DOWNLOAD      .pdf    544 Kb

          
studeni-prosinac 2002.

          

BOLESTI DIŠNOGA SUSTAVA - OZBILJAN ZDRAVSTVENI PROBLEM

Bolesti dišnoga sustava jedna su od devetnaest skupina bolesti i drugih zdravstvenih problema koje se prate u skladu s međunarodnom klasifikacijom. Zbog nekih tradicionalnih razloga navedena podjela nije dosljedna, tako da dio koji se odnosi na zarazne bolesti (tuberkuloza i sl.) te novotvorine (zloćudne) nije uključen.
Kao i bolesti drugih tjelesnih sustava, bolesti dišnoga sustava dijele se na akutne (prolazne) i kronične (neprolazne ili neizlječive). Navođenje svih tih podjela je radi pojašnjenja javnozdravstvenog značaja tih pojava.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posvećuje bolestima dišnoga sustava dijelove ciljeva (21) "Zdravlja za sve u XXI. stoljeću". No, aktivnosti SZO vrlo su široke i raznorodne, tako i donošenje posebnih programa (agenda). Jedan od takvih je Svjetski program praćenja, prevencije i nadzora nad influencom.
Zašto treba influencu ili gripu posebno isticati unutar svih drugih problema dišnih putova? Razloga je mnogo, evo ih nekoliko:
influenca je (dokazano) u prošlom stoljeću, kroz četiri pandemije, odnijela preko 50 milijuna života (i dobila nadimak "kuga XX. stoljeća"),
podaci za Primorsko-goransku županiju 1999. godine (kada je zabilježeno više pojava u proteklih deset godina) govore da se radi o gotovo 25.000 zabilježenih pojava bolesti i 42 smrtna ishoda,
postoji i provodi se vrlo uspješna prevencija cijepljenjem.
Influenca se može svrstati u bolesti "moderne civilizacije" iako je uzročnik - virus (u svojim varijantama) poznat i pri svakoj (sezonskoj) pojavi ustanovljiv. To je stoga što su za širenje influence potrebni preduvjeti širenja koje zahtijeva zarazna bolest koja se širi kapljičnim putem (boravak većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, smanjen opći imunitet, pothlađivanje...).
Influenca je (u javnosti) nedovoljno istaknut uzrok smrti osoba treće i četvrte (starije i vrlo stare) dobi koje su prethodno bile, s obzirom na dob, zdrave. Stoga je masovno i dostupno cijepljenje nezaobilazno u sprječavanju bolesti jer, treba se podsjetiti, jednom nastala bolest nema lijeka, već sve ovisi o obrambenim snagama bolesnika.
Na kraju, nekoliko akcenata iz spomenutog Programa SZO, koji kaže da na globalnom planu treba:
1. pojačati praćenje pojave bolesti, kako na nacionalnom, tako i na internacionalnom planu, uz praćenje virusa - izazivača,
2. povećati znanje i spoznaje o zdravstvenim i ekonomskim negativnim posljedicama pojave bolesti (epidemije-pandemije),
3. povećati obuhvat stanovništva sijepljenjem,
4. ubrzati nacionalne i internacionalne pripreme na moguće pandemije.
Pojedincu se može činiti da ima važnijih i težih problema na području bolesti dišnih putova, no influenca ili gripa zbog brzine širenja, veličine obuhvata i potencijalno smrtnog ishoda, ima prioritet u globalnim razmjerima.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

?uvanje i unapre?enje zdravlja dinog sustava

NEELJENO STANJE

Organi dinog sustava slobodno komuniciraju s okolinom preko traheobronhijalnih dinih puteva. To je i potrebno kako bi dovoljno zraka s kisikom stiglo do plu?nih alveola. S druge strane, toliko slobodan pristup razlog je brojnim bolestima dinih puteva i plu?a.

  

Zimske zarazne bolesti - prevencija

NE ?EKAJTE IH SKRTENIH RUKU

Vrijeme pojave pojedina?nih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od konca jeseni do po?etka prolje?a. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rje?e raznim bakterijama, naj?e?e virusima. Na viruse antibiotici ne djeluju.

  

Kroni?ne plu?ne bolesti

SPAS JE U PREVENCIJI

Kroni?ne bolesti dinoga sustava ve? su dugo vremena me?u vode?im bolestima u strukturi obolijevanja stanovnika. Zajedni?ke su im zna?ajke: mnogostruki uzroci, neprimjetan po?etak, kroni?an tijek, kao i za sada jo skromne mogu?nosti sprje?avanja te nemogu?nost potpunog izlje?enja.

  

Prehrana kod bolesti dinih organa

VO?E, VITAMINI I TRAVE

  

Vegetationes adenoidea - pove?ana drijelna tonzila (tre?i krajnik)

DIIMO PUNIM ... NOSOM

drijelna tonzila ("tre?i krajnik") lijezda je koja se nakon 10 godina smanjuje, ali u ranom djetinjstvu stvara mehani?ke zapreke drenai paranazalnih sinusa i srednjeg uha te ometa disanje. Njezino pove?anje najbolje je dijagnosticirati anamnezom i pregledom.

  

O?i i zima

OPREZ, O?I - PREHLADE NAPADAJU

Zima je vrijeme kad ?esto boravimo u zatvorenom prostoru. Topli i suhi zrak pogoduje prehladama. Nosna se sluznica osui i postane neotporna na uzro?nike bolesti. Dosta je da jedan kihne i svi ?e oko njega udahnuti virus koji se u kapljicama sline raspre u zraku. Na?eta sluznica nosa bit ?e prava gozba za viruse koji se tu nasele. Tako zapo?ne prehlada u dinim putovima. Kakve veze s tim imaju o?i?

  

Citrusi - agrumi

ZIMSKI ZATITNICI

Citrusi su vo?e junog podneblja, s blago kiselim sokovima. Intenzivno su ute do naran?aste boje. U prehrani naj?e?e koristimo naran?e, mandarine, klementine, limune i grejp.

  

KESTEN

CASTANEA SATIVA

  

Prehrana i karijes (III)

KAKO SPRIJE?ITI KVARENJE ZUBA

  

Ljubomora - za?in ljubavnog odnosa II

NEKONSTRUKTIVNI NA?INI IZRAAVANJA LJUBOMORE

  

Sram

PONIAVANJE SAMOGA SEBE

Sram je nedovoljno prou?avano osje?anje jer se u naoj civilizaciji isuvie rano i lako utapa u osje?aj krivice. U razvojnoj teoriji li?nosti sram predstavlja negativan oblik rjeavanja krize autonomije. Sram odrava pasivnu orijentaciju, za razliku od krivice koja podrazumijeva aktivan stav.

  

Prostitucija

POMO? PRIJE POGRENOG KORAKA

Kad se spominje prostitucija u svakodnevnom govoru, obi?no se misli na pla?eno podavanje ena mukarcima. No, takozvana enska heteroseksualna prostitucija nije jedini, iako je naj?e?i oblik iznajmljivanja spolnosti.

  

Kretanjem do zdravlja

Trideset minuta zdravlja

Za o?uvanje zdravlja i spre?avanje bolesti potrebno je samo trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, ne nuno najednom.

  

STRAH OD KOLE - VELIKI PROBLEM

Strah i ljubav ne stanuju pod istim krovom! Njema?ka mudrost Strah op?enito definiramo kao uznemirenost, zabrinutost, tjeskobnost, bojazan od kakve ugroenosti, opasnosti, prijetnje, ucjene. Kao i strah, tjeskoba je neugodno osje?ajno stanje koje se o?ituje u napetosti, strepnji, nelagodi, nespokojstvu.

  

Kronobiologija

NA UNUTARNJI VODI?

Po u?enju drevnih Kineza prije kojih 3000 godina, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i no?i, Janga i Jina utje?e na bioloke procese. Po njima, svaki na organ u razli?ito vrijeme ponaa se druga?ije.

  

Godine i emocije

S OPTIMIZMOM DO STAROSTI

Tijelo neizbjeno stari i propada s godinama, ali emocionalna zrelost i emocionalno zdravlje ljudi starenjem se konstantno poboljavaju, a to dokazuje najnovije istraivanje grupe psihologa sa Stanford univerziteta u Kaliforniji (SAD), na ?elu s dr. Laurom Karstensen.

  

Arterijska hipertenzija

DISCIPLINOM PROTIV KOMPLIKACIJA

Arterijska hipertenzija ili hipertonija bolest je povienog arterijskog tlaka (bolje je re?i arterijski nego krvni tlak); ona je tihi ubojica i jedan od najvanijih ?imbenika sr?anoilnog rizika (ateroskleroze i sr?anog infarkta), modanoilnog inzulta (modanog udara), terminalne bubrene bolesti, bolesti perifernih ila i zatajenja srca.

  

Ozljede u prometu

TRZAJNA OZLJEDA VRATNE KRALJENICE - WHIPLASH INJURY

I stru?ni medicinski krugovi, i iroka javnost sve su vie zaokupljeni problemom sve ?e?ih ozljeda vratnoga dijela kraljenice. To su ozljede koje nastaju kao posljedica naglih ubrzanja ili usporenja, ve?inom u prometu.

  

Ljekovito bilje

VRSTA JE IME, A ROD PREZIME BILJKE

Biljke su u toj mjeri dio svijeta koji nas okruuje da o njima, takore?i, i ne razmiljamo. Nema nita ljepe i ljupkije od cvijeta, nita bitno vanije od biljke. Sve krute namirnice, sva pi?a, sva opojna sredstva, lijekovi i farmaceutski preparati - jednom rije?ju sve to ?ovjeka odrava na ivotu i sve to ga, ako on to razumno iskoritava i troi, ?ini zdravim poput drena, dugujemo divnom procesu fotosinteze. Ako za trenutak stanemo i pokuamo nabrojiti sve biljke koje znamo napamet, ili bar one koje vidimo svakog dana, odmah ?emo vidjeti da ih ima mnogo, toliko mnogo da bi nam vjerojatno bio potreban ?itav dan da bismo ih se sjetili, a da pritom ipak ne obuhvatimo sve. Taksonomi (sistemati?ari) podijelili su biljni svijet na grupe ?iji svi ?lanovi imaju zajedni?ke karakteristike i tako u?inili klasifikaciju. Omogu?ena su i prou?avanja prirode jer je stvoren sustav naziva.

  

U o?ekivanju nove epidemije

GRIPA KROZ PITANJA I ODGOVORE

Svake godine, dolaskom prvih hladnijih jesenjih dana, u Epidemioloku slubu stiu telefonski pozivi s pitanjima: "Da li ste po?eli cijepiti protiv gripe? Kada dolazi cjepivo protiv gripe?" itd., itd. O?ito je gripa bolest koja zavrje?uje puno panje i brige. O zatiti od gripe osobito brinu starije osobe, od kojih se neke sje?aju poznate panjolske gripe kada je zbog nje umrlo mnogo njihovih vrnjaka.to je to gripa? to uzrokuje gripu? to to ?ini gripu tako opasnom i zato je ona razlog strahovanja velikog broja ljudi? Da li su ti strahovi opravdani ili ne? Na ta i druga pitanja pokuat ?emo odgovoriti u daljem tekstu.

  

Nekoliko poznatih ?injenica o tuberkulozi

PONOVNO BU?ENJE BOLESTI

Tuberkuloza je zarazno oboljenje prolosti, ali i sadanjosti. Tuberkuloza je oboljenje koje je haralo zapadnom Europom u doba industrijske revolucije, a kod nas je vrhunac epidemije tuberkuloze bio na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stolje?e. Tada je godinje od tuberkuloze umiralo vie od 400 oboljelih na 100 000 stanovnika.