIMA

Filozofija bioloke medicine temelji se na ?injenici da ve?inu bolsti stvara sam ?ovjek - neurednim ivotnim navikama, pogrenom prehranom, nedostatkom adekvatne tjelovjebe - i tako unitava vlastito zdravlje. S tjelovjebom je sli?no kao i s hranom ili drugim ivotnim potrebama za koje naj?e?e ne traimo stru?no miljenje lije?nika, a potrebno je.

  

Samonikla vegetacija

U PRIRODI JE SVE PRIRODNO

U Primorsko-goranskoj upaniji proglaeni su zati?enima na svim prirodnim stanitima: planinski bor, tisa, planin?ica, Kitajbelov pakujac, crveni i lovorasti likovac, boikovina, dlakavi pjesninik, uta siritara, irokolisna veprina, kranjski ljiljan, zvjezdasti ljiljan, ljiljan zlatan, bijeli vimenjak i vratielja. Sve su te ljekovite i ljekovite otrovne biljke zati?ene jer su na razli?ite na?ine u prirodi ugroene.

  

HIV - AIDS - SIDA

ZNANJEM PROTIV BOLESTI

HIV - AIDS je jedna od najpogubnijih bolesti ?ovje?anstva i predstavlja globalni javnozdravstveni problem, posebno djece i mladih.
Prema izvje?u agencije UN za borbu protiv AIDS-a, u svijetu danas ivi 42 milijuna ljudi s HIV-om, od kojih je 23,8 odraslih mukaraca, 19,2 milijuna ena, od toga 3,2 milijuna djece do 15 godina starosti.