DOWNLOAD      .pdf    563 Kb

          
rujan-listopad 2002.

          

ZLOĆUDNE NOVOTVORINE - VODEĆI UZROK SMRTI U "DRUGOJ DOBI"

Zloćudne novotvorine, ili kako ih češće nazivamo (rabeći tuđice) maligni tumori, najveća su, a istovremeno u cijelosti nerazjašnjena pošast modernoga čovjeka.
Kad se govori o zdravlju, da podsjetimo, počinjemo od pojma unapređenja pa, preko sprječavanja nastanka i ranog otkrivanja, dolazimo do pojmova liječenja i rehabilitacije.
Kad se pak govori o zloćudnim novotvorinama, ovom prigodom naglašavamo višedesetljetne napore i uspjehe u organiziranju i provođenju raznih oblika programa ranog otkrivanja. Ostale karike u lancu također su predmet napora svih sudionika u sustavu zaštite zdravlja.
I ovom prigodom imamo stajalište Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Kako su zloćudne novotvorine smještene u veliku (raznorodnu) skupinu "neprenosivih - nezaraznih" bolesti, tako im i SZO posvećuje jedan (osmi) cilj u projektu "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću". On glasi:

8. CILJ - SMANJENJE (NEZARAZNIH) NEPRENOSIVIH BOLESTI

Do 2020. godine treba do najnižih mogućih razina smanjiti u cijeloj Regiji obolijevanje, invalidnost i prijevremenu smrt, nastale zbog glavnih kroničnih bolesti.
Posebno treba:
8.2. smanjiti smrtnost zbog karcinoma svih sijela kod ljudi u dobi ispod 65 godina prosječno za barem 15%, uz smrtnost od karcinoma pluća smanjenu za 25%.

Cilj se može postići ako:
- zdrava javna politika u svim državama-članicama bude usredotočena na izvršavanje principa i strategije promicanja zdravlja i sprječavanja bolesti, s punim sudjelovanjem zajednice;
- sprječavanja i kontrola općih faktora rizika od neprenosivih bolesti budu sastavni dio života zajednice, a jak pokret za zdrav način života po cijeloj Europi obuhvati sve zemlje i značajne međunarodne organizacije;
- bude osiguran opsežan nadzor nad bolestima, s naglaskom na zdravstvene posljedice i na razvoj kvalitete skrbi, uzimajući u obzir prava i želje pacijenta.
Sa svrhom obrazloženja samog naslova i naglaska SZO na dobi do 65 godina u navedenome cilju, evo nekoliko podataka koji se odnose na Primorsko-goransku županiju. Podaci se odnose na posljednju godinu minuloga tisućljeća, na 2000. godinu.
Te godine od zloćudnih novotvorina ukupno je umrlo 817 osoba, od toga u dobi od 20 do 59 godina 164, te ostali (653) u dobi od 60 i više godina. Istovremeno su u dobi od 20 do 59 godina ukupno umrle 453 osobe. Zaključno, od zloćudnih novotvorina u "drugoj" dobi umire više od 1/3 (36,2%) svih umrlih te dobi dok je opća smrtnost (te dobi zajedno) nešto manja od 1/4 (24,8%).

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Maligna oboljenja

KAKO SMANJITI POBOL I POMOR OD RAKA

Citirat ?u dijelove uvodnog odlomka iz mog rada objavljenog prije 30 godina u "Lije?ni?kom vjesniku", dok sam bio voditelj Onkolokog dispanzera u Puli: "Maligni su tumori u suvremenoh zdravstvenoj slubi jedan od glavnih problema. Za ilustraciju mogu posluiti neki podaci o kretanju malignih tumora 1971. u Istri. Na ljestvici mortaliteta na prvom su mjestu bolesti cirkulatornog sustava s 50,7% na drugom mjestu neoplazme s 15,8%... Umire svaki drugi oboljeli od malignih tumora... U roku od 10 godina (1962.-1971.) porazno je i kretanje pobola od malignih tumora (porast od 75% i, neto manje, kretanje pomora (porast od 43%). Takvi podaci obvezuju zdravstvenu slubu, ali i ?itavo drutvo i predstavnike tog drutva, da ozbiljno pristupe rjeavanju problema..."

  

Upute o mjerama protiv raka-podsjetnik

  

Rak u djece

RIJEDAK I IZLJE?IV

"Da mogu birati, roditelji bi sigurno izabrali da oni obole od raka umjesto njihove djece. Ali rak nikada ne prua takav izbor." (Doris Gowen, Leukemia Home Page, 1999., Virginia, SAD)

  

Zlo?udne bolesti oka

O?I OPASNE PO IVOT

Sje?am se kad sam postala specijalizant na O?noj klinici. Bila sam sretna to ?u, kao okulist, do kraja svoje lije?ni?ke karijere biti pote?ena susreta sa smr?u i tuge zbog gubitka pacijenta koja neminovno potrese svakog od nas. Mislila sam: "Od bolesti oka ne umire se." Naalost, prevarila sam se.

  

Rak

OTKLONITI RIZI?NE ?IMBENIKE

Od raka su osobito ugroeni: pua?i duhana koji mnogo pue, operirani od raka, ljudi stariji od 65 godina (me?u bolesnicima od raka otprilike svaki drugi stariji je od 65 godina, to se najvie povezuje s njihovim, zbog starenja oslabljenim obrambenim snagama), ene u dobi izme?u 50 i 70 godina (opasnost im prijeti prije svega od raka dojke), pripadnici obitelji u kojima je vie njezinih ?lanova umrlo ili bolovalo od raka (naslije?ena sklonost prema raku), debele (pretile) osobe.

  

Prehrambene namirnice

KUPUS (Brassica oleracca var. capitata)

  

Prehrambene namirnice

ljiva - Prunus domestica

  

Prehrambene namirnice

OCAT

  

Prehrana i karijes (II)

KAKO JESTI DA BI SA?UVALI ZUBE

  

Vanost obiteljskog tjelesnog vjebanja

TAKMI?ARSKI DUH JA?A OBITELJSKE VEZE

Iznimno mali broj djece i roditelja zadovoljan je obiteljskom atmosferom i primjerenim odnosima u njoj. Sretne obitelji naj?e?e podravaju jednakost svih ?lanova obitelji, posve?uju pozornost duhovnosti, prilagodljive su, iskrene, posebno obra?aju pozornost poticanju u?estalih razgovora.

  

Vedrina duha, smijeh i suze

LIJEK BOLJI OD TABLETA

Tajna da se sa?uva zdravlje, da se produi ljudski ivot ili da se dosegne duboka starost nalazi se u mudro izabranim pravilima ivota i zdravlja, a ne u ljekarnama! Tissot

  

Emocionalna inteligencija

LJUBOMORA -za?in ljubavnog odnosa (I)

Kad je rije? o za?inu bilo koje vrste, vrijedi pravilo: u maloj ?e koli?ini od ne?ega bezli?nog i bljutavog napraviti izvor aromati?nog uitka. U velikoj ?e koli?ini unititi svaki uitak.

  

Emocije u psihijatriji

ROBOVI STRASTI

Prilago?enu ravnoteu i mudrost stari su Grci, a zatim i Rimljani rastuma?ili, a rana kr?anska crkva ozna?ila pojmom temperatia, umjerenost, suzdravanje od emocionalnih krajnosti. Cilj je ravnotea, a ne potiskivanje emocija: svaki osje?aj ima svoju vrijednost i vanost.

  

Da li je ljubav bolest

ZBOG LJUBAVI VRIJEDI IVJETI

Da li je ljubav zaista dijete boemstva? Izgleda da ljubav, koja se ne pokorava nikakvim zakonitostima, naprotiv, funkcionira prema biolokim procesima. Prema istraivanju Donatelle Morazziti, psihijatrice s univerziteta u Pizi, ljubav znanstveno analizirana izlazi iz domene romantizma, a ulazi u podru?je psihijatrije.

  

Kloniranje

?UDA GENETIKE

Jezgra bilo koje somatske stanice i bilo koje diploidne stanice embriona, fetusa, djeteta ili odraslog prenosi se u oocitu i dobiva se identi?ni sisavac. Tehnologijom nuklearnog transfera ostvareno je kloniranje ivotinja (mi, zec, svinja, ovca). Ta metoda ima znanstveno, biomedicinsko i komercijalno zna?enje. Kloniranjem ivotinja mogu se proizvesti vakcine, spaavati ugroene vrste i razumjeti razvoj primata. Nuklearni transfer moe se koristiti kod humanog infertiliteta. Zasad postoji moratorij na primjenu kod ?ovjeka u sljede?ih 3-5 godina. Po nekim anketama, samo 7% ljudi kloniralo bi se ako bi imalo tu ansu.

  

to je homeostaza

STABILNOST I RAVNOTEA ORGANIZMA

Homeostaza zna?i zdravlje. Odravanje optimalnih uvjeta u ivotnoj sredini organizma ozna?ava se kao homeostaza. Brojni organski sustavi, kroz stotine regulacijskih mehanizama, odravaju homeostazu, odnosno zdravlje, a poreme?aj homeostaze zna?i bolest.

  

BUHE

Nepoeljni podstanari

Buhe su maleni, sme?i insekti bez krila, tijelo im je uzduno spljoteno. Imaju tri para vrlo snanih nogu koje im omogu?uju nevjerojatno velike skokove. Upravo na taj na?in, skakanjem, buha prelazi s jednog doma?ina na drugog.

  

Dezinsekcija muha i komaraca

DOSADNI PRENOSNICI BOLESTI

Obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) na podru?ju javnog zdravstva i komunalne higijene ima dugu i zanimljivu povijest. Prvi podatak o najranijim po?ecima DDD-slube na podru?ju Primorsko-goranske upanije datira jo iz 1530. godine. Iz tog dokumenta vidljiva je potreba za provo?enjem i odravanjem javne higijene zbog o?uvanja zdravlja stanovnitva.

  

Jo o puenju

DA, SVAKA CIGARETA NAM TETI...

Oni koji svakodnevno preko Hrvatskog radija sluaju oglas kojim se stru?no animiraju pua?i da se vrate zdravijem ivljenju, prepoznat ?e povod ovom napisu. No, poticaj je dala jedna vremenija slubenica ibenskog Ureda za prostorno ure?enje, koja je jednog ljetnog jutra, kod irom otvorenih prozora, obilazila sobe s cigaretom u ustima tue?i se da "nema zraka", koji je osjetno i vidljivo strujao raznose?i obla?i?e plavkastog dima njene cigarete.

  

Ljekovito bilje

ZATO CVIJE?E JA?E MIRIE POSLIJE KIE

Uivamo u ljepoti cvije?a. Osobito cijenimo upravo one biljke koje imaju mirisavo cvije?e. Dobri promatra?i ve? su odavno primijetili da cvije?e ja?e mirie poslije kie. Kemi?ari su objasnili zato je to tako. Cvije?e mirie zbog toga to s njegovih latica hlape razli?ita mirisava ulja.

  

Rak dojke

RANIM OTKRIVANJEM DO IZLJE?ENJA

Rak dojke naj?e?i je rak u ena u svijetu i cjelini. Drugi je naj?e?i rak, iza raka plu?a, kada se radi o oba spola zajedno. Na rak dojke otpada 10,1% svih slu?ajeva raka u svijetu ili neto preko milijun novodijagnosticiranih ena godinje. Broj novooboljelih pove?ava se u svim razvijenim zemljama svijeta. Ipak, postoje razlike u u?estalosti izme?u pojedinih zemalja svijeta i pojedinih podru?ja.

  

?uvanje i unapre?enje zdravlja dinog sustava

NEELJENO STANJE

Organi dinog sustava slobodno komuniciraju s okolinom preko traheobronhijalnih dinih puteva. To je i potrebno kako bi dovoljno zraka s kisikom stiglo do plu?nih alveola. S druge strane, toliko slobodan pristup razlog je brojnim bolestima dinih puteva i plu?a.

  

Zimske zarazne bolesti - prevencija

NE ?EKAJTE IH SKRTENIH RUKU

Vrijeme pojave pojedina?nih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od konca jeseni do po?etka prolje?a. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rje?e raznim bakterijama, naj?e?e virusima. Na viruse antibiotici ne djeluju.

  

Kroni?ne plu?ne bolesti

SPAS JE U PREVENCIJI

Kroni?ne bolesti dinoga sustava ve? su dugo vremena me?u vode?im bolestima u strukturi obolijevanja stanovnika. Zajedni?ke su im zna?ajke: mnogostruki uzroci, neprimjetan po?etak, kroni?an tijek, kao i za sada jo skromne mogu?nosti sprje?avanja te nemogu?nost potpunog izlje?enja.

  

Prehrana kod bolesti dinih organa

VO?E, VITAMINI I TRAVE

  

Vegetationes adenoidea - pove?ana drijelna tonzila (tre?i krajnik)

DIIMO PUNIM ... NOSOM

drijelna tonzila ("tre?i krajnik") lijezda je koja se nakon 10 godina smanjuje, ali u ranom djetinjstvu stvara mehani?ke zapreke drenai paranazalnih sinusa i srednjeg uha te ometa disanje. Njezino pove?anje najbolje je dijagnosticirati anamnezom i pregledom.

  

O?i i zima

OPREZ, O?I - PREHLADE NAPADAJU

Zima je vrijeme kad ?esto boravimo u zatvorenom prostoru. Topli i suhi zrak pogoduje prehladama. Nosna se sluznica osui i postane neotporna na uzro?nike bolesti. Dosta je da jedan kihne i svi ?e oko njega udahnuti virus koji se u kapljicama sline raspre u zraku. Na?eta sluznica nosa bit ?e prava gozba za viruse koji se tu nasele. Tako zapo?ne prehlada u dinim putovima. Kakve veze s tim imaju o?i?

  

Citrusi - agrumi

ZIMSKI ZATITNICI

Citrusi su vo?e junog podneblja, s blago kiselim sokovima. Intenzivno su ute do naran?aste boje. U prehrani naj?e?e koristimo naran?e, mandarine, klementine, limune i grejp.

  

KESTEN

CASTANEA SATIVA

  

Prehrana i karijes (III)

KAKO SPRIJE?ITI KVARENJE ZUBA

  

Ljubomora - za?in ljubavnog odnosa II

NEKONSTRUKTIVNI NA?INI IZRAAVANJA LJUBOMORE

  

Sram

PONIAVANJE SAMOGA SEBE

Sram je nedovoljno prou?avano osje?anje jer se u naoj civilizaciji isuvie rano i lako utapa u osje?aj krivice. U razvojnoj teoriji li?nosti sram predstavlja negativan oblik rjeavanja krize autonomije. Sram odrava pasivnu orijentaciju, za razliku od krivice koja podrazumijeva aktivan stav.

  

Prostitucija

POMO? PRIJE POGRENOG KORAKA

Kad se spominje prostitucija u svakodnevnom govoru, obi?no se misli na pla?eno podavanje ena mukarcima. No, takozvana enska heteroseksualna prostitucija nije jedini, iako je naj?e?i oblik iznajmljivanja spolnosti.

  

Kretanjem do zdravlja

Trideset minuta zdravlja

Za o?uvanje zdravlja i spre?avanje bolesti potrebno je samo trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, ne nuno najednom.

  

STRAH OD KOLE - VELIKI PROBLEM

Strah i ljubav ne stanuju pod istim krovom! Njema?ka mudrost Strah op?enito definiramo kao uznemirenost, zabrinutost, tjeskobnost, bojazan od kakve ugroenosti, opasnosti, prijetnje, ucjene. Kao i strah, tjeskoba je neugodno osje?ajno stanje koje se o?ituje u napetosti, strepnji, nelagodi, nespokojstvu.

  

Kronobiologija

NA UNUTARNJI VODI?

Po u?enju drevnih Kineza prije kojih 3000 godina, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i no?i, Janga i Jina utje?e na bioloke procese. Po njima, svaki na organ u razli?ito vrijeme ponaa se druga?ije.

  

Godine i emocije

S OPTIMIZMOM DO STAROSTI

Tijelo neizbjeno stari i propada s godinama, ali emocionalna zrelost i emocionalno zdravlje ljudi starenjem se konstantno poboljavaju, a to dokazuje najnovije istraivanje grupe psihologa sa Stanford univerziteta u Kaliforniji (SAD), na ?elu s dr. Laurom Karstensen.

  

Arterijska hipertenzija

DISCIPLINOM PROTIV KOMPLIKACIJA

Arterijska hipertenzija ili hipertonija bolest je povienog arterijskog tlaka (bolje je re?i arterijski nego krvni tlak); ona je tihi ubojica i jedan od najvanijih ?imbenika sr?anoilnog rizika (ateroskleroze i sr?anog infarkta), modanoilnog inzulta (modanog udara), terminalne bubrene bolesti, bolesti perifernih ila i zatajenja srca.

  

Ozljede u prometu

TRZAJNA OZLJEDA VRATNE KRALJENICE - WHIPLASH INJURY

I stru?ni medicinski krugovi, i iroka javnost sve su vie zaokupljeni problemom sve ?e?ih ozljeda vratnoga dijela kraljenice. To su ozljede koje nastaju kao posljedica naglih ubrzanja ili usporenja, ve?inom u prometu.

  

Ljekovito bilje

VRSTA JE IME, A ROD PREZIME BILJKE

Biljke su u toj mjeri dio svijeta koji nas okruuje da o njima, takore?i, i ne razmiljamo. Nema nita ljepe i ljupkije od cvijeta, nita bitno vanije od biljke. Sve krute namirnice, sva pi?a, sva opojna sredstva, lijekovi i farmaceutski preparati - jednom rije?ju sve to ?ovjeka odrava na ivotu i sve to ga, ako on to razumno iskoritava i troi, ?ini zdravim poput drena, dugujemo divnom procesu fotosinteze. Ako za trenutak stanemo i pokuamo nabrojiti sve biljke koje znamo napamet, ili bar one koje vidimo svakog dana, odmah ?emo vidjeti da ih ima mnogo, toliko mnogo da bi nam vjerojatno bio potreban ?itav dan da bismo ih se sjetili, a da pritom ipak ne obuhvatimo sve. Taksonomi (sistemati?ari) podijelili su biljni svijet na grupe ?iji svi ?lanovi imaju zajedni?ke karakteristike i tako u?inili klasifikaciju. Omogu?ena su i prou?avanja prirode jer je stvoren sustav naziva.

  

U o?ekivanju nove epidemije

GRIPA KROZ PITANJA I ODGOVORE

Svake godine, dolaskom prvih hladnijih jesenjih dana, u Epidemioloku slubu stiu telefonski pozivi s pitanjima: "Da li ste po?eli cijepiti protiv gripe? Kada dolazi cjepivo protiv gripe?" itd., itd. O?ito je gripa bolest koja zavrje?uje puno panje i brige. O zatiti od gripe osobito brinu starije osobe, od kojih se neke sje?aju poznate panjolske gripe kada je zbog nje umrlo mnogo njihovih vrnjaka.to je to gripa? to uzrokuje gripu? to to ?ini gripu tako opasnom i zato je ona razlog strahovanja velikog broja ljudi? Da li su ti strahovi opravdani ili ne? Na ta i druga pitanja pokuat ?emo odgovoriti u daljem tekstu.

  

Nekoliko poznatih ?injenica o tuberkulozi

PONOVNO BU?ENJE BOLESTI

Tuberkuloza je zarazno oboljenje prolosti, ali i sadanjosti. Tuberkuloza je oboljenje koje je haralo zapadnom Europom u doba industrijske revolucije, a kod nas je vrhunac epidemije tuberkuloze bio na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stolje?e. Tada je godinje od tuberkuloze umiralo vie od 400 oboljelih na 100 000 stanovnika.

  

Zarazne bolesti - ju?er danas i sutra

SPRIJE?ITI POVRATAK U PROLOST

Hrvatska se po svojim ekonomskim, civilizacijskim i kulturnim obiljejima moe uvrstiti u grani?ni dio skupine razvijenih zemalja. Kao takva, ona nema problema s ve?im brojem zaraznih bolesti, ?ak je broj oboljelih od njih u padu.

  

Povijest cijepljenja

ISKORJENJIVANJE VELIKIH BOGINJA

Kune bolesti harale su Hrvatskom stolje?ima i unitavale stanovnitvo. U 17. i 18. stolje?u velike boginje kosile su narod nemilice. upanijski fizik Leopold Pluskal podnosi Krieva?koj upaniji izvje?e o kretanju bolesti tijekom 1785. godine: "Puk je vrlo teko stradao od boginja, a najve?ma je umirao. ?ini se da nema lijeka za boginje, iako to neki vjeruju!" Ivan Lalangue iste godine podnosi izvjetaj Varadinskoj upaniji i doslovno kae: "Boginje haraju!"

  

Zatita djece protiv zaraznih bolesti

PRIDRAVAJTE SE KALENDARA CIJEPLJENJA

?ovjek svakodnevno dolazi u doticaj s uzro?nicima raznih bolesti, od kojih mnogi mogu prouzro?iti teke bolesti, dovesti do invalidnosti, pa ?ak i do smrti. Mjere zatite protiv zaraznih bolesti moemo u grubo podijeliti u aktivne i pasivne. Najbolji je oblik zatite aktivni oblik, dakle cijepljenje, vakcinacija ili aktivna imunizacija.

  

Hepatitis B

OPREZOM I CIJEPLJENJEM PROTIV BOLESTI

Razli?iti uzro?nici dovode do upale i ote?enja jetrenih stanica. Uz alkohol, lijekove, toksine i autoimune procese, naj?e?e su to virusi.

  

Trovanja hranom: Salmoneloze

PERI RUKE PRIJE JELA I POSLIJE...

Hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna, u njoj se uvijek mogu na?i mikroorganizmi. Mikroorganizmi u hrani mogu potjecati iz normalne mikroflore sirovine, mogu u?i u hranu procesom prerade i uskladitenja i, naknadno, nepravilnom manipulacijom.

  

Trovanje hranom

ESCHERICHIA COLI KOJA STVARA VEROTOKSIN

Trovanje hranom u?estale su infekcije u ljudi. Razli?iti su uzro?nici infekcija koje se tako prenose, od nama vrlo dobro poznatih uzro?nika, kao to su salmonele, igele, stafilokoki a u posljednje vrijeme otkriva se sve vie razli?itih biolokih agensa.

  

AIDS

SUO?ENJE S ISTINOM

"ivot ne prestaje biti zabavan kada ljudi umiru, ni malo vie nego to prestaje biti ozbiljan kada se ljudi smiju"

  

Ovisnosti

DROGE OSVAJAJU MLADE I UZIMAJU SVOJ DANAK

Tko prikloni glavu looj navici, priklonio ju je zlu jarmu!
Ruska poslovica

  

Preventiva i okulistika

PACIJENT I OKULIST - RTVE KRONI?NE UPALE OKA

Priblino 28 milijuna ljudi na svijetu slijepo je. To je kao 20 Zagreba. Mnogi su od njih obnevidjeli zbog infekcija oka koje su se mogle sprije?iti primjenom jednostavnih higijenskih mjera o kojima u?i sustav javnoga ivota.

  

Zubna ambulanta i zarazne bolesti

ZATITA U FUNKCIJI PACIJENATA I OSOBLJA

U prostor stomatoloke ambulante dolaze osobe razli?ite dobi, razli?itog zdravstvenog statusa i s bolestima u razli?itoj fazi razvijenosti. Nema zdravstvene ustanove u koju dolazi tako irolika populacija jer su druge ustanove podijeljene po dobi pacijenata ili po vrsti oboljenja, dok danas takva podjela u stomatologiji ne postoji.

  

Jezgrasti plodovi i sjemenke

KVALITETNA ZAMJENA ZA MESO

Jezgrasto vo?e i sjemenke visoko su koncentrirana hrana. Ve?i dio energije dobiva se iz sadraja masti te ih stoga treba umjereno koristiti.

  

ODNOS HRANE I LIJEKOVA

  

Emocionalna inteligencija

OSJE?AJ KRIVNJE - POTICAJ ILI ZAMKA

Vjerojatno vam je poznat osje?aj "grizoduja" ili "grinje savjesti". Neugodan je, proganja nas, mu?i. Pojavljuje se nakon nekog propusta ili loeg postupka. To je na osobni znak da se zbog ne?eg osje?amo KRIVI.

  

Strah od genetike

PRIRODA IMA SVOJE ZAKONE

Matt Ridley, u svojoj knjizi "Genom", pie: "U po?etku bijae rije?. Ta rije? svojom porukom obrati more, umnoavaju?i se bez prestanka i zauvijek. Ta rije? otkri kako rasporediti kemijske spojeve da bi se zarobili i oivjeli maleni vrtlozi u stanju entropije. Ta rije? preobrazi povrinu tla planeta iz pranjavog pakla u zeleni raj. Naposljetku, procvjeta ta rije? i posta dovoljno domiljata da stvori kaasto ?udo - ljudski mozak, koji otkri i posta svjestan te rije?i same."

  

Radarsko zra?enje

RADARI VIDE I PO MRAKU

Elektromagnetsko zra?enje fizikalna je pojava irenja elektri?nih i magnetskih valova, odnosno ultrasitnih ?estica zvanih fotoni. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji se protee od valova najmanje frekvencije i najduih valova (tehni?ka izmjeni?na struja) do valova najve?e frekvencije i najkra?ih valova (visinske kozmi?ke zrake).

  

Izbor tjelovjebe - TAI CHI CHUAN

LIJE?I DUHOM, NE LIJEKOVIMA

Filozofija bioloke medicine temelji se na ?injenici da ve?inu bolsti stvara sam ?ovjek - neurednim ivotnim navikama, pogrenom prehranom, nedostatkom adekvatne tjelovjebe - i tako unitava vlastito zdravlje. S tjelovjebom je sli?no kao i s hranom ili drugim ivotnim potrebama za koje naj?e?e ne traimo stru?no miljenje lije?nika, a potrebno je.

  

Samonikla vegetacija

U PRIRODI JE SVE PRIRODNO

U Primorsko-goranskoj upaniji proglaeni su zati?enima na svim prirodnim stanitima: planinski bor, tisa, planin?ica, Kitajbelov pakujac, crveni i lovorasti likovac, boikovina, dlakavi pjesninik, uta siritara, irokolisna veprina, kranjski ljiljan, zvjezdasti ljiljan, ljiljan zlatan, bijeli vimenjak i vratielja. Sve su te ljekovite i ljekovite otrovne biljke zati?ene jer su na razli?ite na?ine u prirodi ugroene.

  

HIV - AIDS - SIDA

ZNANJEM PROTIV BOLESTI

HIV - AIDS je jedna od najpogubnijih bolesti ?ovje?anstva i predstavlja globalni javnozdravstveni problem, posebno djece i mladih.
Prema izvje?u agencije UN za borbu protiv AIDS-a, u svijetu danas ivi 42 milijuna ljudi s HIV-om, od kojih je 23,8 odraslih mukaraca, 19,2 milijuna ena, od toga 3,2 milijuna djece do 15 godina starosti.

  

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 7. travnja 2003.

  

Vjebajte svaki dan

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokre?e inicijativu da se jedan dan u godini proglasi danom "kretanja za zdravlje", kako bi se promovirala tjelesna aktivnost kao osnovni preduvjet za zdravlje i dobro osje?anje. Objavljuju?i tu inicijativu, Gro Harlem Brundtland, generalna direktorica SZO, naglasila je da je inicijativa odraz brige zemalja ?lanica zbog pove?anja kroni?nih zdravstvenih problema uzrokovanih nepravilnom prehranom i fizi?kom neaktivno?u.

  

Tjelesna aktivnost

KRETANE ZNA?I ZDRAVLJE

Za ?ovjeka 21. stolje?a odnos prema fizi?koj aktivnosti predstavlja stupanj civilizacijskog dosega kvalitete ivota.

  

Preventiva u praksi

MOJ MOTIV ?OVJEK

Svoj sam lije?ni?ki radni vijek zapo?eo u gradi?u od desetak tisu?a stanovnika. U jednom naselju s dvjestotinjak obitelji odskakao je broj oboljelih od crijevnih zaraza, konih infekcija i zimskih respiratornih bolesti. Kao vjerni tamparov ?ak, proveo sam epidemioloku anketu u tom naselju, uveo obiteljske kartone o higijensko-epidemioloko-zdravstvenom stanju i stalni nadzor ivljenja tih obitelji.

  

Patronana zdravstvena skrb

PATRONANA SESTRA DANAS

Patronana zdravstvena skrb sastavni je dio primarne zatite i u kompetenciji je vie medicinske sestre zaposlene u Domu zdravlja na poslovima patronae.
Financira je HZZO koji propisuje standarde i programe te se na 5100 stanovnika raspore?uje po jedna patronana sestra.

  

Iskustva o realizaciji programa u Dje?jem vrti?u Rijeka praksa Centra predkolskog odgoja Tur

ODGOJ ZA ZDRAV IVOT PREVENIRA OVISNOSTI

Centar predkolskog odgoja Turni? u 1998./99. pedagokoj godini uklju?uje se u sustavno provo?enje Preventivnog programa suzbijanja ovisnosti djece predkolskih ustanova, u?enika osnovnih i srednjih kola te u?eni?kih domova Primorsko-goranske upanije, i to s aspekta usvajanja i promicanja zdravog na?ina ivota te pomo?i u otklanjanju i suzbijanju rizi?nih ?imbenika zdravog i nesmetanog razvoja djeteta i obitelji.

  

O?i i kako ih ?uvati

NEVOLJU MOEMO IZBJE?I

Kad bi ?ovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, ?iji bi gubitak najtee podnio? Za ve?inu ljudi to je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne moemo ni zamisliti kako bi izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti.

  

Preventiva u stomatologiji

U?ENJE PO?INJE U OBITELJI

?ini se da nikada nije bilo vie bolesnika nego danas, unato? ogromnom napretku medicine, tehnologije i medicinske tehnologije. Nova tehnologija izaziva promjene u ?ovjekovoj ekologiji (fizi?ke, bioloke, kemijske te socijalno psiholoke), a novi uvjeti ivota trae adaptiranje ?ovjeka (on se teko i sporo mijenja) te postaju uzrokom masovne pojave nekih oboljenja.

  

Voda

RIJEKA ZA HRANJIVE TVARI

ivot se ne moe zamisliti bez vode, u kojoj su se i pojavili njegovi prvobitni oblici. Svaka iva stanica sadri slobodnu ili vezanu vodu. Za odravanje ivota bitno je da se koli?ina vode odrava u odre?enim granicama.

  

DJELOVANJE HRANE NA U?INKOVITOST LIJEKOVA

  

Vo?e i povr?e

PAROGA - Asparagus officieales

  

Aktivnosti Udruge za mlade "Spirit"

NEKOLIKO PROMJENA BRZINA

Udruga Spirit osnovana je 1997. i bavi se poboljanjem kvalitete ivljenja kroz organizaciju programa u kulturi i supkulturi. ?lanova ima: aktivnih - 18 (mladi), prijatelja (probni ?lanovi) - 189, posjetitelja - puno.

  

Terapijsko jahanje u organizaciji udruge "Pegaz" rijeka

KVALITETNIJI IVOT MALIH JAHA?A

Udruga za terapijsko jahanje "Pegaz" Rijeka krenula je prije dvije godine s provo?enjem programa terapijskog jahanja za djecu s posebnim potrebama. Program se provodi u suradnji s Konji?kim klubom "Vodi?ajna" u Lukeima, mjestu na Grobniku, koje je udaljeno od Rijeke 15 kilometara.

  

Medicinska sestra An?a Julijana Maji? jedini stalni zdravstveni djelatnik na otoku Susku

"Dobri duh" otoka Suska

  

Zdravstvena zatita na velikim skupovima

NA VRIJEME SPRIJE?ITI NEUGODNA IZNENA?ENJA

Svuda, pa i u nas, u?estali su skupovi s velikim brojem ljudi: koncerti popularne glazbe, portske priredbe, religiozni skupovi, politi?ki skupovi, demonstracije itd. Za odravanje pune sigurnosti ljudi na skupovima od klju?ne je vanosti odgovorna organizacija na visokoj stru?noj razini: od vrha do iroke baze brojnih izvritelja, profesionalnih i dobrovoljnih, uvrtenih u odgovaraju?e grane organizacije, svaka sa svojim podru?jem odgovornosti za op?u sigurnost, za promet, za protupoarnu zatitu, za sanitarnu zatitu, za sanitarne ure?aje i higijenu, za zatitu zdravlja i medicinsku skrb itd.

  

Lije?nik, pacijent i drutvo

EMOCIJE SE SKRIVAJU I PRED LIJE?NIKOM

Osoba koja dolazi lije?niku donosi sa sobom ne samo svoju tjelesnu bolest i svoje simptome, ve? ujedno i svoje probleme vezane s bole?u: svoja strahovanja i zabrinutost, svoje nade i o?ekivanja. No, emocionalna situacija u tom susretu nije ipak tako jednostavna i ne svodi se samo na pitanje razumijevanja o?ekivane reakcije li?nosti na prisutnost tjelesne bolesti ili prijete?e ivotne opasnosti.

  

Emocionalna inteligencija

KAKO POSTATI BLII S NAJBLIIMA

Moda nam se u?ini da s naslovom neto nije u redu jer valjda se podrazumijeva da smo sa svojim najbliima bliski. No, ako se malo temeljitije zamislimo, otkrit ?emo da bismo s tim najbliima moda eljeli biti bliski, to jo ne zna?i da u tome i uspijevamo.

  

Sustav suzbijanja zloporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj

SURADNJA ZA ZAJEDNI?KI CILJ

Suzbijanje zloporabe opojnih droga globalni je problem s dugoro?nim posljedicama na zdravstvenoj, socijalnoj i gospodarstvenoj razini. Pove?ana dostupnost svih vrsta opojnih droga na ilegalnom narkotritu uvjetuje pad njihove cijene i pogoduje poja?anom interesu, odnosno pove?anoj potranji.

  

Ljekovito bilje

I PRIRODA JE ORGANIZIRANA

Istraivanje sli?nosti i razli?itosti bilja na osobit na?in bistri i u?i prepoznavati pravu ljepotu u prirodi, u?i to?nosti, redu i sustavnosti, a ujedno upu?uje i na strpljenje i smirenost, bez ?ega se biljke ne mogu upoznati. Primijenjena botanika u poljoprivredi, umarstvu i vrtlarstvu moe koristiti i zainteresiranima za gospodarstvo i obrt.

  

Eko-centar Caput Insulae Beli (ECCIB)

PRONA?ITE SVOJE MJESTO U PRIRODI

Povratak prirodi teoretska rasprava o na?inima njene zatite ili djelovanje? Uglavnom, kad se razgovara, svi smo za akciju, ali...No, to kad bismo vas mi pozvali na akciju, i to zabavnu i efektnu akciju?

  

ivjeti zdravo

Promijenimo krivo nau?eno ponaanje

Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapre?enje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravsteni problemi ili ugroenost zdravlja pojave.

  

Kampanja ivjeti zdravo

ivimo zdravo na Korzu

Svjetska zdravstvena organizacija predloila je zemljama ?lanicama da 10. svibnja proglase danom posve?enom kretanju za zdravlje. U Hrvatskoj je taj dan odre?en i za po?etak nacionalne kampanje posve?ene pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti

  

Godinji odmor

Prigoda za zdravi po?etak

U Hrvatskoj ljudi najvie umiru od kardiovaskularnih bolesti, od zlo?udnih tumora i od ozljeda. Uz njih, najvie obolijevaju i od neurotskih i depresivnih poreme?aja, od bolesti dinog sustava, od pretilosti i od bolesti zubiju.

  

Tjelesno vjebanje studenata

Kretanje olakava umni napor

U zemljama duge sveu?iline tradicije, kao to su Engleska, Francuska, Njema?ka, Italija, studiranje je nezamislivo bez aktivnog bavljenja studenata nekim sportom. Primjeri su ponu?enih sportskih studentskih sadraja i USA, vedskoj te zemljama visokih materijalnih i inih standarda. U njih je dobrovoljnost pokreta? aktivnosti.

  

Tjelesna aktivnost radnog ?ovjeka

Vjebanje je izvor zadovoljstva i zdravlja

Dananji na?in ivota jako je ubrzan pa nastojimo obaviti to vie poslova u to manje vremena, preteno sjede?i, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem.

  

Tjelesna aktivnost

Vjebanje za dobro jutro

Kampanja ivjeti zdravo, koja je zapo?ela 10. svibnja 2003. godine u cijeloj naoj zemlji, posve?ena je pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

  

etnja trim-stazom u Kostreni

Zdravstveni radnici pokazuju: kretanje je zdravo

Koliko ste puta ?uli savjet zdravstvenih radnika da je vano pravilno se hraniti, redovito vjebati i kretati se, ne puiti i piti? Od osobe koja vam to preporu?a o?ekujete barem da je nepua? i da je normalne tjelesne teine. Ina?e njegove preporuke ne shva?ate ozbiljno. Meni pri?a, a sam se toga ne pridrava!

  

Tjelesna aktivnost u tre?oj ivotnoj dobi

Kretati se ili ne?

Nakon to je SZO 2002. godine objavila da su glavni ?initelji razvoja kroni?nih bolesti tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i puenje, u svijetu i kod nas poduzima se niz akcija kojima se pokuava podignuti razina svijesti o tim ?injenicama, ali i primijeniti neke prakti?ne akcije kako bi populacija bila zdravija.

  

Uravnoteena prehrana

Primijenimo poznate preporuke

Temeljem brojnih istraivanja, Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug ivot:

  

Prehrana predkolskog djeteta

Zdravo od djetinjstva

S navrenom prvom godinom ivota dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doru?ak, ru?ak, ve?era) i dva me?uobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno sluiti licom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili ve?i dio obitelji. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne zna?i da obrok treba trajati satima.

  

Zdravlje kolske djece

Zdravo rasti i odrasti

Istraivanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna teina, zajedno s puenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivno?u, ?ini skupinu ?imbenika rizika koji pove?avaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao to su bolesti srca i krvnih ila, e?erna bolest, kroni?ni reumatizam, dine bolesti, oboljenja probavnog trakta te pove?ana u?estalost nekih malignih bolesti.

  

Prevencija poreme?aja u prehrani

U?enje kroz igru

Dok sam boravio u dispanzeru za kolsku medicinu, bili su u tijeku sistematski pregledi za upis u prvi razred osnovne kole. Zaintrigiralo me s koliko su panje uzimani podatci o prehrambenim navikama djece.

  

Vo?e i povr?e

  

Prehrana

Ljekovitost kvasca

Kvasac je namirnica koju rijetko koristimo samog u prehrani. Uobi?ajen je dodatak razli?itim vrstama kruha i kola?a.

  

Stomatologija

Dobra prehrana zdravi zubi

Zdravi zubi zdravo tijelo Pravilna prehrana utje?e na razvoj, zdravlje i opstanak organizma kao cjeline, pa iz te spoznaje proizlazi zaklju?ak da djeluje i na zube, koji su samo dio te cjeline.

  

Lijekovi utje?u na prehranu

  

O?i i vitamini

Vitamini gorivo za zdravlje

Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje ?ete gorivo u njega nato?iti. Nema greke, sve po propisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak je skup.

  

Emocionalna inteligencija

KAKO POSTATI BLII S NAJBLIIMA

  

Psihologija ljubomore

Nedostatak samopouzdanja

U ljubavnom se ivotu ?esto javlja osje?aj ljubomore, na nju se obi?no gleda kao na dokaz da postoji ljubav. Jednom me za?udilo ponaanje neke djevojke koja je kod svog mladi?a sistematski izazivala ljubomoru. Zapitao sam je zato to ?ini, a ona mi je rekla: ?inim ga ljubomornim da vidim voli li me.

  

Psihijatrija i psihologija

Vlastita slika o sebi ili kompleks

U tijeku razvoja li?nosti formira se u ?ovjeku slika o vlastitu tijelu. Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identi?na s onom slikom tijela koju drugi imaju o nama. Osoba ugodnog izgleda moe sebe doivljavati kao osobu neugledne vanjtine, i obratno.

  

O (ne)puenju

Slobodne radikale povisuje i pasivno puenje

Da je puenje duhana tetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano je epidemiolokim istraivanjem prije pedesetak godina, a svjedo?ili su to i uivaoci duhana ubrzo po Kolumbovu povratku iz Amerike.

  

Biljna kemija

Pojedini su istraiva?i posvetili ivot farmaciji i bolesnom ?ovjeku, a ostavili su iza sebe dokaze svoje ljubavi prema biljkama koje su bile nerazdvojni dio njihovih ivota, njihovog rada i nade da biljka prua lijek za svaku bolest. Mi i danas koristimo izvjesne biljne droge ne poznavaju?i im kemiju. Moda je priroda nadarila biljke ravnoteom koja se iz nepoznatih razloga gubi ako se ne upotrijebi cijela biljka?

  

Naj?e?e pogreke u uobi?ajenoj prehrani

Zdravlje u kockarnici

U tzv. zapadnja?koj prehrani, tj. uobi?ajenoj prehrani stanovnika zapadnih, gospodarski razvijenih zemalja, moe se kao naj?e?e izdvojiti 15 pogreaka (nazivaju se i nezdrave prehrambene navike) zbog kojih mogu nastati i razvijati se mnoge bolesti, odnosno drugi poreme?aji koji nisu bolest u uem smislu, ali manje ili vie ugroavaju zdravlje, kao tegobe, smetnje, simptomi.

  

Pedijatrija

PREVENCIJA DEBLJINE PO?INJE U DJETINJSTVU

Razvijeni svijet krenuo je u novo tisu?lje?e s novim zdravstvenim problemima, kao to je prekomjerna teina. Problem se svrstava uz bok infekcijama i pothranjenosti u zemljama u razvoju. Broj osoba s prekomjernom teinom i dalje se pove?ava te je 1998. godine Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu ozna?ila globalnom epidemijom.

  

Porod u vodi

OPUTENO I BEZ STRAHA

Porod u vodi jedan je od alternativnih na?ina ra?anja, s ciljem poticanja to prirodnijeg ra?anja. Takav na?in poznat je odavna me?u Camash Indijancima na Kostariki i sastavni je dio njihove kulture. Godine 1963. ra?anje u vodi javlja se u Rusiji, ali kao neformalna djelatnost, izvan sustava zdravstva. U Francuskoj su 80-ih godina zapo?eli eksperimenti s uporabom vode pri ra?anju i 1987. godine dr. Michael Odent uvodi takav na?in ra?anja u bolni?ku praksu, a 80-ih godina praksa se iri i u Americi, Njema?koj i Engleskoj.

  

SOS - telefon za dojenje

Zdrave majke i zdrava djeca

Udruga "Roditelji u akciji RODA" osnovana je 2001. godine i zalae se za dostojanstvenu trudno?u, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Nai su projekti brojni i obuhva?aju zalaganje za prava trudnica, roditelja i djece, edukaciju i izdavanje edukativnih materijala, rad na humanizaciji poro?aja u Hrvatskoj i mnogo drugog.

  

Prehrana dojen?eta

Hranjenje iz alice bolje nego iz bo?ice

U proteklih nekoliko desetlje?a postalo je jasno da, kada se dijete ne moe dojiti izravno, najbolji na?in davanja mlijeka, maj?inog ili zamjenskog, jest hranjenje iz alice. Taj jednostavan na?in hranjenja, kojem je prethodilo hranjenje iz bo?ice, dio je te?ajeva u sklopu pokreta Rodilite prijatelj djece. Djeca koja imaju korist od hranjenja iz alice uklju?uje i nedono?ad koja nije sposobna aktivno sisati, djecu ?ije majke iz nekog razloga ne mogu dojiti ili djecu koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu hraniti dojenjem.

  

Poviena tjelesna temperatura

?elo vru?e, ruke hladne

Poviena tjelesna temperatura naj?e?e predstavlja odgovor organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, no moe biti i posljedica manjka teku?ine u organizmu (dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva.

  

KOLSKA MEDICINA

JA U KOLU IDEM...

Polazak u prvi razred osnovne kole jedan je od najvanijih, ili ?ak prijelomnih trenutaka u ivotu svakog djeteta, ali i roditelja. Za svako je dijete i njegove roditelje polazak u kolu uzbudljiv, samo to je za neke pra?en oduevljenjem, a za neke strahom.

  

VID I KOLA

Kvaliteta vida utje?e na ono to ?emo postati

Je li vam se ikad desilo da vas ljuti ne?ija sporost? Jeste li se ikad zapitali zato netko oklijeva? Je li vam palo na pamet da razlog lei u tome to osoba moda ne vidi na na?in na koji vidite vi? Moe li druk?ije vi?enje okoline rezultirati druk?ijim reagiranjem u istoj situaciji? Moe!

  

ZATITA ZUBI

DJE?JA USTA I LJETO

Stiglo nam je to eljno o?ekivano godinje doba. Ne zna se tko mu se vie veseli djeca ili roditelji. To je doba kad su najdue zajedno jer su roditelji na godinjem odmoru, a djeci je zavrila nastava.

  

Obiteljska astma-kola

(DO)IVJETI ASTMU S NOVIM MOGU?NOSTIMA LIJE?ENJA

Mnogo je novosti o astmi, a one trebaju biti dostupne svima. Posebno ih trebaju znati oni koje bolest poga?a, naro?ito stoga to od te naj?e?e kroni?ne bolesti dje?je dobi boluje svako deseto dijete i zato to astma pokazuje izrazit trend porasta posljednjih 10-20 godina u svijetu i u nas. Astma se, poput rijeke ponornice, izgubi u svom nepredvidivom tijeku (40-80% djece do puberteta izraste iz astme), da bi se kasnije u ivotu ponovno pojavila, izazvana nekim pokreta?ima.

  

SARS

RENDGENSKE PLU?NE PROMJENE

Donedavno je SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome teki akutni respiratorni sindrom) bio nepoznata zarazna bolest. Lako se prenosi i zato postoji opasnost njene globalizacije. Ne sprije?i li se njeno irenje, ona moe promijeniti na?in naega ivota.

  

VODA

  

Vo?e

  

Psihologija

OSAMLJENOST I PREKID KOLOVANJA

Zamislite kako je boraviti trideset sati tjedno tamo gdje vas nitko ne voli. Svakako je rije? o vrlo uznemiruju?em trenutku. Kroz osje?aj odba?enosti i nedostatka prijatelja pro?e gotovo svatko u odre?enoj fazi djetinjstva ili mladosti.

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

POTREBA ZA PANJOM I PREPOZNAVANJEM (I)

Kad vam, prolaze?i ulicom, susjed mahne eirom i osmjehne se, a vi mu sa smijekom dobacite: "Dobar dan! Je li vam vru?e?", obostrano ste zadovoljili jednu od svojih primarnih potreba: POTREBU ZA PANJOM I PREPOZNAVANJEM.

  

DREVNA KINESKA MEDICINA

Korisna znanja

  

RAZGOVOR S IVANOM BONIFA?I?EM

Debel ne?u vredit nita

Sredinom kolovoza na brojnim ?e promidbenim prostorima u Hrvatskoj, u sklopu kampanje Ministarstva zdravstva "ivjeti zdravo", koja promi?e pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, osvanuti veliki plakati s porukom "Ovo je moje zdravlje" koju ?e poslati gospodin Ivan Bonifa?i?, krepki devedesetpetogodinjak koji, osim to je posluio kao "model" kampanje, zaista i ivi na na?in koji kampanja propagira.

  

Cjelovit pristup ljudskom zdravlju

Ne lije?iti bolest, ve? ?ovjeka

Ve? je Hipokrat (prije gotovo 2.500 godina) zastupao tezu da najprije treba lije?iti duu, a tek onda tijelo te da bolesniku treba ponuditi najprije rije?, a tek nakon toga i lijek

  

NENAD RAOS

OPASNOST OD MOBITELA (TO JE ISTINA, A TO SU PRI?E)

  

HIGIJENA BAZENA NA OTVORENOME

U evolucijski pradavna vremena ?ovjekov je predak bio ?etveronoac. Razvoj mozga i koritenje prednjih nogu kao ruku obiljeja su dvononog Homo sapiensa. Suvremeni ?ovjek polako se pretvara u beznoca jer stalno sjedi Homo sedens.

  

Ljekovito bilje

Lijek i otrov

Manji broj biljaka koje rastu spontano u prirodi ima veliku farmakomedicinsku vanost, neto ve?i broj osrednju, a najve?i broj na?enih biljaka ima malu vanost za znanstvenu medicinu koja brine o lije?enju bolesti i o prevenciji. U narodnoj uporabi najraznovrsnija je primjena ba te druge i tre?e grupe biljaka.

  

LIJEPI I ZDRAVI ZUBI

PROFIT OVISI O ULOENOM

Ljepota i zdravlje naih zubi proporcionalni su uloenom trudu i panji koju im poklanjamo.
U stomatologiji se u potpunosti moe primijeniti stara narodna izreka: "Kako sijemo, tako i anjemo."

  

Mlije?ni zubi i ortodontske anomalije

MLIJE?NI ZUBI ?UVAJU TRAJNE

Puno puta u specijalisti?koj ortodontskoj ordinaciji, kada pregledamo dijete s mlije?nim ili mjeovitim zubalom i ustanovimo da ima kariozne mlije?ne zube, ?ut ?emo sljede?e rije?i roditelja: "Nismo djetetu popravljali mlije?ne zube jer ?e oni i tako otpasti te ?e ih ionako zamijeniti stalni zubi." Takve su tvrdnje u potpunosti neto?ne.

  

STOMATOLOKA PROTETIKA

ZUB, A NIJE ZUB

Karijes, kao oboljenje tvrde zubne supstance, i razna parodontoloka oboljenja, kao bolest potpornog aparata zuba, najrairenije su bolesti suvremenog ?ovjeka i isto tako naj?e?i uzroci gubitka va?nih jedinica-zuba.

  

PARODONTNE BOLESTI

IZVOR BOLESTI CIJELOG ORGANIZMA

Parodontitis je iroko rasprostranjena bolest koja pokazuje razli?ite oblike razvoja i razli?itu brzinu progresije. Bitno je uo?iti znakove rizika za parodontnu bolest u pojedinih osoba i skupina te se posvetiti prevenciji i to ranijoj dijagnostici i uklanjanju rizi?nih ?imbenika to pogoduju razvoju i progresiji oboljenja.

  

GNATOLOGIJA SASTAVNI DIO STOMATOLOKE PRAKSE

ZDRAVI ZUBI ZDRAVO KRETANJE

Gnatologiju neki smatraju sastavnim dijelom op?e stomatologije, za druge je to supspecijalizacija. Tre?i je diferenciraju kao posebnu granu za stru?njake lokomotornog aparata koji se bave poreme?ajima temporomandibularnoga zgloba (TMZ). TMZ je zglob koji spaja donju vilicu s lubanjom.

  

KIRURKI ZAHVATI NA ?ELJUSTI

Kad zub zapne

Naj?e?i kirurki zahvati na ?eljustima vezani su za bolesti zuba i njihove komplikacije. Od njih, naj?e?i su zahvati: va?enje zaostalog korijena zuba, odstranjenje vrka korijena zuba (apicektomija), odstranjenje impaktiranih i retiniranih zubi (odontotomija) te odstranjenje raznih cista koje se javljaju u ?eljustima (cistektomija).

  

OKULISTIKA

OKO ZA OKO ZUB ZA ZUB

(Moe li oko za zub?)

  

KALCIJ

  

VO?E, POVR?E, SJEMENKE

  

PSIHIJATRIJA I PSIHOLOGIJASTRAH

STRAH

Interes lije?nika za bolesnog ?ovjeka oduvijek je bio usmjeren ne samo na njegovo tjelesno, nego i na psihi?ko. Dobar se lije?nik interesirao i interesira se za emocionalne probleme svoga bolesnika. Jer bolesnik, iako ima izvjesne tjelesne smetnje, ima jo i mnogo drugoga. Ima svoja raspoloenja, svoj na?in ivota, o?ekivanja, brige, svoje misli i elje.

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

Potreba za panjom i prepoznavanjem (II)

  

PSIHIJATRIJA I PSIHOLOGIJA

MALI ODMOR

Skupni su ivot i skupna zakonitost u pojedincu. Ne prihvatimo li to miljenje, moramo pretpostaviti postojanje neke misti?ne sile koja lebdi nad skupinom i u skupini, stvara zakone skupine, ali to se ne uklapa u na suvremeni pogled na svijet.

  

STRES

?OVJEKOV NAJVE?I NEPRIJATELJ

to je stres? Po narodu, to je ako brinete zbog novca, zbog posla, ako vas neto titi, brinete se zbog bolesne majke itd. Za tijelo, stres je iri pojam od briga. Za njega je stres i kad dobijete unapre?enje na poslu, kad vam na putu pukne automobilska guma, kad vam se razboli ku?ni ljubimac, kada vam do?u gosti i ostanu kod vas sedam dana, kada odete na muving i zaruite do jutra, kada vam isporu?e kupljeni namjetaj. Svaka je ta situacija stres.

  

SPOLNI IVOT U BUDU?NOSTI

BEZ DODIRA

Engleski evolucijski biolog Robin Baker, u svojoj knjizi "Budu?i seks - budu?nost naeg seksualnog ponaanja", pie da ?e ve? za nekoliko desetlje?a seks i razmnoavanje biti me?usobno odvojeni. Razmnoavanje ?e biti mogu?e nezavisno od starosti i ljubavi, a seksualnost ?e igrati mnogo ve?u drutvenu ulogu nego danas.

  

Suvremena medicina istrauje drevne metode lije?enja

LJEKOVITI DODIR RUKOM

Da dodir rukom moe biti ljekovit, "upisano" je u kolektivnu svijest mnogih naroda svijeta. Kada majka osjeti da njeno dijete boli trbuh, odmah ?e mu instinktivno staviti dlan ruke na njega i njeno ga masirati. U ve?ini slu?ajeva taj pradavni oblik prirodnog iscjeljivanja donosi osobi koja trpi od bolova znatno olakanje, a nerijetko i potpuni nestanak boli.

  

HELIKOPTER U HITNIM MEDICINSKIM INTERVENCIJAMA

NEUDOBAN ALI NAJBRI

Tijekom ljetne turisti?ke sezone i u vrijeme produenih vikenda promet na cestovnim magistralama natprosje?no je gust, voza?i nestrpljivi, te zato prometne nesre?e u?estale.
U Hrvatskoj je smrtnost u tim nesre?ama dva do tri puta ve?a nego u razvijenim
zemljama 20 poginulih na 100.000 stanovnika.

  

LJEKOVITO BILJE

SPRAVLJANJE BILJNIH LIJEKOVA U NARODU (etnogalenika, etnofitofarmacija i etnofitoterapija)

Biljni lijekovi ?ine dio nae prastare narodne zdravstvene kulture. Vjekovno iskustvo narodne medicine ukazalo je da ljekovito bilje moe pomo?i u lije?enju srca, plu?a, bubrega, iv?anih i drugih oboljenja. Dobro dokumentirane studije iz znanstvenoistraiva?kih djelatnosti pruaju mogu?nost boljeg poznavanja povijesti te kulture.

  

ZDRAVSTVENI VODI? ZA MLADE SPORTAE (I)

Sporta mora biti zdrav, a potrebne su i osobne predispozicije za konkretne sportske aktivnosti. Skrbiti mora za svoje zdravlje i zdravlje drugih sportaa.

  

KAKO SA?UVATI ZDRAVE ZUBE

BRIGA O ZUBIMA OD MALIH NOGU

Kakav je proces nastajanja zubnog karijesa, tj. kvara zuba? Hrana to sadri e?ere, ako se ne odstrani pranjem, stvara na povrini zuba prevlaku koja se zove plak.

  

MENTALNO ZDRAVLJE, POREME?AJI I BOLESTI

RAZMILJANJA O ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENE ZATITE

Prate?i podatke u Godinjaku hrvatske zdravstvene slube za 2000. godinu vidi se da u Rang-ljestvici deset vode?ih uzroka smrti nema duevnih poreme?aja i poreme?aja ponaanja niti kongenitalnih abnormalnosti; njihov je postotni udio u smrtnosti tek 1,54%.

  

Mentalno oboljeli ?lan obitelji

ZAJEDNICA IZVOR STRESA

Mentalna oboljenja koja ote?uju svakodnevno funkcioniranje, kao to su shizofrenija i bolesti raspoloenja, imaju utjecaj na ivote drugih osoba koje su emocionalno vezane (obitelj) ili su s njima u svakodnevnom kontaktu (skrbnici i profesionalci). ?lanovi obitelji poznaju bolesnika prije nastupa bolesti i imaju iskustvo prvih konfuznih stanja, naglih promjena raspoloenja bez razumljivih povoda, kao i emocionalnih osvetni?kih reakcija i optuivanja za koja okolina ne nalazi razloga u stvarnosti.

  

DJE?JA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA I PSIHOTERAPIJA

OD NESAMOSTALNOSTI DO ZRELOSTI

Mentalno zdravlje djece i adolescenata podru?je je interesa dje?jeg i adolescentnog psihijatra. Skrb za mentalno zdravlje mladih treba zapo?eti jo u dojena?ko doba, tako da je ispravnije govoriti o dojena?koj, dje?joj i adolescentnoj psihijatriji.

  

POREME?AJI RASPOLOENJA

NAKON SUNCA DOLAZI KIA

Poreme?aji osnovnoga nivoa raspoloenja nazivaju se poreme?aji raspoloenja. ?esto su pra?eni i nekim drugim promjenama u psihi?kim i tjelesnim funkcijama. Raspoloenje se moe mijenjati u dva smjera: od snienog raspoloenja, koje nazivamo depresija, do povienog raspoloenja, koje nazivamo hipomanija ako se radi o teem poreme?aju.

  

ANKSIOZNI POREME?AJI (NEUROZE)

Anksioznost, tj. tjeskobnost stanje je unutarnje nelagode, pra?eno tjelesnom napeto?u. Ona se javlja u svim psihijatrijskim poreme?ajima, a kao primarni simptom javlja se u anksioznim poreme?ajima. To su poreme?aji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razrijeiti na razli?ite na?ine, koritenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe moe biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, stresa ili gubitka.

  

SHIZOFRENI POREME?AJI

CIJEPANJE RAZUMA

Shizofrenija je jedna od najstarijh bolesti u ljudi. Najraniji opisi te bolesti sadre obiteljsko podrijetlo, endogeni uzrok, rani po?etak, remitiraju?i ili progresivni tijek, bizarne ideje, disocijaciju misli i emocija, kao i socijalno povla?enje.

  

DEMENCIJE

KAKO SE ZOVEM?

Prou?avanjem, preveniranjem i lije?enjem duevnih poreme?aja starijih osoba, koji se klini?kom manifestacijom razlikuju od sli?nih poreme?aja u mla?ih odraslih osoba, bavi se gerontopsihijatrija. Kao posebna supspecijalisti?ka grana u naoj zemlji, unato? potrebi, ona jo ne postoji. Mnogi poreme?aji starijih osoba zahtijevaju paljiviji tretman nego kod mla?ih osoba.

  

Posttraumatski stresni poreme?aj

IDEM NA PUSTI OTOK

O posttraumatskom stresnom poreme?aju (PTSP) govorimo posljednjih dvadesetak godina premda je taj sindrom opisivan u literaturi ve? vrlo davno, a spominjan pod raznim imenima i u zapisima lije?nika s ratita mnogih ratova posljednjih stolje?a. PTSP predstavlja jedan od sindroma koji se javljaju kao posljedica proivljenog traumatskog doga?aja poput sudjelovanja u borbenim akcijama, ali i prirodne katastrofe, saobra?ajne nesre?e, silovanja, napada i sli?nih ivotno ugroavaju?ih situacija.

  

SUICIDALNOST I SUICID

BRISANJE GRANICE IVOTA I SMRTI

Suicid je krajnje sloeno, uvjetno re?eno, ponaanje koje odraava suprotne tenje i ?iji ishod zavisi od relativne ja?ine tih tenji i od nepredvidivih ?initelja.
Veoma je teko pouzdano odgovoriti na pitanje - zato ljudi u jednom ?asu ili vie puta tijekom ivota diu ruku na sebe, zato i kako odlu?e u jednom aktu sami sebi oduzeti ivot. Psihijatre zanimaju upravo ti individualni motivi elje za vlastitom smr?u, psihodinamska struktura potrebe da se "ivotu okrenu le?a".

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNE MASKE - II. dio

EMOCIONALNE MASKE katkad svjesno "navla?imo" ele?i izgledati druk?ije ili se zatiti. Smatramo ih nuno potrebnima. Ako nam ivotno iskustvo pokae da i nije tako, spremni smo uloiti puno energije kako bismo sami sebe uvjerili da su "maske" nunost i da je jedino s njima mogu?e preivjeti "u okrutnom svijetu".
No, ?esto ih koristimo i ne znaju?i. Nau?imo od ljudi uz koje rastemo kako se to radi i ne pomiljamo da je mogu?e druga?ije. Toliko se naviknemo glumiti ono to mislimo da bismo trebali biti, da vie i ne znamo to su nai autenti?ni osje?aji.

  

MEDICINA I ZDRAVLJE

Misli pozitivno u interesu zdravlja

  

OKULISTIKA

KAD SA SLIKOM NETO NIJE U REDU

Jesu li krive kamere ili reija?

  

ZUBI I POREME?AJI PREHRANE

ANOREKSIJA I BULIMIJA NERVOZA

Danas su moderne mrave djevojke s tankim dugim nogama. U prirodi je malo osoba s takvim tijelom, ali da bi takvima postale, one primjenjuju razne dijete za mravljenje. Rezultati takvih dijeta varijabilni su nepostojani, a ponkad i patoloki.

  

Zdrava prehrana (II. dio)

Ja?anje imuniteta hranom

  

ZIMSKE BOLESTI

GRIPA I UPALA PLU?A

Gripa ili influenca akutna je zarazna bolest dinog sustava. Prvi opis bolesti potje?e od Hipokrata, jo iz petog stolje?a prije Krista.

  

LJEKOVITO I AROMATI?NO BILJE

FINO?A MIRISA

Najve?i broj ljekovitih biljaka pripada cvjeta?ama, a velika koli?ina mirisnog bilja nalazi se samonikla u prirodi, kao korov. ?esto se kod nas koristi naziv "ljekovito bilje" i za ono ljekovito, i za aromati?no. Teko je izdvojiti za?ine, mirodije i aromu.

  

RAD UDRUGE "TERRA"

RUKA POMO?I U NEVOLJI

U oujku 2001. Udruga "Terra" zapo?ela je s programom Smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica uzimanja droga, u svijetu poznatijim kao "Harm Reduction/Needle Exchange" program. Program je pokrenut kao odgovor na rastu?u epidemiju ovisnosti i realnu opasnost irenja HIV/AIDS epidemije me?u ovisnicima, koja se javlja kao posljedica me?usobnog dijeljenja upotrijebljenih prica, igala i kuhala, a time i na iru populaciju seksualnim putem. Op?i su ciljevi programa smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica intravenoznog uzimanja droge te senzibilizacija i edukacija zajednice o problemima koritenja droga.

  

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije dr. Lee Jong-Wooka

  

GLAVNI FAKTORI RIZIKA ZA PROMETNE NESRE?E I OZLJEDE

  

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

PROMETNE OZLJEDE

?injenice:
Prometne ozljede ubile su oko 1,2 milijuna osoba 1998. godine.
Preko 70% - gotovo 850.000 osoba poginulih od prometnih ozljeda 1998. godine bilo je mla?e od 45 godina.

  

ODGOVORNOST ?OVJEKA ZA PREVENCIJU U PROMETU

TKO JE JA?I VOZA? ILI VOZILO

Prometne nesre?e ve? su se pretvorile u svjetsku i u nau nacionalnu katastrofu: me?u uzrocima smrtnosti u suvremenoj civilizaciji zauzimaju visoko tre?e mjesto. Epidemija prometnih nesre?a zamijenila je negdanje epidemije zaraznih bolesti poput kuge i kolere.

  

Preventiva u prometu Autoklub Rijeka

SVI SMO U ISTOME FILMU

Vozim ve? 28 godina. Sram me je re?i da do prije nekog vremena mnogim znakovima nisam znala zna?enje. to je jo poraznije-vozila sam napamet. Da mi je ivot ovisio o tome, ne bih znala nabrojiti znakove koji se nalaze na mom putu od ku?e do posla, a tim se putem vozim ve? 8 godina! I to se onda dogodilo?

  

OSOBE S INVALIDITETOM U PROMETU

KULTURA IVLJENJA I HUMANIZAM

Samostalan ivot, mogu?nost samoodre?enja i izbora, pridonoenje drutvu u cjelini, mogu?nost izbora i sudjelovanje u gospodarskom, politi?kom, socijalnom, kulturnom i obrazovnom sustavu - sveukupno ovisi o mobilnosti osobe s invaliditetom. Stoga sve ono to drutvo investira u mobilnost osoba s invaliditetom, u smislu njihova socijalnog uklju?ivanja, daje momentalne i nemonetarne u?inke na drutvo u cjelini.

  

REHABILITACIJA BOLESNIKA NAKON PROMETNE NEZGODE

NEZATI?ENI SU NAJUGROENIJI

Pravilan i povoljan put oporavka nakon prometne nezgode uvjetovan je nizom ?imbenika. S obzirom na broj prometnih nezgoda i broj ljudi koji u njima svakodnevno sudjeluju, valja na?initi nekoliko podgrupa na?ina ozlje?ivanja, prema ?emu se i odre?uje put i vrijeme oporavka.

  

OVISNOST O DROGAMA KAO RIZIK PONAANJA U PROMETU

KAO PIJANI ... ILI JO GORE

Zloporaba droga, kao velik socijalno-gospodarski problem, nije zaobila ni nas, a utje?e na razli?ite drutvene sfere, pa tako i na promet. Broj prometnih nezgoda u Hrvatskoj raste svake godine sve vie. Uzroci prometnih nesre?a nisu samo loe ceste, stara i neispravna vozila, neopreznost, nego i sve ve?i broj mladih koji ne samo da su neiskusni voza?i, ve? i uivaju razli?ita opojna sredstva.

  

DOBAR VID GLAVU ?UVA

TKO JE JO NASTRADAO SJEDE?I PRED TELEVIZIJOM

Neki sam dan doivjela osobni i profesionalni poraz. Kao okulist ve? nekoliko godina potpisujem voza?ima pravo da sjednu za volan s obzirom na kvalitetu njihovog vida. Nastojim im objasniti koliko je dobar vid vaan za sigurnu vonju.

  

STOMATOLOGIJA

IMAM SAMO JEDNU GLAVU

Dani su nam sve dui, sunce ?e?e i ja?e sija s neba, a temperatura zraka polako ali sigurno raste. Takve klimatske promjene utje?u na na na?in ivota. Sve ?e?e izlazimo iz svojih domova, bavimo se aktivnostima u prirodi i mnogi se po?inju baviti svojim hobijima koje su drali u mirovanju za hladnih i vlanih zimskih dana. Energiju akumuliranu za vrijeme zimskog mirovanja treba potroiti. Na?ini troenja energije razli?iti su, ovisno o starosnoj dobi, navikama, strastima i tko zna kojim jo sve porivima.

  

KRIZNA STANJA

GUBITAK TLA POD NOGAMA

Pojmovi stres i kriza nerijetko se upotrebljavaju kao istozna?nica premda se radi o pojmovima koji ozna?avaju razli?ita zbivanja. Dok stres predstavlja sloenu psiholoku i fizioloku reakciju organizma na stresor, pojam krize ozna?ava specifi?nu psiholoku reakciju na situaciju u kojoj je dolo do promjene materijalne ili sociokulturne realnosti pojedinca ili promjene njega samog, to moe naruiti individualnu ravnoteu u toj mjeri da ju pojedinac nije u stanju ponovo uspostaviti za uobi?ajeno vrijeme.

  

U svjetlu najnovijih znanstvenih istraivanja

Ima li ?ovjek samo pet osjetila

Ve? u osnovnoj koli u?enici u?e da ?ovjek ima pet osjetila, odnosno osjetne organe za vid (oko), sluh (uho), opip ili dodir (u koi), okus (na jeziku) i njuh (u sluznici nosa). Me?utim, osjetna podru?ja znatno su ira, tako da imamo i osjet za bol, temperaturu te kinesteti?ke osjete koji nas obavjetavaju o poloaju tijela i kretnjama pojedinih dijelova tijela, zatim organske i stati?ke osjete za registriranje poloaja tijela u prostoru (kod ?ovjeka i svih kraljenjaka nalaze se u labirintu u unutarnjem uhu).

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EMOCIONALNE MASKE - III. dio

EMOCIONALNIM MASKAMA nekad svjesno, a nekad nesvjesno prekrivamo autenti?ne emocije koje smatramo nepoeljnima, za koje vjerujemo da nas ?ine slabijima, manje atraktivnima, manje poeljnima ili manje vrijednima u usporedbi s drugima. elimo se zatititi od mogu?eg neprihva?anja, odbacivanja ili nekog drugog emocionalnog ozlje?ivanja.

  

MIGRENA

KAD U GLAVI KUCA

Migrena je najdue poznata i jedna od naj?e?ih vrsta glavobolje,koja se javlja periodi?no, s karakteristi?nim bolovima samo na jednoj strani glave. Bolovi su iznenadni, pulziraju?i i ve?inom vrlo jaki. Migrenu obi?no prate mu?nina, povra?anje te osjetljivost na buku i svjetlost. Prema razli?itim istraivanjima, od nje pati od 8 do 20% pu?anstva, prosje?no se od nje boluje 34 dana u godini, a bolovanje traje 17 radnih dana u godini. U Europi od migrene boluje otprilike 65 milijuna ljudi, to uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana pa, osim zdravstvene, migrena ima i jasne drutveno-ekonomske implikacije.

  

FARMAKOMANIJA OVISNOST SUVREMENIH LJUDI

PILULE SRE?E I SNAGE

Zdrav radi svata da oboli, a bolestan se brine kako da ozdravi! Talijanska mudrost

  

AEROBIKA I ZDRAVLJE

RAZNOLIKOST POKRETA I VJEBI

Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vjebaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ako nisu u uporabi, postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.

  

Pro?itali smo pro?itajte

Mirko tifani?: IMA LI NADE ZA KUTE I PIDAME

Potkraj prole godine objavljena je u nas jedna nova knjiga, zanimljiva u prvom redu stoga to se bavi temom odnosa lije?nik pacijent, o ?emu se vrlo malo govori, a jo manje pie.

  

KAKO POSTI?I VRHUNSKU FORMU

TRENINGOM UMA DO UMNE KONDICIJE

  

LJEKOVITO BILJE

DOMA?A LJEKARNA

U tradiciji hrvatskoga naroda prepoznavanje i primjena ljekovitoga bilja imaju dugu povijest, a narodna je izreka da za svaku bolest trava raste. Op?enito vrijedi tvrdnja da se tim prirodnim sastojcima djelovanje moe dokazati, ali da je teko utvrditi mehanizam djelovanja. Poznato je i da se iskustva narodne medicine uvijek iskoritavaju, uvijek se kriti?ki promatraju i uvijek, gdje to nije u?injeno provjeravaju da bi dalja primjena odre?enih lijekova imala znanstvenu osnovu.

  

VONJA NIJE IGRA

Naglim pove?anjem broja motornih vozila i gusto?e prometa dolazi do porasta ozlje?ivanja i smrtnosti u prometnim nesre?ama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2002. godini umrlo je u cestovnim prometnim nesre?ama 1,19 milijuna ljudi u svijetu: 869 000 mukaraca i 323 000 ena.

  

Probavni sustav

ULAZ ZA ZDRAVLJE I BOLEST

Od usta do izlaznoga crijevnog otvora prua se do 9 metara duga cijev u kojoj se probavlja hrana. Probavni sustav najjednostavnijeg oblika postoji i u ranih ivih bi?a, jo od prije milijuna godina. U ?ovjeka taj je sustav najrazvijeniji i vrlo je kompleksne gra?e.

  

VITAMINI

BorcI protiv slobodnih radikala

Vitamini su organski spojevi potrebni u malim koli?inama za odvijanje metabolizma u stanicama organizma. Najve?im dijelom ne mogu se sintetizirati u naem organizmu, osim nekih, poput vitamina D (pod utjecajem sun?evih zraka), vitamina K i H uz pomo? crijevne mikroflore, vitamina B3 iz aminokiseline triptofan koju moramo u organizam unijeti hranom.

  

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

KAD U GRLU ZAPE?E

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) patoloko je stanje uvjetovano povratkom (refluksom) sadraja eluca u jednjak, usta i dine puteve, s ?itavim nizom simptoma i znakova bolesti. Po?etkom 20. stolje?a ta je bolest bila nepoznata, a posljednjih 20 godina za nju vlada veliko zanimanje. Podaci u novijoj literaturi upu?uju na to da u zapadnom svijetu dosee razmjere epidemije, dok je u nerazvijenim zemljama slabije nazo?na.

  

DIVERTIKULOZA DEBELOGA CRIJEVA

VLAKNA I VODA ?UVAJU CRIJEVA

Divertikuli su male vre?aste hernijacije (kile) sluznice kroz mii?ni sloj debeloga crijeva (kolona). Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu kolona, ali ih naj?e?e vidimo u sigmoidnom dijelu debeloga crijeva. Veli?ina im je prosje?no od 0,5 do 1 cm u promjeru, a s lumenom crijeva komuniciraju preko vrata koji moe biti razli?itog kalibra i duine. Naro?ito su ?esti u osoba starije ivotne dobi.

  

Hemoroidalna bolest

?vori?i koji uljaju

Visok postotak bolesnika koji pate od probavnih tegoba, a dolaze na pregled u ambulantu op?e prakse i u specijalisti?ke ambulante, odnosi se na one koji boluju od hemoroidalne bolesti. Gotovo 50% populacije iznad 50 godina ima povremene tegobe zbog hemoroidalne bolesti.

  

BOLESTI JETRE

?aica na dan vodi u cirozu

Jetra je najve?i organ u naem tijelu, tei 1200-1500 mg i ?ini pedeseti dio ukupne tjelesne mase. U djece je relativno ve?a te ?ini njezin osamnaesti dio. Smjetena je u desnom gornjem dijelu trbuha i zati?ena rebrima.

  

u?ni kamenci

Crne i sme?e perle

u?ni su kamenci vrlo ?esta pojava te se procjenjuje da oko 10% populacije i oko 30% populacije iznad 65 godina, u Europi i Americi ima u?ne kamence. U ena su u?ni kamenci dvostruko ?e?i nego u mukaraca.

  

Rendgenske pretrage organa probavnog sustava

ODLJEV POKAZUJE SVE

Bolesnici oboljeli od bolesti organa probavnog sustava zauzimaju zna?ajan postotak pregledanih u ambulantama op?e medicine. Tome odgovara i podatak da oko 30% pregleda u rendgenskim kabinetima otpada na probavne organe.

  

O?i i probava

KAD VAM PROBAVA NATJERA SUZE NA O?I...

Dobila sam zadatak da napiem neto o probavi i o?ima i nala sam se na ?udu. to napisati? Prvo to mi je palo na pamet bio je vic o Muji koji je doao na pregled okulistu i po?eo skidati ga?e. Okulist ga je zapanjen gledao, a Mujo, svla?e?i se, neto sasvim ozbiljno upita.

  

USTA I PROBAVA

PO?ETAK CIJELE PRI?E

Svaki stambeni prostor ima ulazna vrata i pretprostor (predsoblje) gdje se susre?u doma?in i posjetilac. Taj susret ponekad je topao i srda?an, a ponekad, ovisno o trenutku, raspoloenju doma?ina te osobinama posjetitelja, i hladan. Tu se oni upoznaju i formiraju svoje prve stavove u svom budu?em odnosu.

  

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG IVOTA

Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izraavaju preko fiziolokih procesa: radost smijehom, alost suzama, bol gr?em, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama ?ovjek prisutan cijelim svojim tijelom.

  

BIOMETEOROLOGIJA

Vrijeme i nae zdravlje

Jo je Hipokrat, otac medicine, prije gotovo dvadeset i pet stolje?a, upozoravao da vremenske prilike utje?u na ljudsko zdravlje. Naglaavao je da se kod nagle promjene vremena te promjene godinjih doba moraju posebno ?uvati kroni?ni bolesnici.

  

Emocionalna inteligencija

TO SVE LJUBAV NIJE I dio

Malo tko od nas razlikuje vlastite predstave i vjerovanja o ljubavi od ljubavi same. Uop?e nam ne pada na um da bi drugi ljudi pod ljubavlju mogli podrazumijevati neto to mi nikad ne bismo.

  

Dostignu?a prirodne medicine

Blatom protiv visokoga tlaka

Tradicionalna ili prirodna medicina ne samo da privla?i panju ljudi koji trae neki narodni lijek, ve? i stru?njaka, usprkos mnogim epohalnim dostignu?ima klasi?ne medicine. Mnoge ekipe profesionalaca iz tog razloga neumorno krstare tropskim praumama i nepreglednim pustinjama. Stru?njaci smatraju da prirodna medicina moe posti?i mnogo vie nego to se pretpostavlja.

  

Nae nesre?e i uzroci

IVOT JE ARENA

Promatranjem povijesnog tijeka jasno se primijeti rast, razvoj i nestajanje naroda. Naa je stopa nataliteta negativna. Bojimo se bijele kuge, da li ?emo ostaviti povijesni trag ili ?emo doivjeti potpun krah kao Maye i Inke i jo neki narodi sli?ne sudbine.

  

Rak probavnih organa I dio

Kad stanice prolupaju

U jurnjavi svakodnevnog ivota vrlo ?esto zanemarujemo prirodne potrebe i ritam svojeg tijela. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja, tijelo naj?e?e reagira bole?u. Niz je bolesti koje nastaju na taj na?in, ali, to je najvanije, ispravnim ivotom i potivanjem vlastitih potreba mnoge bi se mogle izbje?i ili ublaiti.

  

Genetski preina?ene namirnice

Insekt u krumpiru

Dostignu?a moderne molekularne biologije i genetike omogu?ila su manipulacije s DNA na molekularnoj razini, ali i horizontalni prijenos gena i pripadaju?ih svojstava izme?u jedinki razli?itih, nesrodnih vrsta te time stvaranje novih rekombinantnih svojstava ivih organizama.

  

LJEKOVITO BILJE II

DOMA?A LJEKARNA DRVE?E, LISTOVI, CVIJE?E

  

KEMOTERAPIJA

MODERNI LIJEKOVI POBJE?UJU RAK

Zlo?udni su tumori po u?estalosti drugi uzrok smrtnosti, odmah iza bolesti srca i krvnih ila. Prema podacima Dravnoga registra za rak, u Hrvatskoj se godinje dijagnosticira oko 24.000 novih slu?ajeva zlo?udnih bolesti, to zna?i 65 novih slu?ajeva dnevno. Kod ena je naj?e?i rak dojke, slijedi rak maternice i debeloga crijeva. Mukarci naj?e?e obolijevaju od raka plu?a, zatim od raka eluca i prostate.

  

DEMOGRAFIJA

Hrvatska demografski umire

Prema relevantnim demografskim pokazateljima, demografsko je zdravlje Hrvatske ozbiljno narueno, ona demografski umire, tj. nalazi se na putu demografskog nestajanja.

  

Dojenje

to je "isklju?ivo dojenje"?

Isklju?ivo dojenje zna?i da dijete est mjeseci dobiva samo maj?ino mlijeko, ili izdojeno maj?ino mlijeko, i nijednu drugu hranu ili pi?e, s iznimkom kapi vitaminskih sirupa, zamjenskih minerala ili lijekova. Nakon est mjeseci, dojenje se treba nastaviti dvije godine ili due, zajedno s odgovaraju?om dohranom.

  

Problemi za vrijeme dojenja

Dojenje je potpuno prirodna stvar za svaku majku. To je jedinstveno iskustvo koje treba cijeniti. Ponekad neki sitni problemi s kojima se suo?ava majka rezultiraju prekidom dojenja ili davanjem zamjenskog ivotinjskog ili industrijskog mlijeka djetetu. Problemi mogu biti ravne bradavice, uvu?ene bradavice, prepunjenost dojki, oticanje, ozljede bradavica, premalo mlijeka itd. Ti se problemi mogu sprije?iti ako su za vrijeme trudno?e poduzeti koraci za pripremu dojenja.

  

ZDRAVSTVENA ZATITA TIJEKOM TRUDNO?E

ZDRAVLJE PRIJE RO?ENJA

Antenatalna skrb je sustav zatite materinstva tijekom trudno?e. Sastoji se u potpunom obuhva?anju svih trudnica dovoljnim brojem kvalitetnih pregleda.

  

MENOPAUZA

TO GODINE NOSE

Menstruacijski je ciklus vrlo sloeno reguliran djelovanjem niza hormona koji se lu?e u mozgu i lijezdama s unutarnjim lu?enjem. ensko dijete rodi se s oko 700.000 folikula u kojima se nalaze jajne stanice, enske spolne gamete. Tijekom ivota njihov broj se neprestano reducira i svega oko 400 do 500 jajnih stanica postigne sve promjene potrebne za oplodnju i za?etak novog ivota. Folikul koji okruuje jajnu stanicu aktivni je dio jajnika koji proizvodi najve?i dio spolnih hormona estrogena, progesterona i neto manje testosterona.

  

Kloniranje ?ovjeka i uloga kloniranja u medicini 21. stolje?a

(NE)Prirodni blizanci

Stvaranje klonova je postupak dobijanja geneti?ki istovjetnih gena, stanica ili cijelih organizama, koji potje?u od ishodinih. Priroda milijunima godina klonira, jer nespolno razmnoavanje predstavlja prirodan na?in stvaranja istovjetnih organizama. Prava evolucija i stvaranje raznolikosti zapo?eli su tek spolnim razmnoavanjem.

  

MLIJEKO

NAJBOLJA NAMIRNICA, ALI I DOBAR LIJEK

  

DESET PRAVILA ZA SIGURNO PRIPRAVLJANJE HRANE

  

O ljekovitosti ?umbira

ZDRAVI KVRGASTI PRSTI

?umbir (Zingiber officinalis) egzoti?na je za?inska biljka podrijetlom iz tropske Azije. Stabljika ima visinu do 1 m, s izduenim listovima i sitnim utim cvjetovima; ima mnoge podanke (rizome). Podanci imaju izgled ake s nepravilnim kvrgastim prstima.

  

Stomatologija

KAD ZUBI NISU NORMALNI

Pogledom u usta djeteta roditelj vidi njegove zube i zapaa njihov oblik, veli?inu,
boju i poloaj. Svako odstupanje od uobi?ajenog alarm je za posjet stomatologu. Mnoge
od tih promjena mogu se u potpunosti korigirati, a neke samo djelomi?no.
Evo nekih naj?e?ih :

  

Prehrana djece zdravo i redovito

Nedostatak apetita

Roditelji se ?esto nalaze pred zabrinjavaju?om dilemom te trae odgovor na pitanja:
Jede li moje dijete dovoljno?
Trebam li ga prisiliti da jede "sve"?
Kako poja?ati apetit kod djece?

  

VAKUUMSKA ANTICELULITNA TERAPIJA

RAZMEKATI, RASTAVITI I ODSTRANITI

Celulit je tvar poput elatine koja se nataloila u depovima neposredno ispod koe. Moe zahvatiti gotovo sve dijelove tijela, no najvie se nakuplja na bedrima, trbuhu, bokovima, stranjici, koljenima, sko?nim zglobovima, nadlakticama.

  

Rak probavnih organa

Kad stanice "prolupaju" II dio

  

Vrtoglavica

Kad se svijet zavrti

Vrtoglavica (vertiginozni sindrom) poreme?aj je u kojem se bolesniku u njegovoj glavi ?ini da se njegova okolina okre?e oko njega ili da se i sam vrti zajedno s okolinom, pa mu usko povezano s odravanjem ravnotee, hod postaje nesiguran Tome se mogu pridruiti mu?nina, povra?anje i drugi simptomi, kao pove?ano znojenje, bljedo?a. Kod nekih se vrtoglavica javlja i nistagmus, tj. nehoti?no nemirno, ali ritmi?ko gibanje o?nih jabu?ica.

  

TO SVE LJUBAV NIJE II dio

LJUBAV KAO OSJE?AJ

  

KAKO SE OSLOBODITI STRAHA

OD MIA DO VISINE

Obdareni smo da osje?amo zadovoljstvo, ljubav, radost, simpatiju, blaenstvo, ponos, samopouzdanje i niz drugih ugodnih emocija, koje nas pokre?u i daju nam snagu i inspiraciju za lijep i kreativan ivot, ali nismo lieni ni onih runih emocija, koje nas ko?e, sputavaju, pasiviziraju, vode nas u iracionalno ponaanje, kao to su bol, sujeta, alost, razo?aranje, strepnja, bijes, stidljivost, mrnja, strah itd.

  

Razgovor sa eljkom Mavrovi?em, vlasnikom Ekocentra

OPSTANAK OVISI O NAMA

Ovo nije pri?a o briljantnoj sportskoj karijeri. Nije ni pri?a kojom se reklamiraju proizvodi jedne firme. Ovo je pri?a o snu jednoga ?ovjeka koji je svu svoju energiju uloio u ostvarenje svoje ideje, koju ne plasira samo drugima, ve? je i sam ivi. U razgovoru o tome vrlo je uvjerljiv i o svome poslu pri?a kao da intimno pri?a o samome sebi.

  

LJEKOVITO BILJE

ZBOG LJEKOVITIH BILJAKA NASTALA SU ZNANSTVENA IMENA SVIH BILJAKA

?ovjek je poznavao ljekovitu mo? biljaka i dok one nisu imale svoja imena, no ipak je te biljke, uz poznavanje, i nekako zvao. Iako su narodna imena biljaka postojala od ranije za biljke su utvr?ene zajedni?ke latinske oznake imena za cijeli svijet i sve narode. Nakon toga zavladala je preglednost u biljnom svijetu po srodnosti u sistemu biljaka, jer srodnost je prirodna, dokazana pojava. Do svega toga dolo je od narodnog opaanja u prolosti.

  

RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE

TO ENA MOE NAPRAVITI SAMA

Velik problem predstavlja kasno otkrivanje bolesti jer, kada se rak dojke otkrije u njegovom najranijem stadiju, anse za izlje?enje znatno su ve?e. ene trebaju znati to raditi kako bi im se pomoglo u otkrivanju promjena na dojkama. To zna?i otkrivanje raka dojke u ranoj fazi, ?ime se pove?ava mogu?nost uspjenog oporavka.

  

KRETANJE ZA ZDRAVLJE

SJEDENJE NIJE PRIRODNO

Organi sustava za kretanje kosti, zglobovi i mii?i omogu?uju kretanje. O njihovom optimalnom funkcioniranju ovisi i optimalno funkcioniranje brojnih drugih sustava: kardiovaskularnog i dinog sustava, sredinjeg iv?anog sustava, mijene prehrambenih tvari i kisika. ?ovjek razvijene civilizacije sve manje koristi organe sustava za kretanje, pa i ranije i ?e?e obolijevaju kosti, zglobovi i mii?i te spomenuti, o njima dijelom ovisni sustavi.

  

OSTEOPOROZA

Tiha epidemija

Osteoporoza je progresivna kotana bolest, karakterizirana smanjenom kotanom masom, ali i gubitkom kvalitete kosti koji uklju?uje ote?enje mikroarhitekture kotanog tkiva (dolazi do stanjenja kotanih gredica i povezanosti me?u njima). Jedno i drugo smanjuje ?vrsto?u kosti i dovodi do pove?ane lomljivosti kosti i podlonosti za prijelome koji nastaju i na minimalnu traumu.

  

REHABILITACIJA NAKON MODANOG UDARA

VJEBANJE I NAKON OPORAVKA

Modani udar akutno je neuroloko stanje, a nastaje zbog poreme?aja cirkulacije i nedostatka opskrbe odre?enih dijelova mozga kisikom i drugim hranjivim tvarima. Rezultat toga je ote?enje dijela mozga i ote?enje funkcija kojima upravlja ote?eni dio mozga.

  

Bolesti vratne kraljenice

Jedan uzrok za brojne simptome

Kraljenica je uplji kotani stup koji ?ini os tijela. Njezina gra?a omogu?ava veliku pokretljivost trupa i uspravno dranje zahvaljuju?i koordiniranom djelovanju mii?a, sveza i kostiju.

  

Artroza - degenerativna bolest zglobova

Zglob upozna kad zaboli

Degenerativne promjene zglobne hrskavice, koje zatim uzrokuju promjene i na ostalim dijelovima zgloba (zglobna ?ahura, kost), a prije ili poslije o?ituju se bolima i ote?enom funkcijom zgloba, nazivaju se arthrosis, osteoarthrosis ili osteoarthritis.

  

KOLAGENOZE - BOLESTI VEZIVNOG TKIVA

NAPAD ORGANIZMA NA SEBE SAMOG

Termin kolagenoza uveo je u medicinu ameri?ki lije?nik Klemper 1947. godine, za skupinu bolesti nepoznatog uzroka, ?esto fatalnog ishoda, a zajedni?ka im je karakteristika fibrinoidna degeneracija (ote?enje) vezivnog tkiva. U tu skupinu svrstao je sistemsku sklerodermiju, sistemski lupus eritematosus, dermatomiozitis, reumatoidni artritis, reumatsku groznicu i jo nekoliko rje?ih bolesti.

  

Reumatoidni artritis

LIJE?ENJE USPORAVA NAPREDOVANJE BOLESTI

Reumatoidni artritis (RA) kroni?na je, autoimuna bolest, koja se naj?e?e o?ituje nespecifi?nom, simetri?nom upalom malih perifernih zglobova, tetivnih ovojnica, tetiva i zglobnih vre?a. Upalnim procesom mogu biti zahva?ene krvne ile, potkoje, mii?i, srce i osr?je, plu?a i porebrice, o?i, krvotvorni organi i periferni ivci.

  

Hod i cipela

Moderno nije uvijek i zdravo

Film je ovjekovje?io visoke potpetice i seksi hod, bilo da je to Merylin Monroe ili Julie Roberts u Pretty woman. Tu je modu pedesetih unijela Coco Chanel. Moda nam se sada opet vra?a i suo?avamo se s istim problemom. Opet na ulici susre?emo ene u beskona?no visokim petama i picericama u kojima satima stoje ili na jo viim petama idu u kolu, e?u se ili rade.

  

OKULISTIKA

MOGU LI O?I PATITI OD "REUME"

Puno je starijih ljudi koji se tue da ih neto "treca" u kostima kad se vrijeme mijenja. Probude se ujutro, a sve ih boli dok se ne razgibaju. Koljena ih bole dok se penju stepenicama, kukovi kljocaju, prsti na rukama ne sluaju... Re?i ?e: "Mu?i me reuma."

  

LJUBAVNI PROBLEMI - SKLAD TIJELA, UMA I DUE

SEBI?NI NE ZNAJU VOLJETI

ivot ne krije nita jer je proziran i otvoren pa ga treba iskreno, otvorenih ?ula i uma promatrati. Nismo uporni u pitanjima i malo panje posve?ujemo odnosima koje gradimo sa svijetom, pa ne nalazimo odgovore na pitanja od ivotnog interesa i, kao da nemamo vremena, srljamo iz odnosa u odnos u nadi da ?emo na?i ono pravo, trajno, istinsko zadovoljstvo i vje?no nepomu?en mir.

  

BIJELI I CRNI DUD MORUS ALBA I NIGRA

  

PREKIDANJE KOLOVANJA

Budi mi prijatelj!

To nije nikakvo ?udo: zamislite kako je boraviti nekoliko sati svaki dan negdje gdje vas nitko ne voli. Svakako je rije? o vrlo uznemiruju?em trenutku; kroz osje?aj odba?enosti i nedostatka prijatelja pro?e gotovo svatko u odre?enoj fazi djetinjstva ili mladosti.

  

ONKOLOGIJA

NE BA SASVIM OBI?AN IVOT

U posljednje se vrijeme u svijetu sve vie pie o takozvanom sindromu burnout-a ili psihi?kog izgorijevanja medicinskog osoblja. Radi se o kumulativnoj prezasi?enosti due ljudi koji u svom poslu svakodnevno lije?e bolesnike oboljele od tekih bolesti i koja dovodi do kroni?nog osje?aja psihi?kog umora koji nije mogu?e ukloniti na obi?ne na?ine.

  

ZANIMLJIVOSTI DREVNE KINESKE MEDICINE

Pritisak otklanja bol

Korijeni drevne kineske medicine u dalekoj su prolosti. Ona je sjedinjavala u sebi tisu?ljetno iskustvo i znanje naroda s kineskom filozofijom.

  

PSIHOLOGIJA

SMIJEHOM DO ZDRAVLJA I SRE?E

Dan bez smijeha izgubljen je dan.
Kineska mudrost

  

TJELESNA AKTIVNOST

MOE AKO MISLI DA MOE

Ja?e, bre, vie

  

Ljekovito bilje

Alge, liajevi, gljive

U sklopu pokreta za povratak prirodi i hrani koja ne?e sadravati tetne tvari, od kojih je korist samo prividna, ve?a vanost pridaje se i koritenju ljekovitog bilja. A dananja upotreba bilja temelji se na spoznajama prirodoslovnih znanosti i dio je prirodoslovno usmjerene medicine.

  

ODRAVANJE ZDRAVLJA KRETANJEM

TIJELO POZNA SVOJE GRANICE

Ve?ini ljudi godinji odmor slui za odmor. Jednom dijelu ljudi to je vrijeme umora. Nerazmjer izme?u duevnih i tjelesnih optere?enja za vrijeme radne godine mijenja se za vrijeme godinjih odmora naj?e?e duevnim i tjelesnim oputanjima, preoptere?enjima hranom, pi?ima i opijatima. U odnosu na tipi?an radni dan, vrijeme ustajanja i lijeganja pomi?e se za nekoliko sati. Pove?avaju se unosi suvinih masno?a, alkohola i svega onoga to svi dobro znamo kao tetno po zdravlje. Oputamo organizam i mijenjamo radni bioritam u neradni.

  

Transplantacija i psihologija

STRU?NJACI RAZBIJAJU STRAHOVE

Transplantacija je presa?ivanje organa ili tkiva s jedne jedinke na drugu. Organi se mogu transplantirati sa iva ili s mrtva davaoca. Medicinski i psiholoki bolje je presa?ivati s mrtvog nego sa ivog davaoca. Pri zatajivanju funkcije pojedinih organa bolesni se organ primaoca zamijeni zdravim organom davaoca. ivot je spaen i obi?no se nastavlja normalno.

  

DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI

LJUDSKO TKIVO KAO LIJEK

Prvi pokuaji transfuzijskog lije?enja javljaju se jo u
17. stolje?u, transfuzijama ivotinjske krvi, no tek su u
20. stolje?u stvoreni preduvjeti za uspjeno transfuzijsko lije?enje bolesnika homolognom ljudskom krvi.

  

PRESA?IVANJE RONICE II

est godina poslije

O vanosti presa?ivanja ronice u svrhu lije?enja oka ve? sam pisala davne
1998. godine. Pokuala sam tada dati kratak prikaz vanosti prozirnosti ronice,
nabrojiti naj?e?a stanja koja je mogu zamutiti i dati osnovnu informaciju o tome
kako joj se prozirnost moe vratiti.

  

Transplantacija jetara

ZNANJA PUNO, ORGANA PREMALO

  

TRANSPLANTACIJA BUBREGA OD IVOG DONORA

OD BLIZANCA DO SUPRUGE

Svakodnevno se u svijetu, pa tako i kod nas, pove?ava broj bolesnika ?iji su bubrezi prestali raditi (terminalno kroni?no bubreno zatajenje). Takvima bolesnicima potrebno je nadomjesno lije?enje (dijalizom ili transplantacijom bubrega).

  

Nacionalna lista ?ekanja za transplantaciju bubrega

REDNI BROJ NIJE VAAN

Transplantacija bubrega metoda je izbora za lije?enje bolesnika s uremijom - zavrnim bubrenim zatajenjem. Svi bolesnici u zavrnom stadiju bubrenog zatajenja uzimaju se u obzir za presa?ivanje bubrega, odnosno bolesnici koji dodatno boluju od e?erne bolesti (tipa 1) za kombinirano presa?ivanje bubrega i gutera?e. Time se omogu?ava ve?a kvaliteta ivota i dulji o?ekivani ivotni vijek nego to je to mogu?e ostvariti dijalizom.

  

ODBACIVANJE PRESA?ENOG BUBREGA

SATI ILI DESETLJE?A

Ove se godine navrava 50 godina od prvog presa?ivanja bubrega izme?u jednojaj?anih blizanaca. Iako je to bio zna?ajan doga?aj, transplantacija bubrega postala je masovna metoda lije?enja nakon to se rijeio problem kontrole imunog odgovora primatelja organa na presa?eni organ. Time je omogu?eno nalaenja davatelja bubrega me?u ostalim ?lanovima obitelji i nesrodnim umrlim osobama. Ta je kontrola imunog odgovora iz godine u godinu sve bolja zahvaljuju?i primjeni novih lijekova.

  

TRANSPLANTACIJA KOTANE SRI

STANICE SPASITELJI

Kotana sr je uistinu poseban dar (Bone marrow is a very special gift)
Dr Lynn S. Baker, University of California Los Angeles

  

TRANSPLANTACIJA KOE

S NOGE NA RUKU

Pod pojmom transplantacije koe podrazumijevamo prijenos dijela koe razli?ite debljine s jednoga mjesta na drugo. U klini?kom smislu najvanija je tzv. autotransplantacija dijela koe, tj. konog presatka s jednoga na drugi dio tijela na istoj osobi, iako se u odre?enim situacijama (npr. u slu?aju opsenih opeklina) moe ?initi i tzv. homotransplantacija koe, koja podrazumijeva prijenos koe me?u razli?itim jedinkama iste vrste.

  

STOMATOLOGIJA

Kad zub nedostaje

Uzroci gubitka zubi ili njihovog nedostatka razli?iti su. Kod nekih obitelji javlja se izostanak zametka za neki zub - HIPODONTIA, pa susre?emo vie ?lanova te obitelji bez jednog ili vie zubi u ustima.

  

PRVA POMO?

REPLANTACIJA AMPUTIRANOG DIJELA TIJELA

Razvoj mikrokirurke tehnike s mikroskopom omogu?io je razvoj replantacijske tehnike za ponovno priivanje ozljedom odvojenog dijela tijela. Replantacija je podvrsta autotransplantacije, tj. presa?ivanje vlastitog dijela tijela, prsta, dijela ekstremiteta, dijela nosa, uke itd.

  

PUT OZDRAVLJENJA

VJERA UGRA?ENA U PODSVIJEST

Kao to se razlikuju prsti ruke svakog ?ovjeka, tako se razlikuju i ljudi me?usobno. Moemo biti sli?ni po mnogo?emu, ali opet se u ne?emu razlikujemo. Sli?nost je mogu?nost, a razli?itost je pravilo.

  

PSIHOLOGIJA

UPOZNAJ SAMOGA SEBE

Sve je na naem planetu, kao i u Svemiru, me?usobno povezano, a to zna?i da svi u izvjesnom smislu i mjeri zavisimo od op?ih prirodnih i drutvenih okolnosti i pojedinaca razli?itih profesija, od znanja i uloga koje oni imaju u naem ivotu (zavisimo od vremenskih prilika, drutvenog sustava, pekara, mesara, voza?a, lije?nika, pravnika, bankara itd.). To je i prirodna i normalna ovisnost radi nune razmjene energije i sadraja naih drutvenih usluga i proizvoda, ali postoji i ovisnost koja nije poeljna, a to je psiholoka ovisnost.

  

EMOTIVNA INTELIGENCIJA

PREDRASUDE O LJUBAVI

Iako velik broj ljudi ljubav proglaava klju?nom za kvalitetu odnosa i ivljenja, malo tko se potrudi da o njoj sazna neto vie. O sistematskom u?enju i upoznavanju te sloene pojava da i ne govorimo. Pretpostavlja se da ?e se svatko od nas nekako sna?i. A ba to snalaenje, bez dovoljnog znanja o prirodi ljubavi i ljubavnog odnosa, ra?a cijeli niz predrasuda o ljubavi.

  

NASILJE ME?U DJECOM BULLYING

IGRA OTVARA O?I

Krivi smo za mnoge propuste i pogreke, ali na je
najve?i zlo?in zaustavljanje djece, negiranje temelja ivota.
Mnoge stvari mogu ?ekati, ali djeca ne mogu.
Njima ne moemo odgovoriti sutra, oni trae danas.
Gabriela Mistral

  

KNJIGA

DJELO NA KOJE SE DUGO ?EKALO

Ante krobonja: SVETI od zdravlja (ilustrirani leksikon svetaca zatitnika), Kr?anska sadanjost, Zagreb, 2004.

  

Ljekovito bilje

ANTIBIOTICI IZ ZELENE PLIJESNI

Postoje izvjesni narodni obi?aji i kroz vjekove ste?ena iskustva oko skupljanja ljekovitog bilja. Najvanije uputstvo, i jedno od mnogih nepisanih pravila, kae da je botani?ko poznavanje ljekovitog bilja i razlikovanje od sli?nog ljekovitog ili otrovnog, zapravo jedno od temeljnih znanja prije prilaenja prirodi i skupljanju.

  

Transplantacija

ULOGA JAVNOSTI U PRESA?IVANJU ORGANA

Iskazujemo duboku zahvalnost svim obiteljima
koje su do sada svojom plemenitom dozvolom da se dobiju organi
omogu?ili ivot i zdravlje velikom broju bolesnika.

  

Rendgenska dijagnostika danas

VIDJETI NEVIDLJIVO

Njema?ki fizi?ar Wilhelm Konrad Rntgen otkrio je 1895. godine do tada nepoznate zrake. Nazvao ih je X-zrakama, a kasnije su po njemu prozvane rendgenskima. Otkri?e je bilo revolucionarno jer su to bile elektromagnetske zrake do tada nezamislive energije.

  

ZRA?ENJA

Korist ovisna o dozi

Zra?enje ili radijacija oblik je energije koji se stvara u materiji i tada emitira i iri se energetskim valovima, izmjerivima pomo?u fizikalnih, kemijskih i biolokih metoda (dozimetrija).

  

Aparati u radiolokoj dijagnostici i njihov utjecaj na zdravlje ljudi

  

SCINTIGRAFIJA

Do dijagnoze bez posljedica

Odlaskom lije?niku svakim se danom pove?ava broj pacijenata koji se susre?u s pojmom scintigrafija. Lije?nik op?e medicine ili specijalist preporu?it ?e neki od dijagnosti?kih postupaka, npr. scintigrafiju, i uputiti bolesnika na odjel nuklearne medicine.

  

DOPLER ULTRAZVU?NA PRETRAGA KRVNIH ILA MOZGA U PREVENCIJI MODANOGA UDARA

Slikom i zvukom do dijagnoze

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, modani udar, kao najtea posljedica bolesti krvnih ila mozga, prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dok je u svijetu ve? dugi niz godina na tre?emu mjestu. Posljednjih godina broj oboljelih od modanoga udara u zemljama zapadne Europe i SAD-a smanjuje se, u prvom redu zahvaljuju?i organiziranim preventivnim akcijama i usvajanju zdravoga na?ina ivota.

  

LASER I O?I

"ZAVARIVANJE" BOLESNIH MJESTA

Postoji li itko tko nije ?uo za LASER? Na spomen lasera u medicini odmah nam se stvori predodba o ne?em korisnom, ljekovitom, to vra?a zdravlje. Primjenu lasera do?ekamo s dobrodolicom. Tko ne bi bio oduevljen da mu, u poplavi zastarjele opreme i preivjelih metoda lije?enja, ponude laser? Nije nam tada uop?e bitno to je to i kako funkcionira. Glavno je da lije?i.

  

?ovjek ili tehnika

I RAZGOVOR JE LIJEK

Razvoj tehnike danas dostie gotovo neslu?ene visine. Ono to je do ju?er bilo nemogu?e, danas je stvarnost. Razumljivo, tehni?ka dostignu?a ?ovjeku olakavaju ivot, ?ine ga ugodnijim i omogu?avaju mu da odre?eni posao obavlja to?nije, bre i s manje napora.

  

Emocionalna inteligencija

DA LI SE SAMO JEDNOM LJUBI

  

CENTRI ZA MLADE savjetovalita OTVORENIH VRATA

INFORMACIJA ?UVA ZDRAVLJE

U zatiti reproduktivnog zdravlja, adolescenti od 14 do 19 godina imaju posebno mjesto budu?i da su zdravstveni problemi adolescentne dobi vezani uz reproduktivno zdravlje (neplanirane trudno?e i poba?aje, spolno prenosive bolesti i njihove posljedice) ovisni o rizi?nom spolnom ponaanju u toj dobi, a dugoro?nim posljedicama utje?u na reproduktivno zdravlje i plodnost te zdravstvene probleme u budu?nosti.

  

LJEKOVITOST ANANASA, BADEMA, BANANE I JABUKE

Uitkom do zdravlja

Vjerojatno je najvanije ljekovito i zatitno svojstvo vo?a to to sadri antioksidanse, prije svega vitamin C, karotenoide (betakaroten i dr.) i flavonoide (katekline, flavone, antocianine i dr.).

  

PSIHOSOCIJALNA PODRKA OBOLJELIMA OD RAKA

SUO?ITI SE S ISTINOM

Stolje?ima je rak bolest koja u ljudi izaziva strah, prvenstveno zbog loih rezultata lije?enja, ?esto uz smrtni ishod, ili pak zbog preostalog ivota ispunjenog boli, strahom i patnjama. Zbog toga su mnogi lije?nici, i novinari, a i ljudi op?enito, u komunikaciji godinama izbjegavali upotrebljavati rije? rak, a prava dijagnoza bila je skrivana od bolesnika.

  

O DEBLJINI S HUMOROM

SVAKI JE IZGOVOR DOBAR

Britanski lije?nici smatraju da viak kilograma moe ponekad biti i koristan. Dr. Roger Hollwood, vode?i britanski endokrinolog, kae: "Godinama su medicinski stru?njaci upozoravali ljude da masno tkivo predstavlja velik rizik za organizam i da je ?ak i nekoliko kilograma vika vrlo opasno."

  

PRVA POMO? ZA LAIKE

NOVINE U OIVLJAVANJU ODRASLIH

  

PRIPREMLJENI NA SKIJANJE

ZAGRIJANI U HLADNO?U

Skijanje je puno vie od rekreacije i sporta, to je istovremeno odmor, uitak, zabava i stil ivota. Sezona skijanja po?inje oko Nove godine, a pripreme uklju?uju rezervaciju skijake destinacije, nabavu, obnavljanje i servisiranje skijake opreme...

  

IN MEMORIAM

Prof. Dr. Sc. ELIKA MESARO-KANJSKI (10.7.1951. 3.12.2004.)

  

POKRETNE KOMUNIKACIJE I LJUDSKO ZDRAVLJE

MJERENJEM DO SIGURNOSTI

Ljudi su svakodnevno izloeni razli?itim vrstama zra?enja koja uglavnom, pri umjerenoj izloenosti, ne utje?u na njihovo zdravlje.

  

Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije Lee Jong-Wooka

Neka svaka majka i dijete budu vani

  

Poruke za Svjetski dan zdravlja 2005.

Op?a je poruka Svjetskog dana zdravlja 2005. poruka nade za sve majke i djecu. Budu?nost ?e biti zdravija i produktivnija u svim zajednicama ako djelujemo sada da svaka majka i dijete budu vani.

  

Fototerapija u lije?enju novoro?ena?ke utice

POD PLAVIM SVJETLOM

Naj?e?e stanje koje izaziva zabrinutost roditelja za njihovo novoro?en?e novoro?ena?ka je utica. utica u novoro?en?eta zna?i povienu razinu bilirubina u krvi. Katkada to moe zna?iti produenje boravka u rodilitu i dodatnu zabrinutost roditelja. U pojedinim slu?ajevima potrebno je i lije?enje, koje se naj?e?e provodi izlaganjem novoro?en?eta plavom svjetlu,
u praksi uobi?ajeno nazvanom fototerapija.

  

Stotinu i deset godina od otkri?a rendgenskih zraka

SVE BEZ MATURE

  

Aparati u modernoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji

SVAKOME SVOJ RECEPT

Fizikalna medicina jedna je od najstarijih grana medicine jer je ve? primitivni ?ovjek poznavao i koristio prirodne ?imbenike za poboljanje zdravlja.

  

Terapija u fizikalnoj medicini

Stare metode na nov na?in

Vakuumska terapija veoma je stara. Ranije (prije pet tisu?a godina pa do nedavno) bila je ograni?ena na upotrebu ventuza u kojima je vladao konstantni potpritisak. Cilj je bio trening krvnih sudova, tj. vazokonstrikcija i vazodilatacija. Tako?er su se upotrebljavale za oputanje napetosti mii?a. No, nakon povla?enja ventuza po koi, ostajali su podljevi s posljedicama bola, ote?enja koe, umor i sl.

  

Lije?enje laserom

LJEKOVITI BLJESAK

Godine 1905. Albert Einstein objavio je svoju "Specijalnu teoriju relativiteta". Time je Newtonova fizika proirena u novu znanstvenu eru, u kojoj smo jo uvijek. Ove je godine stota obljetnica od te prekretnice, zato je 2005. proglaena Einsteinovom godinom. On je, me?u ostalim, 1917. predvidio kvantnu fotoelektroniku, koja se temelji na optici, spektroskopiji, kvantnoj mehanici i elektronici.
Iz fotoelektronike izviru teoretski korijeni otkrivanja laserskih zraka. Prvi kvantni opti?ki generator koji generira rubinske laserske zrake konstruirao je Th. H. Maiman 1960. Od tada se laserska tehnologija razvija velikim koracima i unapre?uje sva podru?ja prirodnih znanosti, uklju?ivo sve grane medicine.

  

TEKAR-TERAPIJA U FIZIKALNOJ MEDICINI

RADIOVALOVI KOJI LIJE?E

Prona?en je nov na?in lije?enja ozljeda - lezija zglobova, mii?a i tetiva: radio-valovi niske frekvencije, koji u nekoliko primjena potaknu prirodne procese lije?enja, smanjuju?i bol i upalu.

  

KRIOTERAPIJA U DERMATOLOGIJI

Zamrznuti lijek

Pojam krioterapija ozna?ava primjenu sredstava za pothla?ivanje ili smrzavanje u svrhu lije?enja.

  

EMG biofeedback u lije?enju mucanja

NAPETOST U GRLU

U Zavodu za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora Klini?kog bolni?kog centra Rijeka u lije?enju mucanja primjenjuje se EMG biofeedback postupak.

  

Vrijeme terapije tehnikom

JE LI TEHNIKA SVEMOGU?A

Suvremene metode fizikalne terapije naj?e?e se temelje na tehnici. Dobro opremljeni prostori za fizikalnu terapiju danas se ne mogu ni zamisliti bez brojnih aparata, ure?aja i tehni?kih naprava koji terapijski djeluju na poboljanje ili odravanje ljudskog zdravlja.

  

Okulistika

?OVJEK I/ILI STROJ

Moe li napredak istisnuti naih deset prstiju, znanje i iskustvo?

  

STOMATOLOGIJA

TO TO SVIJETLI PLAVO

Stomatologija i radiologija grane su medicine u kojima su rezultati rada u direktnoj korelaciji s razvojem tehnologije. to je aparatura savrenija, to su i mogu?nosti i uspjesi u radu ve?i. Jedina je razlika u tome to se u stomatologiji tehnoloka dostignu?a koriste vie za terapiju, a u rendgenologiji za dijagnostiku. To je razumljivo i iz razloga to je stomatologija vie terapijska grana.

  

INFEKCIJE U DJECE I IMUNOST

Djecu ne treba drati pod staklenim zvonom

U svakodnevnoj lije?ni?koj praksi imunoloki sustav povezuje se u prvom redu s obranom organizma od infekcije. Zahvaljuju?i imunolokom sustavu uspijevamo opstati u svijetu koji je prepun raznih mikroorganizama. Ako nas oni, uvjetno re?eno, pobijede, dolazi do ote?enja zdravlja i pojave infekcije.

  

Pravilna prehrana

PREHRANA MEDITERANA

Brojne znanstvene spoznaje potvr?uju izravnu vezu prehrane i zdravlja te dovode u nepobitnu vezu pojavu odre?enih bolesti s prehrambenim navikama stanovnitva. Epidemioloke studije i medicinska istraivanja na vode?e mjesto isti?u prehranu Mediterana. U definiranju prehrane Mediterana polazi se od najzastupljenijih namirnica u dnevnim jelovnicima te navika stanovnitva.
Geografski se podru?je navedene kuhinje protee kroz nekoliko zemalja. Zajedni?ka im je arhitektura, sli?ni su klimatski uvjeti, govorimo o mediteranskoj kulturi i tradiciji. Sve navedeno kroz povijest objedinjuje i umreuje DUH MEDITERANA.

  

LJEKOVITO BILJE

Najbolja kadulja na svijetu raste na podru?ju hrvatskog primorja (od Istre do Dubrovnika) i naih jadranskih otoka.

  

Radioaktivnost u slubi lije?enja

REZANJE TUMORA ZRAKAMA

Onkologija ili znanost o tumorima u dananje je vrijeme jedna od najzaposlenijih medicinskih grana. Naalost, svjedoci smo stalnog porasta broja oboljelih od zlo?udnih tumora.

  

Sestrinstvo

POMO? NA PUTU IZLJE?ENJA

Medicinskim sestrama posve?en je 12. svibnja svake godine, ME?UNARODNI DAN SESTRINSTVA. To je prilika da se osvrne na njihov rad i ulogu u njezi bolesnih i u zatiti zdravih ljudi. Za?etnica je modernog sestrinstva Florence Nightingale, ona je inicirala ulazak profesionalno obrazovanih ena u zdravstvenu njegu bolesnih.

  

Sestrinstvo

POMO? NA PUTU IZLJE?ENJA

Medicinskim sestrama posve?en je 12. svibnja svake godine, ME?UNARODNI DAN SESTRINSTVA. To je prilika da se osvrne na njihov rad i ulogu u njezi bolesnih i u zatiti zdravih ljudi. Za?etnica je modernog sestrinstva Florence Nightingale, ona je inicirala ulazak profesionalno obrazovanih ena u zdravstvenu njegu bolesnih.

  

Florence Nightingale za?etnica modernog sestrinstva

MAJKA SESTRINSTVA

Florence Nightingale ro?ena je u Firenci, 15. svibnja 1820. godine, ali je bila prava Engleskinja. Kao k?erka bogatog engleskog veleposjednika, provela je bezbrinu mladost. Stekla je temeljitu filozofsku, literarnu i matemati?ku naobrazbu.

  

Medicinske sestre

Mostovi do puta ozdravljenja

Medicinske sestre ne polau Hipokratovu zakletvu kao lije?nici, iako u lancu zdravstvene skrbi predstavljaju zna?ajnu kariku bez koje je lije?enje gotovo nemogu?e zamisliti.

  

MEDICINSKA SESTRA U JEDINICI OP?E OBITELJSKE MEDICINE

TOPLA RIJE? ZA MLADE I STARE

Sestrinstvo ima korijene u potrebama ?ovje?anstva u lije?enju i ozdravljenju bolesnih, pruanju zatite i njege te pomaganju svima bespomo?nima ili hendikepiranima, mladima, starima ili nezrelima. Cilj je sestrinstva spre?avanje bolesti i o?uvanje zdravlja.

  

PEDESET GODINA RADA SAVJETOVALITA ZA PREHRANU DOJEN?ADI

UPUTA, POTPORA I TOPLA RIJE?

Ove godine Svjetski dan zdravlja obiljeen je pod motom Svaka majka i dijete vani su (Make every mother and child count). Tom prilikom, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, obiljeeno je i 50 godina rada ovog Savjetovalita.

  

ASISTENTICA U STOMATOLOKOJ ORDINACIJI

POMO? I LIJE?NIKU I PACIJENTU

Svaki stomatolog danas trai asistenticu brojnih sposobnosti i znanja. Mnoge su od tih osobina priro?ene, a neke se u?e. Najve?i broj stomatolokih ordinacija su polivalentan je, to zna?i da u njih dolaze pacijenti svih ivotnih dobi. Zajedni?ka im je osobina ja?e ili slabije izraena nelagoda, strah, pa ?ak i potpuno negativan stav prema stomatolokom lije?enju (naro?ito u djece).

  

PATRONANA ZDRAVSTVENA ZATITA

SESTRA ZATITNICA OBITELJI

Patronana je zdravstvena zatita medicinsko-socijalna djelatnost u svrhu promicanja i o?uvanja zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice tamo gdje oni ive, rade, u?e, igraju se. Prvenstveno se odnosi na one pojedince i grupe koji imaju pove?an rizik za zdravlje.

  

ZDRAVSTVENA NJEGA I REHABILITACIJA U KU?I

POMO? STIE U DOM

Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika u ku?i nastavak je zdravstvene njege i rehabilitacije nakon izlaska iz bolnice, lje?ilita i drugih stacionarnih ustanova. Usluge zdravstvene njege i rehabilitacije u ku?i pruaju se i onim bolesnicima kojima nije potrebna bolni?ka skrb.

  

RAD MEDICINSKE SESTRE U DOMU ZA STARIJE I NEMO?NE OSOBE

UTJEHA U TOPLOJ RIJE?I

Rad medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi okostarijih osoba prikazat ?emo na primjeru Doma za starije i nemo?ne osobe Kantrida. Osniva? je Doma Kantrida upanija primorsko-goranska. Svojom djelatno?u ostvaruje zna?ajan dio skrbi za starije i nemo?ne gra?ane PG.

  

Radioterapija i onkologija

Neprimjetni stres

Kraj je jo jednog radnog dana na Zavodu za radioterapiju i onkologiju. Ni jedan dan nije isti, kao prethodni. Nije isti, ne zbog obujma i vrste poslova, ve? zbog unutarnjeg mira i nemira koji nas svakodnevno prati i brusi.

  

kola za medicinske sestre

ORGANIZACIJA VJEBI IZ ZDRAVSTVENE NJEGE

  

Psihologija

Stres, frustracija i obrambeni mehanizmi

Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osuje?ivanje) stanje je osje?ajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteko?ama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe.

  

Pedofilija teko nasilje nad djecom

ZLO VREBA IZ KOMPJUTORA

Krivi smo za mnoge propuste i pogreke, ali na je najve?i zlo?in
zlostavljanje djece, negiranje temelja ivota.
Mnoge stvari mogu ?ekati, ali djeca ne mogu.
Njima ne moemo odgovoriti sutra, oni trae danas.
Gabriela Mistral

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

LJUBAV KAO SMISAO IVOTA

Jeste li kad zastali i zapitali se: to je smisao mog ivota?, Zato ga ivim?, to mi se to treba dogoditi pa ?u svoj ivot smatrati ispunjenim, a sebe ostvarenom osobom?? Koliko vas je pomislilo na ljubav ili, jo preciznije, na ?aroliju partnerske ljubavi?

  

ALKOHOLIZAM

Kako ne postati ovisnikom o alkoholu

  

Pravilna prehrana

Odaberite zelenu ve?eru

  

Ljekovito bilje

DRIJEN (Cornus mas L.)

  

IN MEMORIAM

Mr. sc. DRAGAN JANKOVI?, dr. med.

  

KAMENCI BUBREGA I MOKRA?OVODA

SVAKI PACIJENT PRI?A ZA SEBE

  

Simbolika hrane

Hranjenje je ritual

Hrana kao tema svakodnevno je prisutna u brojnim ?asopsima, emisijama, u svakodnevnom govoru. Razgovara se o receptima, zdravoj i nezdravoj hrani, skupo?i odre?enih namirnica ili njihovoj kvaliteti. Majke ?esto pri?aju o napretku svoje bebe kroz rast i tjelesnu teinu, tue se na izbirljivu djecu. Roditelji, kada dolaze po dijete u vrti?, naj?e?e pitaju kakvo je bilo: je li jelo, je li spavalo

  

SVJETSKI TJEDAN DOJENJA

Blagodati dojenja

  

DOJENJE

KRAVLJE MLIJEKO JE ZA TELI?KE

Maj?ino mlijeko bez sumnje je idealna hrana za novoro?en?e i isklju?ivo dovoljno do dobi od 6 mjeseci. Ali dojenje je mnogo vie od hrane - ono predstavlja komunikaciju s majkom, razmjenu ljubavi i topline, sigurnosti i njenosti. Pretpostavlja se da ta primarna socijalna relacija osigurava zdrav psihi?ki razvoj u daljem ivotu.

  

Okulistika

DOJENJE - VJEBA ZA O?I

Kako je priroda pametna! ?im se novoro?en?e rodi, ?im ga prvi put okupaju i onako polumokro poloe na maj?in trbuh, zdrava se beba prikop?a na sisu. Mali sisavac po?ne vu?i i mljackati na sav glas, kao da je to neto to je ve? puno puta probao. A zapravo mu je prvi put u ivotu.

  

Dojenje kao emocionalno hranjenje

NA PO?ETKU JE BIO DODIR

Svima nam je jasno da dijete dojenjem dobiva hranu, toliko potrebnu za njegov rast i razvoj. No, dojenje je i idealan na?in da dijete upotrijebi sva svoja instinktivna ponaanja kojima ga je priroda obdarila, kako bi nakon ro?enja ostvarilo nov oblik osje?ajne veze sa svojom majkom. Ti instinkti su: sisanje, hvatanje, grljenje, privijanje, traenje blizine, plakanje i smijanje. Baza su tzv. zdrave emocionalne privrenosti djeteta svojoj majci. O kvaliteti tog odnosa u najranijem periodu ovisit ?e djetetov osje?aj sigurnosti i povjerenje u odrasle osobe, a time i njegova budu?a emocionalna stabilnost i socijalna kompetencija.

  

Pravo iz socijalne skrbi 2005

  

PSIHOLOGIJA

ZDRAVO DIJETE BIT ?E I ZDRAV ?OVJEK

Dijete nije odrasla osoba u malom, ono je samo dijete. Treba oko dva desetlje?a da se formira odrasla osoba. Temelji zdravim navikama stvaraju se u mladoj dobi; tako fiksirane navike zadravaju se cijeli ivot i jamac su dugom i zdravom ivotu. Na razvoj i stvaranje navika u mladoj dobi u ve?oj mjeri djeluju primjeri i uzori iz okoline, tzv. ste?ena svojstva, a u manjoj mjeri trajnu ulogu imaju genetska, nasljedna svojstva.

  

Psihologija i psihijatrija

ODSJEK ZA ADOLESCENTE I OBITELJ

Odsjek za adolescente i obitelj osnovan je 1998. godine i organizacijski pripada Odjelu za psiholoku medicinu Klinike za psihijatriju Klini?kog bolni?kog centra Rijeka.

  

KOLSKA MEDICINA

PREVENCIJOM DO RADNE SPOSOBNOSTI

  

RODITELJ I NJEGOV ADOLESCENT

RAZGOVOR, POVJERENJE, LJUBAV

Adolescencija (lat. adolescentia = mlado doba) razdoblje je prelaska iz djetinjstva u odraslu dob. Iako je teko re?i kad po?inje, a kada zavrava, obi?no se pod tim pojmom smatra razdoblje izme?u 12. i 19. godine (engl.: teen-ages).

  

UMJETNOST IVLJENJA

?OVJEK SE RA?A TRI PUTA

?injenica je da se bolji ivot mora graditi. Gradimo ga idu?i iz iskustva u iskustvo, ma kakvo ono bilo. Svi mi na svijet dolazimo dramati?no, s tiim ili glasnijim krikom. Time dajemo svima do znanja da postojimo i da kre?emo u borbu za ivot.

  

Duevni poreme?aji u prijelaznoj dobi

OTKRITI LJEPOTU NOVE IVOTNE DOBI

Srednja i starija ivotna dob moe se s psihijatrijskog gledita podijeliti u tri faze:
1. klimakterij prijelazna dob spolnih organa s pripadaju?im pojavama,
2. involucijska dob karakterizirana specifi?nim prijelaznim pojavama koje se zavravaju i laganim otpo?injanjem starenja,
3. stara?ka dob u kojoj pojave razgradnje dostiu vrhunac i krajnji cilj.

  

Psihijatrija

Spolni identitet

Poput edipskog mladca, komu je preteko suparnitvo s roditeljem istog spola, pa odustaje od boja i ponizno se pokori svom roditelju, mlada osoba ?esto prolazi kratkotrajnim razdobljem homoseksualnosti.

  

Zato umiru brakovi

SVATKO NA SVOME KOLOSJEKU

U nas je budu?nost priblino svakog ?etvrtog braka razvod. Polovica je brakova polumrtva.

  

Psihijatrija

Spolni identitet

Poput edipskog mladca, komu je preteko suparnitvo s roditeljem istog spola, pa odustaje od boja i ponizno se pokori svom roditelju, mlada osoba ?esto prolazi kratkotrajnim razdobljem homoseksualnosti.

  

Trafficing

Zlo?in bez kazne

Kad se netko nalazi u opasnosti, treba ga
prvo spasiti, a onda pitati kako je u nju dospio.
Njema?ka mudrost

  

POROD U VODI

NJEAN DOLAZAK NA SVIJET

U ve?ini naih rodilita jo je uvijek tradicionalna klasi?na metoda poroda. Ipak, sve vie pozornosti pridaje se alternativnom pristupu vo?enja poroda. Rodilja postaje aktivni sudionik u svom porodu i ne o?ekuje pasivno kraj poroda.

  

Ljekovito bilje

LAVANDA (Lavandula officinalis chaix ex vill.)

  

Ljekovito bilje

B A Z G A (Sambucus nigra L.)

  

IN MEMORIAM

NEVENKA VINSKI OSNIVA?ICA MLIJE?NE KUHINJE

  

PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA

PSIHOLOKI ASPEKTI USPJENOG ODGOJA DJECE

Nijedan putokaz na raskr?u ne moe potedjeti pjeaka od napora puta:
drugi su postavili putokaz, ali hodati moramo sami!
Anton Trstenjak

  

HORMONI

Impulsi iz malih centara

Hormoni su sloeni organski spojevi razli?ita sastava. Proizvode ih lijezde s unutranjim lu?enjem, unutranjim jer se iz njih lu?e direktno u krv, a ne van, i tako stiu do udaljenih ciljnih organa, gdje djeluju za dobro cijelog organizma. Za razliku od njih, lijezde s vanjskim lu?enjem lu?e svoje sekrete kroz izvodne kanale van.

  

Poreme?aj hormona

Smjene plus i minus faza

Svaki poreme?aj endokrinih i metaboli?kih procesa, nutritivni deficiti ili uro?ene aberacije metabolizma mogu izazvati psihi?ke poreme?aje. Poznato je da tjelesni poreme?aji i bolesti utje?u na raspoloenje i na druge psihi?ke funkcije te da, s druge strane, burna emocionalna proivljavanja mogu izazvati funkcionalne poreme?aje pojedinih organa i organskih sustava.

  

BOLESTI TITNJA?E

  

Hormonski sustav i duevne smetnje

Psiha je osjetljiva biljka

Nakon neke stresogene situacije ?esto ?ujemo sko?io mi adrenalin; suo?eni s uznemirenom ili agresivnom osobom, kaemo smiri hormone i sl.

  

Psihi?ke smetnje nakon poroda

Strah od maj?instva

Psihi?ki poreme?aji nakon poroda ?ine cijeli spektar smetnji, od onih koje se ne smatraju bole?u do onih koji sli?e tjeskobi, depresiji ili shizofreniji.

  

PUBERTET I ADOLESCENCIJA

KAD HOR MONI PROLUPAJU

Pubertet je razdoblje zna?ajnih hormonalnih promjena koje dovode do razvoja sekundarnih spolnih obiljeja te u kasnijoj fazi stjecanja reprodukcijske sposobnosti. Uz razdoblje biolokog sazrijevanja, to je i doba psihi?kog sazrijevanja, odnosno oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajalita i na?ela, postignu?a emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgra?ivanja odnosa s vrnjacima, usvajanje spolnog identiteta te u?enja i izgradnje socijalno odgovornog ponaanja.

  

TRAIM LI PREVIE

Molim vas, pomozite mi odrasti

  

PRVI POLAZAK U KOLU

Nikada dovoljno pohvala

Polazak u kolu jedan je od najvanijih, ili ?ak prijelomnih trenutaka u ivotu svakog djeteta, ali i njegove obitelji. Polazak u kolu predstavlja velik preokret za obitelj, a naro?ito za dijete, mijenjaju?i mu stil ivota, jer iz igre prelazi u period obveza.

  

Hormoni i o?i

O?i dijele sudbinu organizma

Sje?ate li se onog: O?i dijele sudbinu cijelog organizma? Tu re?enicu stalno ponavljam, ali pacijenti kao da ne ?uju. Zato to napominjem? U pravilu, pacijent dolazi okulistu jer ga na o?ima neto smeta. Recimo, uljaju ga, kao da su pune pijeska. Jedan mali, bezazleni simptom na o?ima moe biti pokazatelj po?etka ozbiljne bolesti. Moda uljanje u o?ima ukazuje na pogoranje bolesti od koje se pacijent ve? due lije?i, ali on to ne povezuje.

  

Agresivnost i asertivnost

LJUTNJA NE RJEAVA PROBLEM

Kada govorimo o agresivnosti, razlikujemo pojam agresivnosti kao osobine li?nosti te agresivnosti kao psihosocijalne pojave.

  

O kolesterolu i aterosklerozi povezanost s prehranom

?UVARI ZDRAVLJA IZ HRANE

Kolesterol je masna tvar (sli?na vosku), prijeko potrebna naem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, iv?anoga sustava i stani?nih membrana, za stvaranje u?nih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Me?utim, ako ga ima previe u krvi, kolesterol se nakuplja, taloi u arterijama (na njihov unutranji sloj), stvaraju?i zadebljanja (aterome, plakove, plo?e), uzrokuju?i aterosklerozu, koja je glavni ?imbenik rizika za nastanak i razvoj krvoilnih poreme?aja i bolesti.

  

KOCKANJE VRLO RIZI?NO PONAANJE

KAD NE ZNA RE?I NE

Nije izgubio onaj tko je izgubio,
ve? onaj tko ho?e izgubljeno vratiti!
Talijanska poslovica

  

LAVOSLAV (LEOPOLD) RUI?KA PRVI HRVATSKI NOBELOVAC

  

DIABETES MELLITUS E?ERNA BOLEST

Samo sam umoran

Nesposobnost tijela da regulira razinu krvnog e?era (glukoze) nazivamo e?erna bolest ili diabetes mellitus (gr?. sladak kao med). Glukoza ili krvni e?er najzna?ajniji je izvor energije u naem tijelu. Bez nje ne bismo mogli raditi, misliti, rasti, kretati se.

  

OSNOVNI PRINCIPI LIJE?ENJA E?ERNE BOLESTI

  

Mislite na svoja stopala

  

KLIMAKTERIJ, MENOPAUZA I POSTMENOPAUZA

Tre?ina ivota ene

  

Ljekovito bilje

RUMARIN

Naj?e?e se sabiru listovi rumarina, iako se mogu brati i gran?ice sa cvijetom i listom.
Cvjetovi se beru u travnju i svibnju, a listovi od prolje?a do jeseni.
?aj od rumarina ja?a eludac, otklanja nadimanje, koristi se protiv bolesti bubrega i jetara, reumatizma i vodene bolesti, ja?a srce, pobu?uje cirkulaciju, ja?a pam?enje, lije?i uticu i hemoroide. Koristi se kod bijelog pranja, kod neuroze, groznice, tuberkuloze, izostale menstruacije, za lije?enje i rast kose te protiv raznih katara crijeva.
Upotrebljava se i kao za?in jelima.

  

Ljekovito bilje

BOSILJAK

  

Pri?a iz ivota

VELIKI OBRAT

Kronika neznanja, propusta, ali i borbe

  

PRAVILNA PREHRANA

ZNAMO LI DOVOLJNO

U ljudskoj je prirodi elja za to duljim i, pri tome, za to zdravijim ivotom. Znanost zna kako to posti?i: zdrava prehrana, dovoljno kretanja, stalna psihi?ka aktivnost, odravanje primjerene tjelesne teine, nepuenje, vrlo malo alkoholnih pi?a, pridravanje higijenskih navika, odravanje prirodnosti okolia. Znanost jedino ne moe direktno djelovati na nasljedne genetske okolnosti, ali pridravanje nebrojenih mjera moe ublaiti ili odgoditi njihov utjecaj.

  

ZDRAVA HRANA

Hrana je i lijek

Poznata je izreka: Recite mi kako se hranite pa ?u vam re?i kakva vas budu?nost ?eka! Dakako, radi se o budu?nosti zdravlja, mogu?im bolestima, pa ?ak i duini ivota. Lije?nik znalac, iskusnik, ne mjeri pacijentu samo krvni tlak, razinu e?era u krvi ili ga pita to ga boli, ve? ga podrobno propituje to i koliko puta na dan jede, kako priprema hranu

  

PREVENCIJA DEBLJINE PO?INJE U DJETINJSTVU

Prvi kilogram vika

Razvijeni svijet krenuo je u novo tisu?lje?e s novim zdravstvenim problemima, me?u kojima je i prekomjerna teina. Problem se svrstava uz bok s infekcijama i pothranjenosti u zemljama u razvoju. Broj osoba s prekomjernom teinom i dalje se pove?ava te je 1998. godine Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu ozna?ila globalnom epidemijom.

  

PREHRANA DJECE PREDKOLSKE DOBI

Teta, molim jo malo

Hrana i prehrana imaju velik utjecaj na zdravlje ?ovjeka tijekom cijeloga ivota, a pravilna prehrana osobito je zna?ajna u dje?joj dobi zbog intenzivnog rasta i razvoja djeteta.
Period prije polaska u kolu izvrsno je vrijeme da dijete shvati da pravilna prehrana treba postati dio njegova zdravog na?ina ivljenja. Navike koje dijete stekne u tom razdoblju vjerojatno ?e zadrati u budu?nosti.

  

VANOST PRAVILNE PREHRANE KOLSKE DJECE

Izaberite zdravlje

Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom zati?uje se zdravlje djece, poti?e se njihov optimalan rast i razvoj te pridonosi stjecanju pozitivnih prehrambenih navika od najranije ivotne dobi. Edukacijom ste?ene prehrambene navike u predkolskoj dobi treba proiriti i oboga?ivati znanjem u kolskoj, adolescentnoj i odrasloj dobi, tako da se zadri kontinuitet usvajanja potrebnog znanja o zdravoj prehrani.

  

PREHRANA U STARIJOJ IVOTNOJ DOBI

Zadrati hranjivost, smanjiti kalorije

Starija ili tre?a ivotna dob razdoblje je odre?enih ivotnih promjena. Dolazi do biolokih promjena organizma, ali i na?ina ivljenja uzrokovanog tim promjenama. S godinama mijenjaju se metaboli?ki, fizioloki i biokemijski procesi i te promjene imaju nepovoljan utjecaj na nutritivni status starijih ljudi. Smanjuje se otrina okusa, mirisa, dolazi do gubitka zubi, a s tim i do smanjenja mogu?nosti uivanja u hrani. Sastav tijela mijenja se, smanjuje se mii?na masa, pove?ava masno tkivo i usporava metabolizam.

  

PREHRANA

HRANA S PRAZNIM" KALORIJAMA

Kada pomislimo na kalorije, uobi?ajeno ih povezujemo s hranom, ali one se odnose na sve to sadri energiju. Na primjer, jedna litra benzina sadri oko 7 750 000 kalorija. Prema definiciji, kalorija je koli?ina energije, ili topline, koja je potrebna da se temperatura jednog grama vode povisi za jedan Celzijev stupanj.

  

PROBLEMI S ISHRANOM

SVE SU IZGOVORI

  

KRUH KAO NAMIRNICA

ZA SRE?U I BLAGOSTANJE

"Komad dobro ispe?enog kruha predstavlja jedan od najve?ih pronalazaka ?ovje?anstva." (K. A. Timirjazev)

  

Profesionalni voza?i i hrana

OD UMORA DO GUBITKA SVIJESTI

Velik broj godina obavljao sam rendgenske pretrage u Domu zdravlja Labin. Preteno su to bile pretrage eluca. To su bili pacijenti koji su imali ?ir na elucu ili dvanaesniku, ili se pak sumnjalo na tu bolest. Me?u tim pacijentima bio je nerazmjerno velik broj profesionalnih voza?a kamiona ili autobusa. Radili su, naime, u jednom od najve?ih prijevoznih poduze?a u Istri. U njih je bilo u postotku mnogo vie ?iraa nego u drugih zanimanja.

  

VAKANJE I ZDRAVLJE

I ELUDAC "VA?E"

Odavna je poznato da je stanje zubala vrlo vano za zdravlje i prehrambeno stanje organizma. To zna?i da se dobro provakana i s pljuva?kom dobro promijeana hrana bolje iskori?uje te da je organizmu dovoljna i manja koli?ina hrane ako je dobro provakana.

  

RAST I O?I

Malen korak za oko, velik za dioptriju

Sigurna sam da svaki roditelj s ponosom gleda kako njegovo dijete raste. Dobro papa, lijepo napreduje, malo-pomalo i koji je centimetar vie. Pa ?ak i onda kad se malo potuimo da im ?esto treba kupovati cipele broj ve?e, mi smo ponosni na svoje dijete. Raste zna?i zdravo je!

  

PSIHOLOGIJA

UTJEI ME ZALOGAJEM

Da li su vam poznate izjave kao: Dovoljno mi je da bacim pogled na hranu i ve? se debljam. Sve mi se prima. Kriv je moj suprug toliko me naivcira da moram jesti. Na poslu je tako stresno da moram uzeti koji zalogaj da se smirim. Ako se jo i hrane odreknem, to mi preostaje u ivotu. Izlike, izlike, izlike.

  

Psihologija

Odakle taj osje?aj krivnje

Cjelokupna je tajna, u naem unutranjem liku. Potrebno je neto vie re?i i o tom unutranjem liku. Rije? je o zna?ajnoj figuri unutar nae osobe, za koju smo rezervirali mnogo emocionalne energije. Bez obzira na to da li je pozitivan ili negativan emocionalni odnos koji nosimo prema unutranjem liku, osoba koju taj lik reprezentira za nas je bila zna?ajna. A sad je vana samo njezina unutranja reprezentacija...! To je dio osobe koji na neki na?in vlada ostalim dijelovima osobe. Psihoanaliti?ari nazivaju tu strukturu nad-ja ili superego.

  

DEFEKTOLOGIJA

Sram te bilo, tata

Zadrat ?emo svoje dostojanstvo,
Koliko je to mogu?e, zbog tolike ljudske zlo?e.
Ciceron

  

STRAH

Od opreza do uasa

Strah je jedna od ?etiri osnovne emocije. Kaemo da su ?etiri osnovne emocije radost, alost, srdba i strah jer se i filogenetski i ontogenetski najranije javljaju.

  

TO TREBATE ZNATI O PTI?JOJ GRIPI

TO JE PTI?JA GRIPA

Pti?ja gripa je uobi?ajena bolest ptica uzrokovana virusima pti?je gripe. Neki virusi uzrokuju teko oboljenje s visokom smrtno?u ptica (virus H5N1).

  

TRPUTAC (Plantago lanceolata L.)

  

STOLISNIK (Achilea Millefolium L.)

  

IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. KAJETAN BLE?I?

  

IN MEMORIAM

Josip Tomin

  

ZNATE LI MRAVITI?

DIJETA IDE UZ STRPLJENJE

Barem jednom u ivotu, mnogi od nas nali su se u situaciji da moraju skinuti nekoliko kilograma vika prije nekog posebno vanog doga?aja. Ve?ina ljudi tada se radije odlu?uje na to drasti?niju dijetu. Pri tome smatraju da je za njih usvajanje jednostavnih, stru?no i nutritivno dobro izbalansiranih jelovnika, koji ?e osigurati odgovaraju?u tjelesnu masu i pomo?i kod gubitka masti jednom zauvijek, nemogu?a misija.

  

Emocionalna inteligencija

RODITELJI KAO MODELI

Rijetko koji roditelji nisu poeljeli da im djeca budu uspjena i sretna. Zbog toga im sve ?e?e nastoje osigurati to bolje uvjete u?enja i razvoja. Uklju?uju ih u igraonice i predkolske grupe da bi se socijalizirali i zarana po?eli razvijati sposobnosti. Jo ne znaju ?itati, a ve? odlaze na te?ajeve stranih jezika i informati?ke radionice.

  

Obitelj i razvoj predkolskoga djeteta

ZDRAVI PRIMJERI ZA PRAVILAN RAZVOJ

Roditelji i drutvo sa sve ve?om zabrinuto?u suo?avaju se s poreme?ajima ponaanja mladih. Temelji ponaanja mladih ponajvie se postavljaju u predkolskoj dobi, izme?u 3. i 7. godine ivota, kao irenje navika to ih je dijete steklo prije toga, u ranom djetinjstvu.

  

PSIHOLOGIJA

OBITELJ BITAN ODGOJNI ?IMBENIK

Postignuta iskustva i znanstvena istraivanja pokazala su da dijete mora barem prve tri godine ivota ostati u okrilju obitelji, jer mu se ina?e moe nanijeti trajnija teta. ?ak i u skromnim obiteljskim okolnostima dijete se razvija povoljnije nego u najboljim ustanovama.

  

ODGOJ DJETETA U VIEGENERACIJSKOJ OBITELJI

Postaviti jasne granice

Obitelj je najmanja i najprirodnija zajednica, ?ije ?lanove ne povezuje samo krvno srodstvo, ve? i zajedni?ki ivot, me?usobna ljubav, potovanje, povjerenje i interesi. Ona je zatvorena cjelina s njena tri najbitnija ?lana: otac, majka i djeca, a prva iskustva i u?enja dijete stje?e u mati?noj obitelji.

  

DJECA S TEKO?AMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU

  

DJECA S TEKO?AMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU

  

Hiperaktivnost kod djece predkolske dobi

DIJETE IZVAN KONTROLE

?esto se govori o hiperaktivnosti kao o poreme?aju; sam motori?ki nemir je, zapravo, samo jedan od temeljnih simptoma unutar tog poreme?aja.

  

AGRESIVNOST

TO JE MOJA IGRA?KA

Smatra se da je agresivno ponaanje na?in za traenje pomo?i ?ak kod 50% djece, kojima je potrebna dodatna stru?na pomo?!

  

Dijete i igra?ke

Poticanje kreativnosti

U po?etku djetetova ivota igra?ka je samo sredstvo za njegovo upoznavanje okoline. Dijete igra?kom mae i njom lupa, udara je i sie. Kasnije mu ona slui za imitaciju rada odraslih i za imitativnu igru uop?e. U kasnom djetinjstvu igra?ka po?inje gubiti svoje prvobitno zna?enje jer se u toj dobi dijete posve?uje ekipnim i borbenim igrama.

  

Dje?je igra?ke

U skladu s dobi

Djetetova sve ve?a sposobnost djelovanja na svijet koji ga okruuje ima vane psiholoke posljedice. Dijete stje?e osje?aj mo?i, jednako kao i znanje o okolini, uklju?uju?i i znanje o prostornim odnosima, udaljenostima i visini. Njegovu sposobnost djelovanja uveliko razvijaju i igra?ke adekvatne njegovoj uzrasnoj dobi. One pospjeuju i njegov motori?ki razvoj koji se sastoji od sve ve?e uskla?enosti temeljnih pokreta, koji obuhva?aju pokrete kretanja, pokrete baratanja predmetima i pokrete odravanja ravnotee.

  

OBU?A U MALE I PREDKOLSKE DJECE

KRETANJE BEZ GRANICA

Zna?enje ljudskog stopala (a, naravno, s njime i obu?e) u stalnom je aritu medicinske i nemedicinske javnosti. Moda bismo potvrdu vanosti stopala u ne/medicinskoj praksi najbolje nali u jednoj od misli Jonesa Wooda iz 1940. godine, kada je izjavio kako je 'stopalo takva struktura koja ?ovjeka razlikuje od ivotinja'.

  

DJE?JE NAO?ALE

Troak za roditelje ili ulog u budu?nost

Roditelji, je li vam poznato ovo: Opet je izgubio nao?ale Nema ni mjesec dana da smo kupili nove nao?ale, a ve? ih je razbio Stakla se nisu razbila pa smo joj ih preselili u novi okvir Ovaj se okvir ne?e iskriviti Sun?ane nao?ale to ?e mu to?

  

Akutne bolesti dinoga sustava u djece predkolske dobi

Nau?imo kako pomo?i djeci

Ulaskom djeteta u jaslice ili vrti? zapo?inje i njegovo intenzivnije druenje s vrnjacima, to povoljno utje?e na socijalizaciju, ali vodi i prvim u?estalijim infekcijama gornjih dinih putova. Upravo ?e?e pobolijevanje djeteta pred roditelja postavlja niz pitanja od kojih su naj?e?a "je li oslabio imunitet djeteta", odnosno "postoji li u vrti?u - jaslicama netko tko je nosilac neke bakterije".

  

STOMATOLOGIJA

DIJETE I STRAH

Kako posti?i da moje dijete odlazi u stomatoloku ordinaciju kao u vrti?? To je naj?e?e pitanje roditelja male djece. Odgovor je vrlo jednostavan: treba prvi put do?i to ranije i kad jo ne treba nikakav rad osim upoznavanja.

  

DIJETE U BOLNICI

Roditelji suradnici u lije?enju

Bol i bolest za svako su dijete traumatska situacija. Naglo odvajanje djeteta od majke ili poznate sredine tako?er je trauma za dijete. Kod primitka u bolnicu trauma je, dakle, dvostruka: dijete je i bolesno, i naglo odvojeno od majke. Ovisno o individualnom tjelesnom i psihi?kom stanju, djeca su manje ili vie osjetljiva na te traume.

  

KULTURA PROMETA

ODGOJ OD PRVOG KORAKA

"Ako si ?ovjeku poklonio ribu nahranio si ga za jedan dan,
ako si ga nau?io pecati, nahranio si ga za ?itav ivot."
Japanska mudrost

  

HRANOM DO ZDRAVLJA

Nije zdravo sve to volimo

Uobi?ajene su izreke na podru?ju znanosti o prehrani "?ovjek je ono to jede", ili "?ovjek je ono to probavlja i upija".

  

DETOKSIKACIJA TIJELA

OTROVI VAN!

Toksini, toksini, toksini. Dolaze iz okoline, zbog na?ina ivota, stresa, prehrane, dugotrajnog koritenja raznih lijekova i dovode do neravnotee prirodne energije unutar stanica naega tijela. Nakupljaju se slobodni radikali i dolazi do pada imuniteta i vitalnosti.

  

Ljekovito bilje

L O V O R (Laurus nobilis L.)

  

Ljekovito bilje

MASLINA Olea europaea L.

  

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Svijet tiine

  

Poruka generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije povodom

Raditi zajedno za zdravlje

  

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Ljudski resursi za zdravlje

Svjetski dan zdravlja 7. travnja ove godine posve?en je problemu krize zdrvstvenih snaga u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije brojnim aktivnostima usmjeravaju panju svjetske javnosti na tu krizu.

  

Osje?ki dobar primjer

DJELUJMO SVI ZA ZDRAVLJE

Zdravlje je najve?e bogatstvo svakog pojedinca i naroda. O?uvati to bogatstvo zna?i stalnu borbu za narodno zdravlje protiv brojnih neprijatelja naroda, od kojih su maligne bolesti neprijatelj naroda br. 2.

  

POLAZAK U KOLU

KALENDAR NIJE DOVOLJAN

U trenucima kada do?e vrijeme za razmiljanje o polasku djeteta u osnovnu kolu, svaki roditelj se s vie ili manje straha zapita: da li je moje dijete dovoljno zrelo? Ho?e li uspjeno udovoljiti zahtjevima koji ga o?ekuju?

  

MLA?E KOLSKO DOBA

Po?etak sazrijevanja

Od kolijevke pa do groba najljepe je kolsko doba

  

RAZVOJ DJETETA U MLA?OJ KOLSKOJ DOBI

DOSLJEDNOST U ODGOJU

U mla?oj kolskoj dobi, izme?u 6 7. i 11. godine ivota, jo je dominantan utjecaj obitelji, ali se on postepeno smanjuje zbog utjecaja okoline, prvenstveno zato to se javlja nov i vrlo vaan ?imbenik kolska sredina. Tek pred kraj te kolske dobi po?inje se javljati utjecaj tre?eg ?imbenika kolskih vrnjaka i medija.

  

ZDRAVSTVENA PROBLEMATIKA DJECE OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE KOLE

ODRASTANJE BEZ TRAUMA

Ulazak u kolu bitna je promjena u ivotu svakog djeteta: igru i bezbrino djetinjstvo zamjenjuje organizirani rad, a s njim dolaze brige i dunosti, oduzimanje slobode pokreta te boravak u zatvorenom prostoru.

  

ZNA?ENJE IGRE ZA DIJETE RANE KOLSKE DOBI

IGRA OTKRIVA SKLONOSTI

Ne prestajemo se igrati zato to ostarimo; ostarimo zato to se prestanemo igrati.
George Bernard Show

  

VANOST KRETANJA U DJECE PREDKOLSKE I KOLSKE DOBI

TR?ANJE JE "U KRVI"

Aktivnost je vitalna ljudska potreba. ?injenica je da je moderni ?ovjek smanjio razinu fizi?ke aktivnosti te da se mnogi zdravstveni problemi kod ljudi srednje i starije dobi javljaju kao posljedica neaktivnosti. Dio odgovornosti za takvo stanje proizlazi i iz ?injenice da ?ovjek nije stjecao naviku kretanja u mla?oj ivotnoj dobi te da je stjecanje takvih ivotnih nazora i mijenjanje ve? usvojenih puno tee kad je ?ovjek stariji.

  

KOLSKA DJECA I SPORT

Po?inje kao igra

Preventiva je osnovni vodi? u medicini. Svakodnevnom sportskom higijenom lake je odravati i unapre?ivati vlastito zdravlje.

  

SURADNJA U SOCIJALNIM SUKOBIMA

GRADNJA, A NE RUENJE ODNOSA

U?enje dugoro?no efikasnih ponaanja u sukobima ve? u ranoj ivotnoj dobi moe pomo?i djetetu u boljoj socijalnoj adaptaciji tijekom mladenatva i odrasle dobi. Vjebanje socijalnih vjetina za suradni?ko rjeavanje sukoba predstavlja vano podru?je prevencije nastanka i razvoja poreme?aja u ponaanju.

  

NEUROZE U DJETINJSTVU NO?NO MOKRENJE

Mokar krevet

Spoznaje o psihoneurozama odraslih ne mogu se u potpunosti primjenjivati na djecu. Posebnosti psihodinamike i na?in pokazivanja psihoneuroza u djetinjstvu proizlaze iz posebnosti duevnog razvoja i utoliko su naglaenije ukoliko je dijete mla?e.

  

HIPERAKTIVNOST I POREME?AJ PANJE U KOLSKOJ DOBI

Nisam zlo?est

Polazak djeteta u kolu velik je doga?aj u njegovu ivotu i ivotu njegove obitelji. Uspjeh u koli postaje vrlo zna?ajan segment u ivotu djeteta, a po?esto i najvaniji u vrednovanju djeteta, kako od u?itelja i roditelja, tako i drugih u?enika i od djeteta samoga.

  

RADIOLOKA DIJAGNOSTIKA U DJE?JOJ DOBI

KORIST I TETA NA VAGI

Dijete je dijete, a ne odrastao ?ovjek u malom. Ono se od odraslog ?ovjeka razlikuje u anatomskom, fiziolokom i psiholokom, ali i u patolokom pogledu. Te su razlike to ja?e izraene to je dijete mla?e, tad su slabije i otporne imune snage organizma.

  

Okulistika

TJELESNI S NAO?ALAMA - ZATO NE?

Sje?am se svojeg kolovanja. Morali smo potivati odre?ena pravila. Nitko nam nije objasnio zato. Kute su bile obvezne. Nismo smjeli nositi nakit. Boe sa?uvaj minke i lakiranih noktiju! Zabrane nam se nisu svi?ale, ali smo ih se morali drati.

  

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

BITI DRUK?IJI

Mnogo je na?ina i razloga zbog kojih moemo postati dru?iji u nekoj socijalnoj grupi. Nekad nas na to prisili kakav hendikep, nekad preseljenje; nekad sposobnosti i mogu?nosti, a nekad nemogu?nosti; nekad imovinsko stanje, a nekad obi?aji.

  

Iz rada Gradskog drutva Crvenog kria Rijeka

"Dan i no?"

Gradsko drutvo Crvenog kria Rijeka svojim dugogodinjim brojnim aktivnostima dokazuje da je aktivan i uspjean drutveni faktor koji se bavi prevencijom ovisnosti. Brojne aktivnosti kojima se bave razli?ite komisije, kao dio Gradskog drutva, dijelom su prikazane i u priru?niku za rad s mladima Pridrui nam se.

  

Razmiljanja studentice Visoke u?iteljske kole Marine Krmpoti?

nakon odranih radionica u vrti?ima i osnovnim kolama

  

Ljekovito bilje

VRIJESAK (Galluna vulgaris L.)

  

Ljekovito bilje

GOSPINA TRAVA (Hypericum perforatum L.)

  

Prehrana djece

UKUSNO I ZDRAVO

Winnicot (pedijatar i psihoanaliti?ar) rekao je "Hranjenje dojen?eta stvar je odnosa izme?u njega i majke, primjena u praksi afektivnog odnosa izme?u dvaju ljudskih bi?a." Najraniji odnos prema hranjenju treba uspostaviti na adekvatan na?in (intuitivno uspostavljen kontakt zdrave majke i djeteta). Sa 6 tjedana ivota po?inje proces u?enja djeteta o prehrambenim navikama, koji se temelji na imitaciji roditelja.

  

Na putu prema zrelosti

ODRASTAMO ZAJEDNO

Odgoj nisu samo naredbe, zabrane, kazne i prigovori. Odgoj su i pohvale, poticaji, podrka, priznanje, razumijevanje i ohrabrivanje. Odgoj je ljubav.

  

ADOLESCENCIJA I PUBERTET

Naruena prirodna ravnotea

Adolescencija i pubertet zbivaju se istodobno, ali predstavljaju dva razli?ita procesa. Adolescencija je psiho-socijalna pojava, dok je pubertet anatomsko-fizioloka pojava.

  

TINEJDERI I IZLASCI

JASNA PRAVILA IGRE

U razdoblju prelaska iz kasnog djetinjstva i ulaska u fazu rane adolescencije zapo?inju i prvi problemi oko izlazaka. Najve?i je problem pomiriti elje, potrebe i stavove tinejdera sa stavovima roditelja.

  

Tjelesni odgoj i adolescenti

VJEBANJE U KAFI?U

Unato? tome to se posljednjih godina sve vie ulae u promociju tjelesne aktivnosti kao faktora zdravlja, svjedoci smo kako tjelesna aktivnost opada s godinama, osobito kod mladih.

  

Programi tjelesne i zdravstvene kulture prilago?eni za u?enike sa zdravstvenim teko?ama

KOLIKO TIJELO MOE

Tjelesna se aktivnost dugi niz godina promi?e kao faktor vaan za o?uvanje i unapre?enje zdravlja, osobito djece i mladei. Fizi?ka aktivnost vitalna je potreba djece i mladih, to je ve? odavno prepoznato, i u sustavu kolstva provodi se kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim kolama.

  

Zatita reproduktivnog zdravlja mladih

NUNOST SUSTAVNOG SPOLNOG ODGOJA

Suvremeni ivot suo?ava mlade s ve?im izazovima nego ikad. Seksualnost je prostor (rastu?ih) individualnih sloboda, ali se u me?uvremenu pretvorila i u poprite rizika.

  

Kako mladi doivljavaju instituciju braka i pojam vjernosti

PUTOVANJE UDVOJE

ivimo u nemirnom vremenu. U ivotu se sve mijenja, sve dobiva nove oblike. Od mladih se trai da budu informirani, da se jasno postave i da se bore za svoje stavove i uvjerenja. Kao da je to lako i jednostavno! to dananjim mladima zna?e rije?i vjernost ili brak? Da li su one izgubile onaj smisao i vrijednost koje su imale generacijama?
Mediji agresivno propagiraju samo jednu, sasvim druk?iju sliku svijeta, u kojoj se ismijavaju tradicionalne vrijednosti. U tom vrtlogu jedne vrste informacija, mladi ?ovjek lako moe pokleknuti i krenuti krivim smjerom.

  

Maloljetni?ka trudno?a

NEZRELE ZA MAJ?INSTVO

Maloljetni?kom nazivamo trudno?u u adolescentica izme?u 15 i 19 godina. Statisti?ki podaci pokazuju prosje?an po?etak spolnog ivota djevojaka sa 17,2, a dje?aka sa 16,3 godine. Poznato je da svega 40% parova koristi neki oblik kontracepcije. Hormonsku kontracepciju kod nas koristi svega oko 7 %, a u razvijenijim zemljama i do 40 % adolescentica.

  

POUZDANJE I NEPOUZDANJE U BRAKU

Roditelji u sjeni

Dijete u svojim roditeljima vidi mo? za koju je mislilo da je samo njegova i pripisuje im svemo?i i sveznanja. I mnogi odrasli ljudi naginju vjerovanju da su njihovi roditelji svemo?ni.

  

Depresija me?u djecom

ODRASTI ILI NE

Depresija ?e do 2020. godine postati, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija, drugi vode?i javnozdravstveni problem u svijetu, odmah iza ishemi?ne bolesti srca. Zabrinjavaju?e je da od depresije sve vie pate djeca i mladi.

  

Prevencija depresije

BRIGOM ZA DRUGE POMAEMO SEBI

Depresija je jedna od naj?e?ih kroni?nih bolesti razvijenoga svijeta. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno zauzima ?etvrto mjesto me?u vode?im bolestima, a procjenjuje se da ?e ve? do 2020. godine dosti?i drugo mjesto.

  

Problemi u adolescenata nastali uzimanjem psihoaktivnih supstanci

BIJEG U DROGU

Problem koritenja alkohola i psihoaktivnih supstanci predstavlja jedan od vode?ih problema dananje populacije mladih u Hrvatskoj i u svijetu. U razgovoru s adolescentom ?esto imamo dojam da se pred nama nalazi mlada osoba koja je iako vanjskim izgledom i dranjem u ve?ini slu?ajeva ostavlja dojam odrasle osobe, u biti je nezrela i nesamostalna, a samim time i vrlo podlona utjecajima koji mogu dovesti i do posezanja za drogom i alkoholom.

  

Ovisnosti kao ekoloki problem

ODGOJ ISPRED OBRAZOVANJA

Ekologija, ne radi se o tome kako misli, nego kako ivi.
Loesje

  

Iskustva iz rada savjetovalita u Centru za ovisnosti

ILI JA, ILI ON

  

HIV / AIDS u Hrvatskoj

DOBRO JE PONOVITI

Sindrom ste?ene imunodeficijencije (AIDS) uznapredovali je stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV-om), koji napada obrambeni sustav organizma s posljedi?nim razvojem specifi?nih zaraznih i malignih bolesti.

  

MLADI I ZARAZNE BOLESTI

  

POREME?AJ ?ITANJA I PISANJA

Planinina

Znatan udio u dje?joj populaciji imaju djeca s razli?itim teko?ama u u?enju, a velik dio te kategorije ?ine djeca s poreme?ajima ?itanja i pisanja, odnosno disleksijom i disgrafijom.

  

Negativno emocionalno izraavanje

KAZNA ZA PSOVKU - PSOVKA

Mudrost ivota ne sastoji se toliko u podizanju to vie dobrih navika, koliko u stjecanju to manje loih.
Eric Hoffer

  

SISTEMATSKI PREGLEDI DJECE

  

?UDESNI ?ENJAK (Allium sativum L.)

  

TRANSMASNE KISELINE

ZAMKE IVOTA

Dananji postupci hidrogenizacije biljnih ulja, kao i rafinacija ulja pri visokim temperaturama, naruavaju prirodnu molekulsku strukturu nezasi?enih masnih kiselina, koje tetno djeluju na ljudsko zdravlje.

  

Svjetski tjedan dojenja

25 godina zatite dojenja

  

Svjetski tjedan dojenja

25 godina zatite dojenja

  

Svjetski tjedan dojenja

  

Svjetski tjedan dojenja

25 godina zatite dojenja

  

Pet na?ela dojenja

  

Te?aj pripreme trudnica za porod i roditeljsku funkciju

Znanjem protiv straha

Zatita zdravlja ena jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvene zatite. Mjere za unapre?enje i o?uvanje zdravlja ena, naro?ito u fertilno doba, spadaju u preventivu visokog ranga. Kao najvaniji moment te zatite moemo izdvojiti perinatalnu zatitu koja treba osigurati pra?enje i zdravstveni nadzor ene i djeteta tijekom trudno?e, poro?aja i puerperija.

  

Poro?aj o?ima oca

POMO? TIJELOM I SRCEM

Oduvijek se smatralo da je ro?enje jedna od najve?ih trauma u ?ovjekovom ivotu, koja znatno utje?e na njegovo dalje ponaanje. Posljednjih desetak godina pojavio se niz znanstvenih istraivanja koja potvr?uju tu teoriju.

  

Kriza dojenja

Trud nije uzaludan

Znanost je dokazala da dojenje u ranom dojena?kom razvoju prua djetetu najbolju ishranu, titi ga od brojnih infekcija, potpomae sazrijevanje probavnog trakta, sprje?ava razvoj alergijskih reakcija itd. Rast i razvoj u najve?em su zamahu u ranom dojena?kom periodu i tada djetetu treba pruiti najbolje, a majkama upravo to mora biti glavni motiviraju?i faktor.

  

Lije?enje i rehabilitacija dislociranoga kuka

Vjebe za pravilan hod

  

Skrining novoro?en?adi na razvojnu displaziju kuka

Pogled u zglob

Razvojna displazija kuka naj?e?a je anomalija lokomotornog sustava. Procjenjuje se da je u Europi incidencija displazije kukova 2 do 4% sve novoro?en?adi, a prevalencija luksacije oko 2 na 1 000 djece poslije novoro?ena?ke dobi.

  

Mentalno zdravlje i rani odgoj

DIJETE U?I OD SVOJE OKOLINE

?itav ljudski ivot, u pogledu spoznajnih i misaonih sposobnosti, dominantno zavisi o razvoju ljudskoga mozga u najranijoj ivotnoj dobi, i to u razdoblju do este godine ivota.

  

Prepoznavanje i razvijanje darovitosti kod djece

LUMENI U POTICAJNOM OKRUENJU

Svako je ljudsko bi?e u svojem pojavnom obliku i po svojoj psihotjelesnoj konstrukciji unikat. ?ak ni jednojaj?ani blizanci, koji su za?eti na istoj genetskoj matrici, nisu istovjetna bi?a iako su, dakako, sli?niji nego obi?na bra?a ili, pogotovo, dalji srodnici. Mogli bismo samo pretpostaviti da bi moebitni ljudski klon bio svojevrsna kopija svojega originala. No, postoji realna ?injenica da me?u ljudima postoje zna?ajne individualne razlike i da sam pojedinac mijenja osobine tijekom svojega razvoja u razli?itim kvantitativnim i kvalitativnim varijacijama. Isto tako je i ?injenica da ima pojedinaca koji u jednakim okolnostima mogu obavljati odre?ene aktivnosti izrazito bre, bolje i originalnije nego drugi, pa onda takve osobe nazivamo nadarenima, odnosno darovitima ili talentiranima. ( I. Koren )

  

Odgoj djece

NIJE LAKO BITI DOBAR RODITELJ

Zada?a je svakog roditelja odgojiti zrelu, emocionalno stabilnu li?nost. Da bi se dijete razvilo u takvu osobu, potrebno je da razvije dobru sliku o sebi, samopouzdanje i da prihvati sebe. To moe jedino uz bezuvjetnu ljubav, podrku i prihva?anje roditelja. Ona djeca koja nemaju takvu podrku ne znaju se nositi s kritikama izvan obitelji, teko podnose neuspjeh i tee ostvaruju svoje potencijale.

  

GINEKOLOKA AMBULANTA ZA MLADE U ODJELU KOLSKE MEDICINE

AKO NE ZNA, PITAJ

Zatita reproduktivnog zdravlja obuhva?a odgovorno spolno ponaanje, ra?anje zdravog i eljenog potomstva te kvalitetan spolni ivot, bez prisile i nasilja. Istraivanja u svijetu ukazuju na to da spolno prenosive bolesti, neeljene trudno?e, poba?aji, seksualno zlostavljanje postaju zna?ajan javnozdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet o?uvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.

  

Kontracepcija

SVATKO NA SVOJ NA?IN

Kontracepcija je jedan od oblika planiranja obitelji. Planiranjem obitelji budu?i roditelji odlu?uju o eljenim razmacima izme?u poro?aja te o ukupnom broju djece. Kontracepcija je spre?avanje za?e?a, odnosno trudno?e i uklju?uje sve metode kojima se, prije usa?ivanja (implantacije) zametka, spre?ava trudno?a.

  

Ublaavanje klimakterijskih smetnji pomo?u hrane i drugih prirodnih mjera

Desetak burnih godina

KLIMAKTERIJ je prijelazno doba u eninom ivotu, kada ena postupno gubi sposobnost ra?anja, a obuhva?a predmenopauzu, menopauzu i postmenopauzu.

  

Menopauza i porozne kosti (osteoporoza)

Kad hormoni ?ine ?uda

Naziv menopauza (zadnja prirodna menstruacija) dolazi od gr?kih rije?i: men-mjesec i pausis-prestati. Povijesni izvori govore da su ene u anti?ko doba, u staroj Gr?koj, zadnju menstruaciju (mjese?nicu) dobivale gotovo u istoj ivotnoj dobi (oko 50-e godine) kao i ve?ina ena danas.
Dakle, govorimo o prirodnom slijedu zbivanja u ivotu ene, koji se vie od dva tisu?lje?a nije promijenio.

  

Hemofilija

KVALITETAN IVOT BEZ STRAHA

Hemofilija je bolest krvi koja nastaje zbog uro?enog nedostatka ili smanjene aktivnosti tzv. ?imbenika zgruavanja. ?imbenici zgruavanja su proteini u krvi koji sudjeluju u stvaranju ugruka. Postoji najmanje 14 ?imbenika zgruavanja koji, da bi se formirao ugruak, moraju djelovati zajedni?ki i vrlo precizno. Ako jedan od tih ?imbenika nedostaje ili mu je poreme?ena funkcija, rezultat je abnormalno krvarenje.

  

INCEST

NAJMONSTRUOZNIJI ZLO?IN

Ne sramoti ?ovjeka osuda, ve? njen uzrok. Seneka

  

Edukativni film za mlade

JUTRO POSLIJE

  

KAVA

KAVA - napitak koji je osvojio svijet

Moe li suvremeni ?ovjek, bilo gdje na svijetu, zamisliti po?etak dana bez kave? Moe li se zamisliti poslovni dan, odlazak u kavanu ili "kafi?", susret s prijateljem ili razgovor od pet minuta - bez kave?

  

kolovanje djece s ote?enjem vida

Kad je plo?a predaleko

  

Grad Rijeka grad za zdravo starenje

STAROST PRUA VELI?ANSTVENE VIDIKE

Kvaliteta ivljenja u velikoj je mjeri odre?ena objektivnim zdravstvenim statusom, ali i percepcijom vlastita zdravlja, odnosno subjektivnom procjenom o tome koliko se zdravima osje?amo. Zdravlje je, zapravo, neprocjenjivo vrijedan ivotni resurs, kojeg, naalost, ?esto postajemo svjesni tek kada se ono narui.

  

U?imo starjeti

POZITIVAN STAV PRODUUJE IVOT

U poslu patronane sestre svakodnevno susre?em starije ljude s brojnim problemima i bolestima, kojima se starost komplicira te mi se ?esto name?e misao da je starost gotovo uvijek takva.

  

Kako usporiti starenje i ivjeti due

Preporuke i ograni?enja

Starenje je ivotni proces postupnog i nezaustavljivog pogoravanja i propadanja organizma kojim se ujedno skra?uje ivot (to se vie stari, ve?a je vjerojatnost umrijeti). Svaki bi ?ovjek stario i kada ne bi bilo bolesti, ali bolesti prate ?ovjeka tijekom cijeloga ivota, pogoravaju?i mu zdravlje, ?ime se mijenja na?in starenja i trajanje ivota, to se osobito odnosi na infarkt srca, modani udar i rak, zbog kojih mnogi ljudi ive znatno kra?e.

  

Starenje

Normalna pojava ili znak bolesti

Svi ?emo ostarjeti. Normalno starenje dovodi do promjena u tijelu i umu, ali mnogi simptomi mogu dovesti do bolesti, koja se moe lije?iti ili otkloniti. Te bi znakove trebalo poznavati kako bi se moglo razlikovati starenje od pojave bolesti i te promjene na vrijeme lije?iti.

  

Zdravo starenje

Mojih prvih 90 godina

Imam 90 godina, umirovljenik sam ve? 30 godina, ivim sam u stanu (udovac sam ve? 28 godina, a troje odrasle djece ne ivi sa mnom). Sam obavljam sve ku?anske poslove (drim stan u redu, kuham, perem posu?e i dr.), odlazim na trnicu, ljeti odlazim sam autobusom na kupanje (u 2005. oko 60 puta).

  

Primjena lijekova u osoba starije dobi

JESAM LI DANAS POPIO LIJEK

Starijom ivotnom dobi smatra se dob iznad 65 godina iako ?e se, s obzirom na op?enito starenje populacije razvijenog svijeta, ta granica i pomaknuti. Starenje sa sobom nosi promjene u radu mnogih organskih sustava, npr. smanjenu funkciju srca, plu?a, bubrega, mozga, degenerativne promjene zglobova i sl. Osobe starije ivotne dobi uzimaju najvie lijekova i taj dio populacije troi 20-30% ukupne koli?ine lijekova.

  

Stres kod starijih

Tableta nije jedini lijek

Svi se mi suo?avamo s razli?itim vrstama mentalnog stresa u raznim razdobljima ivota. Kroni?an i pretjeran stres tetan je i moe uzrokovati fizi?ke ili mentalne probleme. Stoga bi svi trebali doznati vie o stresu i nau?iti prikladne metode njegovog svladavanja radi fizi?ke i mentalne dobrobiti.

  

Akutne plu?ne bolesti u starijih osoba

OD ZRAKA, KLIMA - URE?AJA I PTICA

Kako bismo razumjeli u?inak starenja na plu?a, potrebno je razumjeti kojim putem prolazi svaki udah.

  

Zlostavljanje u starijoj dobi

TRAJNE METE NASILJA

Problem zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba jednako je star kao i ljudsko drutvo. Prema naem zakonodavstvu, ono ulazi u sklop zlostavljanja u obitelji pa je, radi zatite i suzbijanja, nuno priznati postojanje problema.

  

Padovi u starijih osoba

POLAGANO JE BRE

U najve?em broju slu?ajeva padovi u starijih osoba ne uzrokuju ozljede ili dovode samo do lakih ozljeda. Me?utim, u jednoga dijela osoba zbog pada nastaju teke ozljede koje zahtijevaju bolni?ko lije?enje, a posljedica pada moe biti i smrtni ishod. Te teke posljedice pada posebno su izraene u starijih osoba.

  

Umiranje

Smrt je razlog za ivot

Smrt je sastavni dio ivota. Na?in na koji su ljudi ivjeli i umirali u prolosti, duina trajanja ivota razlikuju se u odnosu na dananje vrijeme. U prolosti su ljudi ve?inom umirali u ku?i. U dananje vrijeme to je sasvim druk?ije.

  

Voda

TEKU?INA IVOTA

Voda je potrebna svakom organu jer, prolaze?i iz gastrointestinalnog trakta u krv, napaja sve stanice tijela. Poznata je preporuka lije?nika da dnevno treba popiti barem osam ?aa vode jer je ona ivotno vana i neophodna svakom organu.

  

Poreme?aji spavanja

Mrak i tople ?arape

Sve ve?i problemi spavanja kod ljudi suvremenoga svijeta poprimili su razmjere epidemije u razvijenim zemljama zapada. Dananja istraivanja u svijetu na tom podru?ju nikako ne zadovoljavaju rastu?e probleme.

  

Primjena glazbe na radu

KUPELJ DUHA

Prije tisu?u godina, unutar tzv. starog vijeka, ljudi su koristili glazbu da pomognu sebi u radu i olakavanju bolova. O tome postoje zapisi kod Grka, Egip?ana, Perzijanaca i drugih kulturnih naroda.

  

Nekontrolirano kupovanje

Kada dlanovi zasvrbe

Kad govorimo o nekontroliranom kupovanju, tipi?no zamiljamo enu pretovarenu paketima i vre?icama punim stvari koje ?e joj kasnije samo stvarati nered u ormaru. Slika je, naalost, u ve?ini slu?ajeva ispravna. Vie od 90% osoba koje boluju od tog poreme?aja ene su.

  

BUNDEVA (Cucurbita pepo L.)

  

JABU?NI OCAT

  

KRONI?NE BOLESTI

OMEGA MASNE KISELINE

Poreme?ena ravnotea izme?u omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara niz izuzetno zna?ajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnanijih elemenata utjecajnih na kakvo?u ivota ?ovjeka zbog mogu?eg razvoja niza (40-ak) akutnih i kroni?nih bolesti.

  

Srce

IZME?U ROMANTIKE I STVARNOSTI

U popularnim pjesmama, literaturi i klasi?noj poeziji niti jedan ljudski organ ne spominje se tako ?esto kao to se spominje srce, simbol romanti?nih osje?aja. Koliko smo samo puta ?uli ili pro?itali: juna?ko i hrabro srce, dobro srce, kameno srce, ?eli?no srce i tako unedogled.

  

KOLIKO JE MLADO VAE SRCE?

  

Zdrava prehrana u djetinjstvu

ZAPO?ETI MAJ?INIM MLIJEKOM

Bolesti krvnih ila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. ?imbenici koji su direktno odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, puenje, tjelesna neaktivnost i e?erna bolest.

  

to mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne teine

PRIHVATITE SVOJE TIJELO KAKVO JEST

Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snaan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od vlastite "debljine" i tenja da se to vie priblii idealnom liku iz ?asopisa, s malih ili velikih ekrana. Istraili smo to o svom izgledu misle mladi i kako se doivljavaju.

  

Suvremena prehrana - TO JEDEMO?

KAKVO?A HRANE I MOGU?I IZBOR

Hrana je jedan od najzna?ajnijh vanjskih ?initelja od utjecaja na kakvo?u ivota i zdravlje ?ovjeka. Korisnost ili tetnost ivenih namirnica, raspoloivih dananjem ?ovjeku, spadaju u najelementarnije zna?ajke prehrane.

  

Vanost tjelesne aktivnosti u djece

ULAGANJE U ZDRAVLJE

Djetinjstvo, a posebice predkolsko razdoblje, najosjetljivije je i najranjivije ivotno doba. Ono odre?uje kakvo ?e biti zdravlje odrasle osobe.

  

Tjelesnim vjebanjem i prehranom do kvalitete ivota u starijoj populaciji

UITAK, BEZ VOJNE DISCIPLINE

Danas je potpuno jasno da je stupanj zdravlja odraslih, osim nasljednih faktora i utjecaja okoline, zna?ajnim dijelom odraz razli?itih aspekata na?ina ivota povezanih s obiteljskom tradicijom, kulturolokim i socioekonomskim okoliem. U mozaiku faktora povezanih s na?inom ivljenja (nepuenje, neovisnost o alkoholu i drogama, zdrav na?in prehrane, otpornost prema stresu i infekcijama) tjelesno vjebanje predstavlja vaan udio.

  

Povieni krvni tlak - kako ga prepoznati i to u?initi

DOKTORE, BOLI ME GLAVA

Ono to popularno nazivamo povieni krvni tlak (arterijska hipertenzija) vjerojatno je jedan od najve?ih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama svijeta. Njegove su karakteristike da je ?est, u prvo vrijeme bez simptoma, lako se otkriva, lako lije?i, a ako se ne lije?i, obi?no dovodi do smrti.

  

Kolesterol

DOBAR, LO, ZAO

Mjerenje razine kolesterola u krvi predstavlja jednu od naj?e?ih dijagnosti?kih pretraga koje se rutinski obavljaju u lije?ni?koj praksi.

  

Modani udar i povezanost s prehranom

POVRATAK NA STARU PREHRANU

Razlikuju se dva oblika modanog udara (cerebralne apopleksije), i to ishemijski modani udar (infarkt mozga) i hemoragijski modani udar (hemoragija, tj. krvarenje u mozgu).

  

Modani udar

TIHI UBOJICA

Modani udar ili cerebrovaskularni inzult (CVI) naj?e?a je neurovaskularna bolest, koja se u Hrvatskoj nalazi na prvom mjestu uzroka invalidnosti, tre?i je vode?i uzrok smrti i jedan od glavnih uzroka demencije.

  

Aortokoronarne premosnice

MOSTOVI I PROIRENJA

Ateroskleroza je danas vode?i razlog smrti i invaliditeta u zemljama razvijenog svijeta. Bolest je progresivna i u nekih zapo?inje ve? oko dvadesete godine ivota.

  

Seksualnost i sr?ana oboljenja

VANOST EMOTIVNE POTPORE

Malo je pisanih uputa ili govora kako i kada nastaviti sa spolnim ivotom nakon preboljelog sr?anog udara i koji se problemi mogu javiti. Tome se pridaje premalo zna?enja, dok sve vrvi od uputa o vanosti vjebanja, svladavanja stresa, o pravilnoj prehrani ili redovnim pregledima.

  

Cijepljenje djece

IGLICA LJUBILICA

Moe li cijepljenje biti manje neugodno i traumati?no za dijete? Svakako valja pokuati djeci olakati i u?initi taj trenutak manje neugodnim. S cijepljenjem se dijete susre?e ?im ugleda ovaj svijet. Ono se nastavlja tijekom dojenatva, predkolske i kolske dobi.

  

Seksualna edukacija mladih da ili ne?

O spolnosti bez nelagode

Polemike oko uvo?enja seksualne edukacije u hrvatski kolski sustav i dalje su prisutne. Provedena su mnoga istraivanja i na?injene studije i programi o tome. Ve?ina tih istraivanja pokazuje da mladi danas rano stupaju u spolne odnose, a da im je znanje o toj problematici oskudno.

  

Zimska depresija

UPALITE SVJETLO

Mnogi se ljudi bolje osje?aju ljeti nego zimi, a znanstvena istraivanja pokazuju da zimsko sivilo negativno utje?e na raspoloenje, pa neki ljudi ne samo da su loe raspoloeni, ve? pate i od tzv. sezonske depresije.

  

Glazboterapija ovisnika

RITAM KOJI SMIRUJE

Glazba, kao dio okupacijske terapije, razmatra se sa razli?itih stanovita. Stav drutva prema okupacijskoj terapiji, ?iji dio je i muzikoterapija, ?esto je ambivalentan. Razlog tome je stupanj razvoja drutva, kao i prihva?anje novih metoda socijalnog tretmana

  

arko unji?: KRIOBOLJA, priru?nik za bolesnike, Rijeka, 2006.

PRILOG OBRAZOVANJU BOLESNIKA

  

Pitomi kesten

TRAENA POSLASTICA

  

Na?in ivota i bolesti krvoilnog sustava

Kako ivimo, takvo nam je srce

Sr?ana oboljenja prvi su uzrok smrti u mnogim zemljama svijeta, s tendencijom daljeg rasta. Usprkos enormnim sredstvima koja se izdvajaju za lije?enje bolesti krvoilnog sustava i velikom napretku biotehnologije i medicine, situacija je ipak zabrinjavaju?a.

  

Zdrava prehrana u djetinjstvu

ZAPO?ETI MAJ?INIM MLIJEKOM

Bolesti krvnih ila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. ?imbenici koji su direktno odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, puenje, tjelesna neaktivnost i e?erna bolest.

  

KOLIKO JE MLADO VAE SRCE?

  

Srce

IZME?U ROMANTIKE I STVARNOSTI

U popularnim pjesmama, literaturi i klasi?noj poeziji niti jedan ljudski organ ne spominje se tako ?esto kao to se spominje srce, simbol romanti?nih osje?aja. Koliko smo samo puta ?uli ili pro?itali: juna?ko i hrabro srce, dobro srce, kameno srce, ?eli?no srce i tako unedogled.

  

to mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne teine

PRIHVATITE SVOJE TIJELO KAKVO JEST

Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snaan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od vlastite "debljine" i tenja da se to vie priblii idealnom liku iz ?asopisa, s malih ili velikih ekrana. Istraili smo to o svom izgledu misle mladi i kako se doivljavaju.

  

PREVENTIVNI PREGLEDI OSOBA STARIJIH OD 50 GODINA

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske uvelo je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, novu obvezu provedbe preventivnih pregleda za osobe starije od 45 godina (2005. ta se granica pomakla na 50 godina) u djelatnosti op?e/obiteljske medicine, kao i laboratorijske dijagnostike.

  

Kako biti vitak

Jelo uitak, a ne izvor patnje

Mnoge vam dijete mogu pomo?i da privremeno izgubite na teini, ali vama je potrebna dijeta da se jako dobro osje?ate, da ste puni energije i da imate dobro zdravlje. Ako ne jedete na pravi na?in, ne moete biti zdravi, a ako jedete kako treba, tada ne?ete patiti od prekomjerne teine.

  

Izazovi ivota

GLADNI UZ VIAK KILOGRAMA

Hormon leptin, kojega stvara masno tkivo, alje poruku hipotalamusu u mozgu da nije potrebno jesti. No, tu poruku mozak ponekad ne dobiva usprkos visokoj razini leptina u krvi. Visoka razina glukoze i inzulina u krvi pove?ava debljinu, to nakon nekog vremena uzrokuje ozbiljne zdravstvene poreme?aje.

  

(Ne)puenje

Teko je biti pua? - jaka je konkurencija

Nedavno sretnem snudena, mrzovoljna, vrlo uzbu?ena i uznemirena prijatelja, ina?e pravog veseljaka, koji je uvijek zra?io ivotnim optimizmom i rado?u. Nikad ga takvog nisam vidio pa ga onako, kao i stotine puta prije, prijateljski priupitah: Kako si, stari moj? Mrko me pogleda, kao da bi se tukao, i uzvrati: Nikako! Ma, jo gore, o?ajno!

  

HPV infekcija

BOLEST MODERNOG DOBA

Humani papiloma virusi (HPV) predstavljaju skupinu virusa koja je iroko rasprostranjena u populaciji. Do danas je otkriveno vie od 100 tipova HPV-a, koji uzrokuju razli?ite oblike konih i genitalnih (spolnih) bolesti, a neki od njih smatraju se odgovornima za nastanak dobro?udnih ili zlo?udnih promjena na koi i sluznicama.

  

Prepoznavanje rizi?nosti za razvoj poreme?aja u ponaanju

ODRASTI NIJE LAKO

Odrastanjem, odnosno sazrijevanjem, sva djeca i mladi ljudi nailaze na razvojne zada?e koje valja rijeiti. Oni ih u svom razvoju vie ili manje uspjeno svladavaju. Pri tome im pomau roditelji, ?lanovi ire obitelji, pripadnici mree bliskih osoba, razrednika, nastavnika i drugih stru?nih osoba ili institucija.

  

Hiperaktivnost

U?enik u pokretu

Hiperaktivnost je dugotrajan poreme?aj za koji su karakteristi?ni kroni?an nemir i opstruktivno ponaanje. U nastavnoj praksi, u svom dugogodinjem radu kao profesorica engleskog i njema?kog jezika, imala sam ?esto priliku susretati i podu?avati hiperaktivne u?enike koji su imali velike probleme pri svladavanju stranog jezika.

  

Mobitel i mladi uporaba i zloporaba

Bei?no nasilje

Sve vie djece i maloljetnika ima mobilni telefon. ?ak 60% u?enika srednjih kola i 20% osnovaca u Velikoj Britaniji posjeduje mobitele. Sli?no je stanje i u drugim zemljama.

  

Djeca izme?u stvarnog ivota i cyber-lifea

Zanimljivo i opasno

Internet je otvorio djeci vrata u novi svijet, pou?an, informativan i, iznad svega, zabavan. No, svjesni smo da bi pedofili suvremenu tehnologiju mogli koristiti zlorabe?i povjerenje koje im djeca poklanjaju i obra?ivati ih u brbljaonicama.
Hilary Benn, britanski ministar unutarnjih poslova (2003.)

  

Od ljutnje do nasilja

Tko se danas ne?e naljutiti

?ovjek je bi?e koje se ne moe uvijek kontrolirati, to predstavlja veliku potencijalnu opasnost za njega i okolinu. Iz iskustva znamo da se ljutnja pojavi naizgled niotkuda, poput oluje, napravi potop i nestane kao da je nikada nije ni bilo, dok njene posljedice mogu trajati jo dugo nakon toga.

  

Psihosomatske bolesti

TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG IVOTA

Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izraavaju preko fiziolokih procesa: radost smijehom, alost suzama, bol gr?em, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama ?ovjek prisutan cijelim svojim tijelom.

  

PROBLEMI SA SPAVANJEM

Mnogi se ale da loe i vrlo malo spavaju, da nemaju zdrav i okrepljuju?i san, da ne sanjaju lijepe snove koji bi ih punili energijom. Suvremeni tempo ivota ne ostavlja dovoljno vremena za spavanje, a velike i nagle promjene klimatskih uvjeta uzrok su nesanici, nervozi i uznemirenosti.

  

Komunikacija izme?u suradnika

Pohvala javna, kritika u ?etiri oka

Problem svijeta je u tome", re?e u?itelj s uzdahom, "to ljudska bi?a odbijaju postati odraslima."
"Kad se moe re?i za nekoga da je odrastao?", upita jedan u?enik.
"Onog dana kad mu vie nitko ni o ?emu nema potrebe lagati."
Anthony de Mello

  

Deset savjeta mukarcu kako da ivi bez stresa

Ne potiskujte djetinjaste elje

Najve?i neprijatelj suvremenom zaposlenom mukarcu, njegovu tjelesnom i duevnom zdravlju, jest stres. Stres je op?a reakcija organizma na tetne vanjske podraaje, na stalna uzbu?enja i napetosti.

  

to u?initi kod prehlade

  

Kivi

Vo?e bogato vitaminom C

  

Divlji kesten

Indijac koji je osvojio Europu

Drvo divljeg kestena potje?e iz Indije i unutranjosti Azije, odakle se proirio po ?itavoj Europi. Raste brzo, nema nikakvih posebnih zahtjeva, uspijeva u svakoj zemlji, a dostigne starost i vie od dva stolje?a! Plod mu je nejestiv, a drvo se sadi po gradskim parkovima i drvoredima jer ima slikovit i lijep cvijet te velike listove koji, s bogatom kronjom, prave, ljeti poeljni, osvjeavaju?i hlad.

  

DESET KORAKA U POMO?I DJETETU DA KAE NE

  

Vitamini

?AROLIJA IVOTA

Vitamini su jedna od esencijalnih tvari ivota. Neki vitamini snani su antioksidansi, koji smanjuju preveliku koli?inu slobodnih radikala u organizmu i time bitno utje?u na stvaranje parakrinih hormona, temeljnih tvari za o?uvanje zdravlja organizma.

  

Poruka direktorice Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja 2007.

  

Zakoni i pravilnici

U FUNKCIJI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI

Kao oblik pripreme za mogu?a krizna stanja, Republika Hrvatska zakonski je regulirala pripremu svih subjekata koji su duni izraditi plan za postupanje ili prevenciju takvih situacija, a u skladu s Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 20/06).

  

Vatrogasna sluba nositelj zatite i spaavanja

VATRU GASI, BRATA SPASI!!!

"Ne samo na zvon zvona i na bubnjanje bubnjeva, ve? i na svaki drugi glas o poaru ili uzbuni zbog poara, no?u ili danju, svaki vatrogasac, redovni ili pomo?ni, ima bez ikakva oklijevanja pojuriti prema spremitima da tamo dobije odgovaraju?e zapovijedi. Svaki izostanak ili kanjenje bit ?e najstroe kanjeni."

  

Hrvatska gorska sluba spaavanja

POMO? BEZ GRANICA

  

Rije?ka parkiralita i jo mnogo vie

PAUCI I LISICE

  

Uloga Crvenog kria u katastrofama

PRIPREMIMO SE ZAJEDNO

Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki doga?aj koji izaziva tako velike posljedice na ljudske ivote, imovinu ili ustaljeni i uobi?ajeni na?in ivota da je za njihovo otklanjanje potrebno aktivirati ne samo redovite slube, ve? i sve raspoloive resurse pojedine zajednice, ire zajednice ili ?ovje?anstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zatitili ljudski ivoti, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta ivljenja te omogu?io to bri povratak u normalno stanje.

  

Uloga transfuzijske medicine u kriznim stanjima i katastrofama

NAJVANIJI PRIRODNI LIJEK

Transfuzijska medicina se, za razliku od ostalih zdravstvenih struka, odlikuje nizom posebnosti koje se baziraju na osnovnim na?elima rada transfuzijske djelatnosti, kao to su samodostatnost, kvaliteta i ekonomi?nost.

  

SUSTAV 112 U KRIZNIM SITUACIJAMA

HALO POMO?

Centar 112 Rijeka po?eo je raditi u lipnju 1979. godine, kao gradski centar 985, sa zadatkom da otkriva i prati sve doga?aje koji ugroavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji na?in utje?u na normalan ivot i rad gra?ana, a u slu?aju rata zadatak mu je pra?enje djelovanja neprijatelja iz zraka, s kopna, mora ili kod nuklearno-kemijsko-biolokih udara.

  

Zdravstvo u kriznim situacijama - djelatnost epidemioloke slube

PTICE U KARANTENI

Temeljem pozitivnih zakonskih propisa (Zakon o zdravstvenoj zatiti, NN 121/03 i Zakon o zatiti pu?anstva od zaraznih bolesti, NN 60/92), higijensko-epidemioloka sluba (u nastavku HE sluba) provodi higijensko-epidemioloku zatitu stanovnika Republike Hrvatske od zaraznih bolesti.

  

Zdravstvena (ne)sigurnost itelja otoka Suska

Najugroeniji su itelji najmanjih otoka

Od svih otoka cresko-loinjskog arhipelaga, zdravstveno je najugroenije stanovnitvo onih najmanjih Ilovika, Unija, Suska, Velih i Malih Srakana.

  

Kakav zrak udiemo

SINDROM BOLESTI ZGRADA

Op?e je poznato da zaga?eni vanjski zrak moe biti opasan za zdravlje, ali premalo ljudi zna da zaga?eni zrak u zatvorenim prostorima predstavlja jo ve?u opasnost za njihovo zdravlje. Gotovo je polovina svih bolesti uzrokovana ili pogorana zaga?enjima zraka u zatvorenom prostoru.

  

Puenje i dojenje

PUA?I RODITELJI BOLESNE DJECE

Maj?ino mlijeko namijenjeno je prehrani ljudske vrste. Ta je ?injenica u dananje vrijeme nepopularna i dojenje se zapostavlja.

  

POTREBA ZA PSIHI?KO-EMOCIONALNIM SAVJETOVALITIMA

UZBUNA U MOZGU

Psihi?ko i emocionalno stanje ?ovjeka vrlo intezivno utje?e na sloene mehanizme djelovanja hormona i gena, a time i na sveukupno stanje organizma ?ovjeka.

  

INTELEKT I SRE?A

Bedasti sretniji od pametnih

Povezano?u inteligencije i sre?e bavili su se u?enjaci, filozofi i biolozi. Inteligentnu osobu ljute prijestupi i nepravde, pa svoju ljutnju ?esto pokazuje i zbog toga je ne samo gnjevna i naprasita, ve? i nesretna.

  

Equisetum arvense L.

Poljska preslica

Poljska preslica raste po travnjacima, njivama i vinogradima, ali i uz potoke, uz nasipe i po zaputenom tlu, sve do visine od 1 500 metara. Cvate u svibnju i lipnju, a bere se u oujku i travnju, prije nego to joj truske dozriju. U medicinske svrhe upotrebljavaju se samo sterilne, granate stabljike bez cvjetnih klasova, ?ije su grane vrhovima okrenute prema gore.

  

IN MEMORIAM

Doc. dr. sc. Vinko amani?, dr. med. 1928. 2007.

  

RAD HITNE MEDICINSKE POMO?I U MASOVNIM NESRE?AMA

SEKUNDE ZA SPAS

  

Debljina javnozdravstveni izazov dananjice

OSVIJESTIMO OPASNOST

Debljina (pretilost) kroni?na je bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masti u tijelu. Za utvr?ivanje pothranjenosti, normalne ili prekomjerne tjelesne teine te pretilosti u odraslih osoba oba spola, koristimo se odre?ivanjem indeksa tjelesne mase (BMI).

  

Debljina - poast modernoga doba

JEFTINA HRANA, SKUPO ZDRAVLJE

Suvremeni stil ivota odgovoran je za epidemiju debljine, kako u svijetu, tako i u naoj zemlji. Svaki je peti stanovnik nae zemlje debeo, a oko 40% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu teinu, tako da su ljudi s normalnom tjelesnom teinom danas u manjini.

  

IVIMO U DEBELOM, DEBELOM SVIJETU

Prevencija pretilosti definitivno se zanemaruje. Pa koje je onda rjeenje za mnogobrojne pretile osobe i, to je najtragi?nije, sve ve?i broj pretile djece?

  

Grad Rijeka: Za zdraviji ivot

HRANE LI SE RIJE?ANI ZDRAVO?

Tipi?an na?in ivota ve?ine ljudi podrazumijeva mnoga ponaanja koja uklju?uju rizik od bolesti i ozljeda. Milijuni ljudi pue cigarete, pretjerano piju alkohol, koriste droge, jedu masnu hranu, jedu previe ili su premalo tjelesno aktivni. Ipak, mnogi sre?om postaju svjesni opasnosti koje donosi takav na?in ivota i mijenjaju svoje ponaanje kako bi zatitili vlastito zdravlje.

  

to je zdravo, a to debelo

SMANJI UNOS I POVE?AJ POTRONJU

Biti debeo u obi?nom govoru zna?i imati ve? na prvi pogled tjelesnu teinu preveliku u odnosu na visinu. U medicinskom zna?enju postoje tri to?no ome?ene vrste debljine (s rasponima u kilogramima), tj. prekomjerne tjelesne teine zbog nakupljanja masnog tkiva u tijelu, i to: 1. pove?ana tjelesna teina koja zna?i pove?an rizik (opasnost) za zdravlje jer ima za posljedicu pove?an rizik obolijevanja od mnogih, uglavnom degenerativnih bolesti, 2. debljina (pretilost) koja zna?i velik rizik za zdravlje i 3. teka ili patoloka debljina koja zna?i vrlo velik rizik za zdravlje.

  

Kompulzivno prejedanje

SPAS U HRANI

Poreme?aji prehrane uklju?uju ozbiljne smetnje ponaanja pri uzimanju hrane. Obi?no se javljaju u obliku ekstremne i nezdrave redukcije unosa hrane ili prenaglaenog kompulzivnog prejedanja. Smatra se da poreme?aji prehrane nisu prouzro?eni neuspjehom volje, nego su to stvarni i izlje?ivi biopsihosocijalni poreme?aji u kojima, me?u ostalim obiljejima, odre?eni obrasci ponaanja izmi?u kontroli.

  

Nove antropometrijske mjere Svjetske zdravstvene organizacije za pra?enje rasta i razvoja djece do

DOPUTENE KRIVULJE

U prevenciji debljine zna?ajno mjesto imaju odgovaraju?i standardi s kojima se uspore?ujemo da bismo znali da li smo debeli ili nismo. Uobi?ajeno je da se te mjere u dje?joj dobi prikazuju krivuljama rasta. Do tih mjera dolazi se mjerenjem neke populacije.

  

Debljina u starijih osoba

KAD JE STAROST TEKA

Debljina, uz pothranjenost i nepravilan unos hrane, puenje, alkoholizam i druge ovisnosti, tjelesnu neaktivnost, nepravilno uzimanje lijekova, neprovedbu preventabilnih zdravstvenih mjera za starije osobe, tjelesne poreme?aje, psihi?ke promjene, nelije?eno pove?anje krvnog tlaka, stanje zubala, lou osobnu higijenu, izlaganje vanjskim utjecajima i nepotivanje propisa lije?nika, pripada ?imbenicima nastanka bolesnog starenja

  

Prehrana i zdravo starenje

BIOLOKA DOB NE MORA BITI I KRONOLOKA

Dva su osnovna poreme?aja u prehrani starijih ljudi. Prekalori?na i nekvalitetna prehrana moe dovesti do pretjeranog debljanja i istovremenog nedostatka nutrijenata, sa svim posljedicama koje mogu proiza?i iz toga stanja (e?erna bolest, visoki krvni tlak, aterosklerotske promjene, rak).

  

Debljina - posljedica ili uzrok hormonske neravnotee

PROMJENA IVOTNIH NAVIKA

Debljina (pretilost) prekomjerno je nakupljanje masti u tijelu i predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji ugroava zdravlje. Debljina je rizi?ni ?imbenik za nastanak niza bolesti (bolesti srca i krvnih ila, rak, e?erna bolest itd.) te znatno pridonosi pobolijevanju i smrtnosti. Rizik obolijevanja i umiranja pretilih osoba puno je ve?i u usporedbi s osobama normalne tjelesne teine.

  

Debljina i kako je lije?iti

PRIVREMENI ESTETSKI NEDOSTATAK

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva i uglavnom nastaje kao posljedica neravnotee izme?u koli?ine unesene i potroene energije u organizmu.

  

Kirurko lije?enje patoloke pretilosti

MOZAK ZNA KAD JE ELUDAC PUN

Kada ?ujete bolesnika koji u razgovoru s kirurgom, prije odluke o na?inu lije?enja, kae: Osje?am da me vlastito tijelo ubija!, u trenutku shvatite da je to iskren izri?aj za pomo? bolesnika koji ne boluje od raka ili sli?nih, uglavnom neizlje?ivih bolesti, no njegova bolest polako ali sigurno vodi u smrt.

  

Tretman pretilosti

GRUPA JE ZAKON

U posljednjih nekoliko godina prevalencija pretilosti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju, poprima karakteristike epidemije. ?imbenici nastanka i odravanja prekomjerne tjelesne teine brojni su i razli?iti za svakoga pojedina?no.

  

Probavni poreme?aji

PEPTI?KI ULKUS

Ulkus digestivnog trakta bolest je, koju je imao svaki deseti ?ovjek barem jednom u tijeku svog ivota. Tako ?esta pojava te bolesti upu?uje na posebnu pozornost pri dijagnozi, lije?enju i prevenciji.

  

Bolesti titnja?e

OD UMORA DO POJA?ANE AKTIVNOSTI

  

Izazovi ivota

(NE)AKTIVNOST MLADIH

Mnoga istraivanja u brojnim zemljama pokazuju epidemiju porasta prekomjerne tjelesne mase i debljine, ne samo kod odrasle populacije, nego ve? i kod mla?ih narataja kolske dobi (pa i najmla?ih). Gdje su uzroci takvog trenda i kako izbje?i posljedice?

  

(Rosa centifolia L.)

Vrtna rua

Rua potje?e iz Perzije - odakle su je, u srednjem vijeku, Rimljani prenijeli u Europu. Zanimljivo je napomenuti da je u srednjem vijeku vrtna rua bila vrlo poznata i cijenjena ljekovita biljka, ali je kasnije pala u zaborav. Tako mnogi, i danas, ruu dre ukrasnom i miriljivom biljkom koja se vie koristi u kozmetici nego kao pomo?no ljekovito sredstvo. To je, dakako, nepravda prema vrtnoj rui jer je ona korisna ljekovita biljka. Tako?er je potrebno istaknuti da slubena medicina ni do dana dananjega nije priznala ruinu ljekovitost, ali narodna medicina u rui vidi dobar lijek za vie tegoba.

  

Zdrav na?in ivota - moemo li izbje?i dijabetes

JEDNA OD POSLJEDICA STRESA

ivimo usred epidemije dijabetesa. Preko 10% ljudi u razvijenim zemljama Zapada ima dijabetes tipa 2, preko 20% se nalazi u preddijabeti?kom stanju, a preko 50% dijabeti?ara niti ne zna da ima dijabetes.

  

Svjetski tjedan promidbe dojenja 1-7. kolovoza 2007.

DOJENJE: Prvi sat spaava jedan milijun novoro?en?adi

  

Tegobe u trudno?i

U SLATKOM I?EKIVANJU

Hormonske aktivnosti tijekom devet blaenih mjeseci neminovno donose mnoge promjene u organizmu trudnice. Mame znaju taj osje?aj sre?e i posebnosti, ali i iroku lepezu prolaznih tegoba, koje stru?na literatura dijeli po tromjese?jima, to ne zna?i da se javljaju tim redom. Neke se mogu provla?iti tijekom cijele trudno?e, a neke i izostanu.

  

Trudno?a i prekomjerna teina

POGRENO JE JESTI ZA DVOJE

Tjelesna teina budu?e majke trebala bi biti normalna. ene koje imaju prekomjernu teinu, trebale bi prije planiranog za?e?a smraviti, ali briljivo biraju?i namirnice, a ne izgladnjivanjem.

  

Bol u uhu kod najmla?ih

NE TAPI?EM U UHO

Tijekom djetinjstva bol u uhu jedan je od naj?e?ih problema. Svako tre?e dijete u prvoj godini ivota barem jednom osjeti bol u uima. Istraivanja su potvrdila da bebe koje sisaju rje?e obolijevaju od infekcije uha od onih kojima majke daju umjetnu hranu.

  

Obiteljska grupa i drutvo

UTJECAJ MAJKE NA ODGOJ DJECE

Lije?nici se u svojim ordinacijama susre?u s nekim pitanjima koja su do danas jo nedovoljno definirana. Jedno je takvo pitanje ono o psihofizionomiji dananje obitelji. Znanstveni rezultati u tom su istraivanju skromni.

  

Spolni odgoj

BAKA NE ZNA DA JOJ KAEMO

Neka cijeli svemir bude knjigom mojem djetetu.
Shakespeare

  

Vanost pozitivne slike o sebi kod djece i adolescenata

ZNAM DA SAM DOBAR, USPJEAN I VOLJEN

Istraivanja u svijetu i u Hrvatskoj pokazala su da djeca i adolescenti s poreme?ajima u ponaanju imaju loiju sliku o sebi nego njihovi vrnjaci. Mnogi autori smatraju da je pozitivan identitet zatitni ?imbenik nastanka i razvoja poreme?aja u ponaanju u irem smislu, pa tako i delinkvencije u uem smislu drutveno nepoeljnih ponaanja.

  

Ljubav i nasilje u adolescentskim vezama

JA TE VOLIM

Mukarci nisu izbjegavali nikakva sredstva kada su trebali braniti nevinost ene, ali niti kada ju je trebalo oduzeti.
Axel Sandemose

  

U?enje modeliranjem

U?ENJE VLASTITOM KOOM BOLI

Djeci svih uzrasta zajedni?ko je ovo: ui zatvaraju savjetu, a o?i otvaraju primjeru
U?enje bi bilo izuzetno naporno, a i rizi?no, kad bi se ljudi morali oslanjati isklju?ivo na u?inke svog ponaanja kako bi znali to ?initi. Na sre?u, ve?inu ponaanja nau?imo promatranjem putem modeliranja: promatraju?i druge shva?amo kako se neko ponaanje izvodi i kasnije nam to slui kao putokaz za vlastito ponaanje. To to moemo barem priblino iz tu?ih primjera nau?iti neko ponaanje, spaava nas nepotrebnih pogreaka.
Albert Bandura

  

Agresivnost kod u?enika

PRIMJERI PONAANJA U OBITELJI

U nastavnoj praksi, rade?i s u?enicima u razvojnoj dobi, ?esto sam imala priliku susretati u?enike koji jo u ranom djetinjstvu nisu nau?ili kako se nositi s frustracijama, kako prevladati strah i tjeskobu i kako razvijati prijateljstva.

  

Psihologija drutva

BITI SAM U DRUTVU NAJTEA JE KAZNA

Emocionalno je nasilje perfidan oblik zlostavljanja, a nerazgovaranje njegov najsvirepiji oblik.
I. Stani?

  

Twinsburki blizanci

JE LI OPTIMIZAM NASLJEDAN

Iz knjige Martina Seligmana, Optimisti?no dijete, kod nas u izdanju IEP-D2 iz Zagreba, za ?itatelje Narodnog zdravstvenog lista saimljem istraivanje o tome je li optimizam nasljedan.

  

Histerija-disocijativni poreme?aj

TJELESNO PRANJENJE PSIHE

Poznato je da se epilepti?ki napadi vrlo ?esto javljaju kao odgovor na neku izraenu afektivnu reakciju, obi?no poslije neke konfliktne situacije, naglog uzbu?enja. Bolesnici sami zapaaju da im smetaju nerviranje i jaka uzbu?enja i mnogi se trude da ih izbjegnu. Epilepti?ni napadi rijetko se javljaju u fazi povienog afektivnog tonusa, ve? mnogo ?e?e u fazi relaksacije, kad se pacijent smiri.

  

Fizikalna terapija kao preventiva

VRA?ANJE U IVOT

ivotno iskustvo svakog od nas svjedok je sporog i tekog povratka organizma putem rehabilitacije u normalne ivotne aktivnosti ako smo zbog neke tee bolesti ili povrede bili prisiljeni dulje leati u postelji. Vrlo je ?est slu?aj kod starijih ljudi, koji se na?u takvoj situaciji, da za njih povratka vie nema.

  

Eteri?na ulja u grupnoj psihoterapiji

MIRIS UZ VID I ZVUK

U grupnoj psihoterapiji verbalnu metodu mogu upotpuniti i zvukovna, vidna ali i mirisna sredstva, stvaraju?i napose povoljne prirodne ugo?aje. Povoljna su tu umiruju?a djelovanja kod stanja grupne tenzije, a jo ?e?e stimuliraju?a, antidepresivna djelovanja, to ih ciljano omogu?uju (kao i druga djelovanja) pojedine vrste eteri?nih ulja.

  

Pravilna prehrana

PREJEDANJE OBLIK NASILJA PREMA SAMOME SEBI

Od kasnih 80-ih godina prologa stolje?a pa do danas intenzivno je istraivan i opisivan jedan drutveni i medicinski problem ?ija pojavnost raste proteklih pedesetak godina. Radi se o pojavi nekontroliranog i razuzdanog prejedanja koje se kod pogo?enih ljudi javlja svakodnevno, a najmanje dva puta tjedno tijekom promatranih est mjeseci. Pri tome se jedu ogromne koli?ine ugljikohidratne visokorafinirane hrane (sladoled, krafne, slatkii i sl.) ili tzv. junk-hrane (hamburgeri, pizze, ?ips i sl.).

  

Preporu?ene mjere zatite za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka

TOPLO I OPASNO LJETO

  

Stru?ni stav o potrebi potpuno trijezne vonje

I PRAG VOZI TRIJEZNO

U tisku ?esto izlaze ?lanci u vezi s doputenom koli?inom alkohola u krvi u prometu, u kojima se neki zalau za ponovnih 0,5 promila. To je uobi?ajeni stav manjine, koja je zapravo sklona piti, ne ?au, nego flau vina, nakon ?ega se vra?a s ro?endanskih slavlja ku?i.

  

Karakteristike reprodukcije u profesionalnih plesa?ica

MALE, NJENE I OKRETNE

Plesa?ice se profesijom po?inju baviti vrlo rano, jo u djevoja?ko doba. Od brojnih koje zapo?inju ranim bavljenjem plesom tek ih se manji dio nastavi baviti plesom profesionalno.

  

(Prunus avium L.)

T R E N J A

  

(Zea mays L.)

K U K U R U Z

  

Prvai? u ku?i

RADOST CIJELE OBITELJI

Pravilan odgoj sastoji se u tome da se iz
svakog izvu?e ono to je najbolje.
Ghandi

  

Kako pomo?i ?aku-prvau da prevlada strah i poteko?e

DOBRA PRIPREMA ZA KOLU JAMAC USPJEHA

Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj,
ve? se trudite da ono to postane.
Vasto

  

Prepoznavanje i razvijanje likovne nadarenosti (talenta)

OD ARANJA DO PICASSA

Iako o prirodi likovnog talenta znanstvenici razmiljaju ve? pedeset godina, o njemu znamo puno manje nego o nadarenosti op?e prirode. Samim su time i programi za razvoj likovne nadarenosti vrlo rijetki.

  

U?enici s poreme?ajima u ponaanju u osnovnoj koli

U DJECU TREBA ULAGATI

Dvadeseto je stolje?e bilo stolje?e djece. Ideje u mnogim svjetskim programima dale su interesima djeteta vano mjesto u politici i praksi ulaganjem u zakone, socijalnu skrb, zdravstvo, obrazovne institucije i sl.

  

Basne

VANOST PRI?E ZA LAKU NO?

Opravdanost ?itanja, tj. pri?anja pri?a, lei u ?injenici da se time uspostavlja posebna emocionalna bliskost izme?u roditelja i djece. Osim emocionalne bliskosti, koja je iznimno vana, kako u ranim fazama djetetova razvoja tako i kasnije, pri?anje pri?a odli?na je podloga za razvoj govora i rje?nika kod djece.

  

Nasilni?ko ponaanje mladih

NARUSENI SUSTAV VRIJEDNOSTI

Recentni podaci o fenomenologiji i simptomatologiji poreme?aja u ponaanju kod nas govore da je profil prijestupnika - sankcioniranih mladih delinkvenata u poslijeratnom periodu u odnosu na prijeratno zna?ajno loiji: osim to ima vie recidivizma i asocijalnih ponaanja, ovisnosti i problema u procesu obrazovanja, vie je i nasilni?kih delikata. Kaznena djela postaju sve tea, organiziranija i vie usmjerena na vrnjake.

  

Naslije?e

GENETSKI UTJECAJI NA IVOT

Ljudski genom je autobiografija ?ovjeka od vremena nastanka ivota na Zemlji. On predstavlja zapis, nastao kombinacijom samo 4 molekule: adenina, citozina, gvanina i timina (A,C,G,T).

  

Mentalni odgoj

SUKOB EMOCIJA I RAZUMA

Svako djelovanje ?ovjeka mogu?e je iz razli?itih perspektiva ocjenjivati pomo?u niza proturje?nih zna?ajki, kao npr. da li je ono: ispravno ili krivo, subjektivno ili objektivno, egoisti?no ili velikoduno, humano ili nehumano, osobno ili zajedni?ko, misaono ili instinktivno, agresivno ili dobro?udno, s puno zavisti ili zadovoljstva, sa strahom ili samouvjereno, s mrnjom ili tolerancijom, netrpeljivo ili prijateljsko itd.

  

Zdrava prehrana

Koliko nam energije dnevno treba

  

Prehrana

KAKO HITNO GASITI APETIT

U svakoj dijeti za mravljenje morate se suo?iti s osje?ajem gladi i ?enjom za jelom, koji se mogu smanjiti unoenjem mnogo teku?ine, ve?ih koli?ina namirnica bogatih biljnim vlaknima, izbjegavanjem rafiniranih ugljikohidrata, sun?anjem.

  

pri?e iz lije?ni?ke ordinacije * pri?e iz lije?ni?ke ordinacije *

DEBLJINA JE, IPAK, U NAIM RUKAMA (I USTIMA)

Da je debljina bolest koja je zahvatila ?itav svijet (osim podru?ja u kojima ljudi svakodnevno gladuju), nema nikakve sumnje. Dakako, kada neki ivotno vaan ljudski problem, kao to je debljina, postane pandemski, onda ga prati, kao u svim sli?nim slu?ajevima poja?ano pisanje u medijima (od popularnog do stru?nog tiva), objavljivanje knjiga o tomu to je debljina (kakva je to opasna bolest) i kako je lije?iti, literatura sa sadrajem o mravljenju (redovito s najboljim metodama) te farmaceutska i dijetetska industrija s ?udotvornim pripravcima.

  

Ispravna ishrana

PRETJERIVANJE NIJE ZDRAVO

Mravi i pretili, zdravi i bolesni svakodnevno se nalaze pred dilemom: koja je prava mjera hrane? Stru?njaci odgovaraju - jedna porcija, ali to to u stvari zna?i? Standardna norma podrazumijeva 1800 kalorija dnevno za ene i 2200 kalorija za mukarce, ali to zavisi od tjelesne aktivnosti, dobi, klimatske zone itd.

  

nae zdravlje * nae zdravlje *

Jeste li (pre)debeli?

Debljina je ?esto kroni?na bolest od koje pate milijuni ljudi irom svijeta. Kako znati jesmo li (pre)debeli i prijeti li nam zbog pretilosti neka bolest?

  

Ljekovito povr?e

RAJ?ICA - RAJSKA JABUKA

  

nae zdravlje * nae zdravlje *

ZELENA SALATA TRAVA MUDRACA

  

Zdrava prehrana

Koliko nam energije dnevno treba

  

Televizija i odgoj

MEDIJSKO OPISMENJIVANJE

Ne pitam se vie da li nam televizija odgaja djecu. Mislim da ?e se mnogi sloiti s tvrdnjom da je to istina. Kao roditelj dvoje male djece koja oboavaju crtane filmove u velikim koli?inama, arene i uzbudljive reklame, a pomalo i sve ostale sadraje, ?esto se pitam koliko im toga dopustiti, to im dopustiti, kada i na koji na?in, a da oni od toga nemaju tetu nego korist.

  

Utjecaj televizije na djecu i uloga roditelja

ODGOJ IZMAKAO KONTROLI

Obitelj ima neizmjernu ulogu u naem ivotu, a ?ine je osobe koje nam pruaju ljubav, podrku i razumijevanje. Djetinjstvo, mladost, zrela dob i starost ispunjeni su s puno zna?ajnih doga?aja koji ne bi imali jednaku vrijednost kad bi bili doivljeni izvan obitelji.

  

Nasilje s ekrana

UTJECAJ OKRUENJA I MEDIJA

Prije dvadesetak godina jedno je istraivanje pokazalo da je prosje?no dijete u SAD-u do zavretka srednje kole provelo 11 000 sati u koli, gledalo je televiziju 15 000 sati te je u tom vremenu vidjelo oko 18 000 ubojstava i svjedo?ilo nebrojenim scenama nasilja: tu?njavama, zlostavljanjima, plja?kama, fizi?kom unitavanju, palei, bombardiranju.

  

Dijete i kompjutor

ORU?E ZA U?ENJE I ZABAVU

Vjerojatno ste i sami ve? primijetili da vae dijete zna vie o kompjutorskoj tehnologiji od vas, ?ak i ako nemate kompjutor kod ku?e. Sve je rairenija upotreba kompjutorske tehnologije kod djece. Odgovornost je odraslih kriti?ki se osvrnuti na utjecaj tehnologije i poticati upotrebu tehnologije na dobrobit djece.

  

Internetsko zlostavljanje djece

I OPET SU RODITELJI NAJVANIJI

Internet je medij koji, naalost, ?esto zlorabe seksualni zlostavlja?i djece i maloljetnika iz nekoliko razloga: to je jednostavan na?in na koji se moe distribuirati i konzumirati dje?ja pornografija, odnosno razmjenjivati slike pornografskog sadraja, to se u najgorem obliku moe protegnuti do prodavanja djece putem interneta.

  

Djeca i pornografija

RODITELJI U PRVOJ LINIJI OBRANE

Ustavni je sud, svojom odlukom iz 1998. godine, pornografiju definirao kao eksplicitno pokazivanje nekog seksualnog ponaanja na nizak, uvredljiv ili poniavaju?i na?in, lien svake politi?ke, umjetni?ke ili znanstvene vrijednosti i poruke, s namjerom zadovoljenja nekog seksualnog interesa.

  

Psihologija odrastanja

MAMA, POTUJ MOJU PRIVATNOST

Kad vjerujem u sebe i potujem sebe,
dovoljno da doista budem ono to jesam,
drugi reagiraju povjerenjem i potovanjem.
Joh Stevens

  

Psihologija odgoja

ZABRANE, KAZNE, POHVALE I NAGRADE U OBITELJSKOM ODGOJU

Djetetu nikada ne valja zadavati kaznu kao kaznu,
nego da je osjeti kao naravnu posljedicu svojeg nevaljalog ?ina.
Rousseau

  

Dijete i razvod

RAZMISLIMO O POSLJEDICAMA

Kao profesorica, rade?i s u?enicima u osnovnoj koli, sve ?e?e imam priliku susretati i podu?avati u?enike koji dolaze iz specifi?nih obiteljskih okruenja roditelji su im se razveli ili su pred razvodom. I jedna i druga situacija za svako dijete predstavlja vrlo teko novonastalo stanje, u kojem se ono vrlo teko snalazi te ponekad smatra da je ono samo razlog razvoda roditelja i zbog toga po?inje osje?ati krivicu.

  

Indigo - djeca

POSEBNI U ZA?ARANOME KRUGU

Indigo - djeca teko se pokoravaju krutim pravilima i tradicionalnim ulogama, ?esto rue pravila i sustave. Osobito su nadarena, ali se mogu pobuniti ako se s njima ophodimo kao s malom djecom ili ih elimo podu?iti ne?emu to ve? znaju.

  

Pozitivna vrti?ka iskustva

VO?E ZA RO?ENDAN

Ro?endan je vaan dan svakom djetetu. Pripreme za proslavu ro?endana dugotrajne su i pomno planirane. Ve?ina djece ro?endan slavi u razli?itim igraonicama, s prijateljima, u vrti?u i kod ku?e sa irom obitelji.

  

Fiziologija

TJELESNA MANIFESTACIJA OSJE?AJA

U?enicima zadam ovakav pismeni zadatak: Objasni evolucijskim razlozima zato pri doivljavanju svih osje?aja (pa ?ak i ljubavi) imamo simpati?ku fizioloku aktivaciju! Uglavnom imaju dosta poteko?a s razumijevanjem te teme i pismenim objanjenjem.

  

Tenzidi i deterdenti

OPASNIJI OD PUENJA I TELEFONIRANJA

Nakon neuspjenog zalaganja da se pored telefoniranja zabrani i puenje u automobilu za vrijeme vonje, kao mogu?i uzrok gubljenju kontrole nad upravlja?em, posustao sam u antipua?koj aktivnosti, ali sam se naao na tragu, po meni, ve?e opasnosti za javno zdravstvo, s malo pretjerivanja, i od DDT-ja. I to ne toliko zbog intenziteta djelovanja, koliko zbog ekstenziteta prisutnosti. Rije? je o TENZIDIMA ili povrinski aktivnim tvarima (ameri?ki: surfaktantima), koje se nalaze u svim sredstvima za ?i?enje i pranje u uvjetima suvremenog stanovanja, pa i ivljenja ako uzmemo u obzir sredstva uljepavanja i lije?enja.

  

nae zdravlje

KAKO PRIPREMITI ?AJ

  

nae zdravlje

Dunja - VO?E PLODNOSTI

  

nae zdravlje

BIJELI ILI CRVENI KUPUS

  

Voda

SASTAVNICA IVOTA

Voda je najvaniji sastojak ljudskog organizma jer tijelo sadri u sebi najvie vode (2/3). Voda je i esencijalna tvar organizma. ?ovjek moe bez hrane ivjeti i mjesec dana, ali bez vode samo tjedan dana.

  

Ovisnosti

PONUDA A LA CARTE

Kada se spominju rije?i ovisnost ili ovisnik, to vam prvo pada na pamet? Vjerujem da ne?u puno pogrijeiti ako pretpostavim da ?e se kod ve?ine javiti slika osobe pod utjecajem neke ilegalne droge, osobe naruenog fizi?kog i psihi?kog zdravlja, nekog tko se pokuava lije?iti ili pak manipulativne osobe koja ?e sve pokuati da se domogne sljede?e potrebne doze.

  

Ovisnosti

PONUDA A LA CARTE

Kada se spominju rije?i ovisnost ili ovisnik, to vam prvo pada na pamet? Vjerujem da ne?u puno pogrijeiti ako pretpostavim da ?e se kod ve?ine javiti slika osobe pod utjecajem neke ilegalne droge, osobe naruenog fizi?kog i psihi?kog zdravlja, nekog tko se pokuava lije?iti ili pak manipulativne osobe koja ?e sve pokuati da se domogne sljede?e potrebne doze.

  

Ovisnost o kocki

KOCKANJE IVOTOM

Jo donedavno kockanje i kla?enje promatrali smo kao aktivnost/zabavu/porok rezervirane za odraslu populaciju, a rizi?na ponaanja djece i mladih uglavnom su se opisivala kroz iskustvo s cigaretom i alkoholom. Odnedavno smo u taj obrazac rizi?nog ponaanja dodali i eksperimentiranje s drogom.

  

Adolescenti i odrastanje

RTVE ONLINE KOCKANJA

Pobijediti loe navike ?ovjek moe samo danas, a ne sutra. Confucius

  

Ovisnost

DROGA JE GUBITAK

Svaki dodir s drogom ostavlja za sobom ote?enje, najprije blae, neupadno, a s vremenom sve tee i o?itije. Vano je popraviti nastalo ote?enje, a to je vrlo teko ako je netko sam i nije svjestan to mu se sve doga?a. Pomo? stru?ne osobe neophodna je, vano je da bude dostupna i da se to je mogu?e prije po?ne s cjelokupnom rehabilitacijom.

  

Alkohologija

Moe li lije?nik op?enito preporu?iti alkohol u zdravstvene svrhe

U Hrvatskom lije?ni?kom zboru odran je, pod vodstvom psihijatra prim. dr. sc. Darka Breitenfelda, okrugli stol o temi Moe li lije?nik preporu?iti alkohol u zdravstvene svrhe?. Sudionici su bili zdravstveni stru?njaci raznih specijalnosti, op?enito zainteresirani za tu izazovnu temu, kao i za dalje zdravstveno usavravanje, umirovljeni lije?nici, pa i laici.

  

Puenje

DOKAITE SEBI DA MOETE!

Nema organa u ljudskom organizmu koji ne strada od puenja duhana, a najzna?ajnije su bolesti koje ono izaziva infarkt miokarda, rak plu?a, kroni?ni bronhitis i emfizem plu?a. Ako se po?inje puiti s 18 20 godina, 15 20 cigareta dnevno, to skra?uje ivotni vijek za 5 7 godina.

  

Psihologija

OPROSTI, MAGAR?E, AKO SAM TE UVRIJEDIO NAZVAVI SINA TVOJIM IMENOM

Dijete se po?inje odnositi prema drugima onako
kako se drugi odnose prema njemu.
Anthony de Mello

  

OSMIJEH JE BESPLATAN, A PRUA TAKO MNOGO

Bude li se smijeio, imat ?e prijatelje;
bude li se mrtio, imat ?e bore.
?emu ivimo ako ne kako bismo
jedni drugima olakavali ivot.
George Eliot

  

Alkohol, alkoholni problemi, alkoholizam

Drutveno prihva?en otrov

Vjekovima je ?ovjek udio za olakanjem svakodnevnih problema, trae?i pomo? sa svih strana. Umjesto da pomo? na?e u sebi, u drugima, u drugim spoznajama, pokuavao ju je nalaziti u raznim psihoaktivnim tvarima, tj. onima koje svojim kemijskim sastavom djeluju na duevni ivot preko iv?anog sustava.

  

Odgoj djece

MUDRA ODLUKA SIGURAN USPJEH

Uspjeh je rezultat mudra izbora,
dobre pripreme i hrabra ?ina.
Sang H. King

  

Strah

STRAH JE EMOCIJA

Od jednostavnih osje?aja male bebe dobro mi je smjekam se; nije mi dobro urlam do stara?ke mudrosti nema veze kako mi je smjekam se, ivot se odvija kroz mnogo emocionalnih nijansi i prijelaza.

  

Put prema uspjehu

UPORNOST NAGRA?UJE

Najvanija ?ovjekova zada?a u ivotu je roditi samoga sebe.
Erich Fromm

  

Seksualni poreme?aji kod mukaraca

ELIM, ALI NE MOGU

Mukaraca koji pate od seksualnih poreme?aja sigurno ima manje nego ena s poreme?ajima te vrste. Ali mukaraca koji zbog tih poreme?aja trae pomo? ima mnogo vie. To je no?na mora mnogih mukaraca, a i njihovih partnerica.

  

Gerijatrijska glazboterapija

GLAZBA ZA DUU STARIJIH OSOBA

U poodmakloj dobi javljaju se, uz organski uvjetovana ote?enja (modano-ilni poreme?aji, endokrine disfunkcije, sr?ano-ilna slabost), i odre?eni psiholoki poreme?aji, u smislu osje?aja nepotrebnosti, izrabljenosti, nezadovoljstva, nedovoljne zaokupljenosti u ivotnom tijeku. Zbog toga su potrebni veliki napori kako bi se moglo odrati osje?ajnu ravnoteu.

  

Antropologija

GOVOR KOSTIJU

Cijeli ?ovjekov ivot ostavlja trag na skeletu u obliku brojnih informacija, pa antropolozi koji se bave analizom kostiju mogu ?itati te informacije i na osnovi njih rekonstruirati ivot drevnih ljudi. Pomo?u kostiju mogu?e je prou?avati evoluciju ?ovjeka, utvrditi spol osobe, njene godine u trenutku smrti, od ?ega je bolovala, kako je umrla, koliko je bila visoka, kako je izgledala, a u novije vrijeme ra?unarski programi na osnovi kostiju lubanje mogu rekonstruirati i lice.

  

Brailleovo pismo u redovnim osnovnim kolama

TO?KICE NA BIJELOJ POVRINI

U duhu odgojno-obrazovne integracije djece s teko?ama u razvoju, koja je temeljem zakonske regulative u Republici Hrvatskoj na snazi ve? preko dva desetlje?a, ?injenica da redovne osnovne kole poha?aju i slijepi u?enici ne bi trebala biti nikakva novost. Ipak, ?esto smo svjedoci novinskih ?lanaka i televizijskih reportaa koji prikazuju uspjeno integrirano slijepo dijete kao neobi?nu pojavu.

  

Upala sinusa

I TRAVE POMAU

U glavi postoji osam sinusa, upljina u kostima koje su prekrivene sluznicom i u kojima se mogu razmnoiti mikroorganizmi. Znak za alarm je poviena temperatura, glavobolja, bol, za?epljenost ili curenje nosa, otok.

  

Pjea?enje

NEMA RAZLOGA RE?I NE

Ako patite od hipokineze (nedostatka kretanja) pa vam slabe lokomotorni, kardiovaskularni i endokrini sustavi, ili patite od vika kilograma pjea?ite, jer taj vid rekreacije prua dvostruku korist ?uva zdravlje i pri?injava zadovoljstvo.

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

nae zdravlje

CRVENI LUK

  

nae zdravlje

P E L I N (Artemisia absinthium L.)

  

Rije? ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije

IMAMO RAZLOGA ZA PONOS

  

?estitka upana Primorsko-goranske upanije u povodu pedesete obljetnice izlaenja NZL-a

?estitka upana Primorsko-goranske upanije

  

?estitka gradona?elnika Grada Rijeke

NASTAVAK TAMPAROVE MISLI I IDEJE

  

PROLO JE POLA STOLJE?A! ZAR VE??

  

Pedeset godina Narodnog zdravstvenog lista

LU?ONOA ZDRAVSTVENE EDUKACIJE

Zdravstveno prosvje?ivanje i zdravstveni odgoj naroda imaju zadatak pomo?i svakom gra?aninu da stekne osnovno znanje o o?uvanju i unapre?enju zdravlja, da radi na stvaranju higijenskih navika, da se upozna s naj?e?im bolestima i mogu?nostima zatite od njih, pa da se tako i sam brine da ostane zdrav.

  

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

tivo koje pomae i u?i

  

Poslovna suradnja Nastavnih zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije

  

Narodni zdravstveni list

PREPOZNAT OD LJUDI, STVOREN DA TRAJE

Gotovo svakodnevno svjedoci smo mnogih djela i ideja koji za cilj imaju biti, a rijetkost je prona?i neto to za cilj ima trajati.

  

Pedeset godina lista

PSIHOLOKI U?INCI PREVENCIJE

Na samom po?etku, ?estitke naem listu koji obiljeava pola stolje?a ivota, uz dobre elje za bar jo toliko sretnih godina, neiscrpnih tema i entuzijazma uredni?kom kolegiju.

  

Zdravlje o?iju

TELEVIZIJA NA METRE

Kome danas uop?e trebaju nao?ale kad postoje televizije povrine pola zida? Ne alim se! Posljednjih godina sve je vie pacijenata koji bi trebali nositi nao?ale za daljinu, ali to ne ele.

  

Zatita oralnog zdravlja

LIJEPI (KREZUBI) OSMIJEH

Gotovo da nema ?ovjeka, bez obzira na spol i dob, koji ne bi elio imati lijepe bijele zube, ali iz moga dugogodinjeg rada u stomatolokoj ordinaciji znam da je vrlo mali broj osoba koje se mogu pohvaliti tom osobinom.

  

Prevencija bolesti i promicanje zdravlja

BOLJE SPRIJE?ITI NEGO LIJE?ITI

  

PROMICANJE ZDRAVLJA DRUTVENA OBVEZA

It is my aspiration that health will finaly be seen not as a blessing to be wished for, but as a human right to be fought for. - United Nations Secretary General, Kofi Annan

  

Zdravstvena zatita mladih u tre?em tisu?lje?u

PROBLEME TREBA ODMAH RJEAVATI

Zdravstvena zatita kolske djece i mladei ve? se od svojih po?etaka, sredinom 19. stolje?a, razvijala vie kao preventivna djelatnost, usmjerena vode?im problemima tog vremena, kao to su tuberkuloza i druge zarazne bolesti, slaba ishranjenost te loi socio-ekonomski uvjeti u kojima djeca ive.

  

Tjelesna aktivnost

ZA ZDRAVIJI IVOT

Tjelesna aktivnost ?ovjeka vana je karika u o?uvanju zdravog ivota jer pokre?e mnoge korisne mehanizme u radu pojedinih organa i tkiva.

  

Stavovi studenata

ODGOVORNOST ZA OKOLI

Koncept odrivog razvoja u svijetu formuliran je prvi put 1987. godine. Tada je iz UN-a izalo tzv. izvje?e Brundtlandove komisije u kojem je odrivi razvoj definiran kao razvoj koji izlazi u susret potrebama sadanjih generacija, pri ?emu se vodi ra?una da zadovoljavanje potreba sadanjih generacija ne dovede u pitanje mogu?nost budu?ih generacija da zadovolje svoje potrebe.

  

Psihologija

DOBRO RASPOLOENJE KAO PREVENCIJA

Svatko od nas ima, barem povremeno, iskustvo dobrog raspoloenja. To su oni trenuci kada radost treperi u tijelu, kada se smijemo, o?i nam zra?e, domiljati smo, sve nam se ?ini lako, alimo se, ideje naviru, rjeenja su optimalna.

  

nae zdravlje

MU?I LI VAS NESANICA?

Uz mnoge bolesti, problem je suvremenog ?ovjeka i nesanica. Mnogi se ljudi tue kako teko mogu zaspati, a kada i zaspu, nemirno spavaju. Za normalno ?ovjekovo funkcioniranje potreban je kvalitetan san, odnosno spavanje u kojem ?e se organizam obnoviti.

  

Kako usporiti starenje

MOEMO LI IVJETI DULJE

Nije vano koliko smo stari, nego kako smo stari. Ta izreka, poznata ve? mnogima, pripisuje se Julesu Renardu. Znanost o starenju posljednjih je godina znatno napredovala. Iako postoje mnogobrojne teorije o uzrocima starenja, ipak glavne zna?ajke starenja proizlaze iz genoma. Ljudski se vijek, na osnovi shva?anja procesa starenja, danas procjenuje na 125 godina. Tko to moe dosti?i?

  

Fiziologija

TAJNA ZVANA OKUS

Jezik je mii?ni organ koji, osim za gutanje hrane i artikulaciju govornih zvukova, slui za osjete okusa hrane, njezine konzistencije (opip) i topline. Na povrini jezika nalaze se brojne okusne bradavice (papile) koje su najizraenije na korijenu jezika, iako ih ima manjih po ?itavoj povrini jezika. Unutar jarka okusnih bradavica nalaze se okusni pupoljci.

  

Aktivnosti u Osje?ko-baranjskoj upaniji

O?UVANJE I UNAPRE?ENJE ZDRAVLJA - IZAZOV SUVREMENOG ?OVJEKA

Javno zdravstvo u drutvu obuhva?a sustav mjera koje, uz zdravstvo, svoje mjesto nalaze u gotovo svakom podru?ju ljudske djelatnosti, sa svrhom osiguranja i poboljanja zdravlja pu?anstva. Stoga Zavod za javno zdravstvo, kao stru?na preventivna ustanova, organizira aktivnosti za zatitu i unapre?enje zdravlja pu?anstva, za smanjenje pobola, prijevremenog umiranja i invalidnosti.

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

nae zdravlje

C I K L A

  

nae zdravlje

KOPRIVA VELIKA (Urtica dioica L.)

  

Poruka generalne direktorice Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja 2008.

  

LJETO I ZDRAVLJE

  

Na?in prehrane u ljetnim mjesecima

I LJETO IMA ZUBE

Pazimo li dovoljno da u ljetnim mjesecima na visokim temperaturama sigurnim na?inom pripremamo hranu, kada nam organizam trai vie teku?ine, svjeeg vo?a, povr?a, cjelovitih itarica, mahunarki i ribe, a manje tekih obroka?

  

Zatita od sunca

MA? S DVIJE OTRICE

Ljeto je sun?ano doba godine i upravo zbog toga mnogima omiljeno. Sunce je izvor ivota na Zemlji i, u umjerenim koli?inama, izvor zdravlja. Ono ja?a obrambene snage organizma, potrebno je za proizvodnju vitamina D u organizmu (titi od rahitisa), utje?e na bolje raspoloenje i psihi?ko stanje ?ovjeka.

  

Ozonske rupe

NAJBOLJI SAVJETI NAIH BAKA

Pribliavanjem ljeta uvijek se nanovo aktiviraju upozorenja na tzv. ozonske rupe, moda stoga to je njihovo vrijeme na sjevernoj hemisferi upravo prolo (velja?a-oujak), a do onog na junoj hemisferi ima jo vremena (rujan-listopad).

  

Sun?anica

EIR GLAVU ?UVA

Ponovno nam stie ljeto, a s njim i sve opasnosti koje prijete zdravlju zbog visokih temperatura.

  

Uporaba solarija

MODNI DIKTAT ILI PRIJETNJA ZDRAVLJU

Me?u mnotvom dananjih trendova ljepote, koje nam svakodnevno name?u mediji, osobito se isti?e trend preplanulosti. Lica s naslovnica, iz filmova, s reklama, lica poznatih javnih osoba i politi?ara smijee nam se posve preplanula. Tako odgovor na pitanje o tome je li preplanulost obiljeje ljepote i zdravlja ili samo modni trend postaje dvojba za svakog od nas, jer nadolaze?e ljeto postavlja svoje modne diktate.

  

Melanom

NA SUNCE U MALIM DOZAMA

Zbog pomodnosti, posljednjih godina dolo je do u?estalijeg i dueg izlaganja ljudi ultraljubi?astim (UV) zrakama, bilo da se radi o prirodnom sun?anju ili o izlaganju umjetnim izvorima UV-zra?enja (solarij). Imati tamni ten postalo je stvar prestia te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme.

  

Sunce - opasnost za o?i

IVIMO U SJENI

Ponekad mi se ?ini da vie znamo o crnim rupama u svemiru nego o crnim rupama u naim o?ima.

  

Voda i zdravlje

UMJERENOST JE LJEKOVITA

U tijelima nekih ivih bi?a voda ?ini vie od 90% mase, to svjedo?i o vodi kao uzroku i uvjetu postanka i opstanka ivota. No, da bismo odgovorili na pitanje koliko vode treba za zdravlje, moramo znati koliko vode ima u ?ovje?jem tijelu. Smatra se da u prosje?ne odrasle osobe, teke 70 kg ima oko 42 litre vode, ili oko 60%.

  

Odlazak na godinji odmor

ZBOGOM STRESU

Stres je stanje poreme?ene psihofizi?ke ravnotee pojedinca, nastalo zbog fizi?ke, psihi?ke ili socijalne ugroenosti pojedinca ili njemu bliske osobe. Poznati psiholog na podru?ju prou?avanja stresa Richard Lazarus definira stres kao stanje u kojem pojedinac ne moe ispuniti prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja.

  

Aktivni odmor i oputanje

NAPOR ZA TIJELO, ODMOR ZA DUU

Tko nikad nije osjetio da je pod stresom, pod nepodnoljivim teretom posla ili opsjednut bilo kojom vrstom zabrinutosti? Stres je, naalost, jedan od naj?e?ih suputnika svakodnevnog ivota, to ga karakteriziraju napetost i premalo vremena za oputanje u odnosu na potrebe naeg organizma. Taj tajanstveni neprijatelj po?esto ne doputa da ga se potpuno upozna.

  

?i?enje organizma

ENERGIJA UNUTRA, OTROVI VAN

U prolje?e organizam treba osloboditi od otrova, suvinih kilograma, a i napuniti baterije. Organizam treba uvesti u stanje detoksikacije i eliminacije otrova, u kojem ?e sudjelovati debelo crijevo, jetra, bubrezi, plu?a, limfni ?vorovi i koa.

  

Proirene vene

PLAVE VIJUGAVE KVRGE

Proirene vene naj?e?e su vaskularno oboljenje nogu. Procjenjuje se da od toga oboljenja pati petina ?ovje?anstva. Operacije proirenih vena spadaju me?u deset naj?e?e izvo?enih operacija u bolnicama.

  

Vodoopskrba i odvodnja

VODA JE IVOT

Osiguranje dovoljne koli?ine ispravne vode za pi?e ne predstavlja danas samo element visokog ivotnog standarda, nego prije elementarnu civilizacijsku nunost. Ipak, svaki napor drutvene zajednice kojim ona osigurava kvalitetnu vodu svojem stanovnitvu vrijedan je pohvale.

  

ELIM IVJETI! A IVJETI ZNA?I BORITI SE!

Ika Ron?evi?-Greta, Karin Kuljani?-Vlai?, Ivan Host, Mirjana Pernar i suradnici: PSIHOLOKA POMO? U SUO?AVANJU SA ZLO?UDNOM BOLE?U, Priru?nik za oboljele i ?lanove njihovih obitelji, Liga protiv raka Primorsko-goranske upanije, Rijeka, 2007.

  

?ime su se lije?ili i njegovali nai djedovi i bake

SVAKO VRIJEME IMA SVOJE OBILJEJE

Kozmeti?ka i farmakoloka industrija svakog dana izbacuju na trite stotine novih preparata i lijekova za njegu tijela ili odravanje zdravlja, odnosno lije?enje raznih bolesti. Svako vrijeme, od davnine, obiljeeno je i kozmeti?kim preparatima i lijekovima.

  

nae zdravlje

KUPINA

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

POVR?E NA DRUGI NA?IN

  

Obiljeavanje 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista

Obiljeavanje 50 godina Narodnoga zdravstvenog lista

  

MAJ?INSTVO

MJERA USPJENOSTI CIJELE ZAJEDNICE

  

Prehrana u trudno?i

VANA KVALITETA, A NE KOLI?INA

Organizam u trudno?i radi poja?ano i zato mu treba vie hranjivih tvari, vitamina, minerala i drugih elemenata. No, ne treba jesti za dvoje! Dapa?e, u prvim mjesecima treba jesti jednako kao i ina?e, tek potkraj trudno?e neznatno vie, ali treba jesti kvalitetno.

  

Mu?nina i povra?anje u trudno?i

OD NEUGODE DO OPASNOSTI

Jutarnja mu?nina (lat. nausea) i povra?anje (lat. hyperemesis) predstavljaju jedan od prvih znakova trudno?e. Iskusi ih tre?ina do polovice trudnica, a mogu se javljati ne samo ujutro, nego i bilo kada tijekom dana.

  

Trudno?a i zdravlje zubi

MORAJU LI SE ZUBI POKVARITI

Trudno?a je fizioloki normalno stanje, pra?eno nizom promjena i prilagodbi koje su potrebne za razvoj i rast ploda i, kona?no, njegovo ra?anje. Promjene koje se javljaju u organizmu trudnice tijekom trudno?e svakodnevno se odraavaju na funkcije njenih organa i poti?u vane obrambene snage organizma budu?e majke pa ih smatramo pozitivnima za njeno op?e zdravlje.

  

Promjene na koi i sluznicama tijekom trudno?e

PROLAZNO ULJEPANJE

Tijekom trudno?e na koi i sluznicama mogu se o?itovati promjene nastale kao posljedica odvijanja specifi?nih hormonskih, metaboli?kih i imunolokih procesa u trudnica. Neke su od tih promjena fizioloke, a neke patoloke naravi. Zato je vano svaku trudnicu upoznati s fiziolokim promjenama koe i sluznica, odnosno promjenama koje prate normalnu trudno?u.

  

Odje?a u trudno?i

SA?UVAJTE ZDRAVLJE I LJEPOTU

Jo u ranom djetinjstvu ve?ina se djevoj?ica kroz igru sa svojom lutkom upoznaje, na sebi svojstven na?in, s jednom od osnovnih zna?ajki ene - materinstvom. Malo ih tada zna svoj put nastanka i dolaska u svijet realnosti, jer tada je to roda ili cvijet, a onda, kroz dui period odrastanja i sazrijevanja, postaju mlade ene koje ele i planiraju svoje potomstvo. A kada se prona?e voljena osoba i spoje elje, tada je ljubav mjesto zatite i sigurnosti u kome voljeno bi?e postaje toliko eljena stvarnost.

  

Grupe za potporu dojenju

POMO? KAD JE ONA NAJPOTREBNIJA

Karakteristika je svih sisavaca hranjenje na prsima, pa je tako od iskona bilo i sa ?ovjekom. Jedinstven je stav da je maj?ino mlijeko najbolja hrana za dojen?e.

  

Gubitak djeteta

Tiina umjesto pla?a

Oalo?eni roditelji koji su iskusili gubitak djeteta, bilo u trudno?i ili tek novoro?enog djeteta, o?ajni su kad dijete umre, a njihovu tugu drutvo ?esto ne prepoznaje kao zna?ajnu, pri ?emu oni nerijetko ostaju preputeni sami sebi.

  

Njega i lije?enje djece

S TABLETICOM ?E OZDRAVITI

Izali ste iz pedijatrijske ordinacije s nekoliko recepata za svoje dijete. Lijekovi su uglavnom u obliku sirupi?a koji imaju fini okus. Ali, to ako dijete odbija popiti lijek?

  

Udomiteljstvo

DOM IZVAN DOMA

Udomiteljstvo je jedan od oblika skrbi izvan vlastite obitelji koji su regulirani Zakonom o socijalnoj skrbi. Samo udomiteljstvo detaljnije je ure?eno posebnim zakonom, Zakonom o udomiteljstvu.

  

Spolno prenosive bolesti i njihova prevencija

ZNANJEM DO ZDRAVLJA

Spolno prenosive bolesti, prema dananjoj definiciji, zarazne su bolesti koje se prenose bilo kojim oblikom spolnog kontakta. Danas su poznate brojne spolne bolesti uzrokovane bakterijama, virusima, protozoima, gljivama i parazitima (sifilis, gonoreja, HIV/AIDS, Chlamidia trachomatis - infekcije, herpes virusne - infekcije, HPV-infekcije, trihomonasne vaginoze...).

  

Humani papiloma virus (HPV) i rak vrata maternice

SVAKA JE OSOBA DOBAR DOMA?IN

Rak vrata maternice vaan je javnozdravstveni problem kod ena. Vie je razloga za zabrinutost ena u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a jedan je od njih da ne postoji dobna granica za infekciju HPVom, ?ega svaka ena treba biti svjesna.

  

Umije?e komunikacije

ISKAITE SVOJE MISLI

Od svih ivih bi?a, samo ?ovjek govori. Govor je ?ovjeku uro?en i ako mu se oduzme, on je ote?en. Govor, odnosno rije? kao bitnu sastavnicu govora, vjerojatno je najljepe opisao evan?elist Ivan: U po?etku bijae Rije?, i Rije? bijae od Boga i Rije? bijae Bog Sve je po njoj postalo, i nita to je postalo, nije bez nje postalo. U Njoj bijae ivot, i ivot bijae svjetlo ljudima I Rije? Tijelom postala, i nastani se me?u ljudima

  

Psihologija odgoja

POLUDIM KAD LAE I GLEDA ME RAVNO U O?I

Laovi se ne ra?aju, ve? ih takvima ?ini pogrean odgoj. Lai djece djela su onih koji ih odgajaju.
J. J. Rousseau

  

?udesni med

HRANA I LIJEK

Od davnine je poznato da je prirodni med izvor hrane, ali i ljekovito sredstvo. Osim kao hrana i lijek, med se moe koristiti i kao kozmeti?ko sredstvo.

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

Svjetski tjedan dojenja 2008.

POTPORA MAJCI: ZA ZLATNI STANDARD

Dok se odravaju Olimpijske igre 2008. godine (8.-24. kolovoza) i Svjetski tjedan dojenja (1.-7. kolovoza), Svjetsko udruenje za potporu dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action WABA) poziva na pove?anu potporu majkama koje tee postizanju zlatnog standarda hranjenja dojen?adi: da se djeca isklju?ivo doje prvih est mjeseci, a da se s dojenjem nastavi uz primjerenu nadohranu do druge godine i dulje.
Podrite majke da omogu?e zlatni po?etak svojoj djeci!
Dojenjem svi dobivaju!

  

ZATITA ZDRAVLJA MLA?IH

ZATITA ZDRAVLJA MLA?IH

  

ivjeti zdravu mladost - doivjeti sretnu starost

MLADI IMAJU TO RE?I

Zvu?i pomalo idili?no i utopijski zamislimo li se nad cjelokupnom situacijom u drutvu. Omogu?iti mladima zdravo odrastanje i sazrijevanje - teak je izazov u dananjem drutvu sveop?ih kriza.

  

Vanost motivacije za postizanje uspjeha u koli

JASNO MI JE ZATO TO RADIM

Motivacija se ?esto definira kao unutarnje stanje koje aktivira odre?eno ponaanje. U podru?ju psihologije dokazano je da je ona jako vaan ?imbenik za svako u?enje te ju je zbog toga kod u?enika potrebno na razli?ite na?ine stalno razvijati i poticati kako bi rezultati bili to bolji.

  

Ispitna trema i strah

POMAE ZAGRIJATI STOLICU

Svojim strahovima ne bismo trebali dopustiti da nas sprije?e u ostvarivanju onoga ?emu se nadamo.

  

Zato dijete bjei s nastave

NEKA VAS DJECA POTUJU

to se vie pribliava kraj kolske godine i to se intenzivnije provjerava i ocjenjuje znanje u?enika, to su u?estalija bjeanja s pojedinih nastavnih sati i cjelodnevne nastave. Zato u?enici bjee s nastave? Kakve su posljedice u?estalog bjeanja? Moe li se njihov bijeg sprije?iti? to treba u?initi da se odlazak u?enika s nastave svede na najmanju mogu?u mjeru? to moe poduzeti predmetni nastavnik, to razrednik, a to roditelj da dijete, odnosno u?enik to ne ?ini, da redovito poha?a nastavu? Koji u?enici naj?e?e bjee?

  

Sveobuhvatni pristup zatiti reproduktivnog zdravlja mladih

I MLADOST JE RANJIVA

Spolno prenosive bolesti, neplanirane trudno?e i poba?aji te seksualno zlostavljanje, zbog proirenosti i posljedica koje ih prate, kao to su zlo?udni tumori vrata maternice, neplodnost, vanmaterni?ne trudno?e, poreme?aji psihi?kog zdravlja, te zbog golemih materijalnih trokova, predstavljaju globalni javnozdravstveni problem, posebno mladih, budu?i da su oni u toj dobi ovisni o rizi?nom ponaanju.

  

Prekidanje kolovanja

ODBA?ENI ODLAZE

Prekidanje kolovanja nije nikakvo ?udo: zamislite kako je boraviti nekoliko sati svaki dan negdje gdje vas nitko ne voli. Svakako je rije? o vrlo uznemiruju?em trenutku.

  

Studentska (ne)zdrava prehrana

PRAVILNOM PREHRANOM DO KONCENTRACIJE

Gotovo uvijek pri spomenu studentske prehrane pomislimo na studentske menze ili na pakete hrane koje brine mame alju svojim izgladnjelim studentima koji ive izvan roditeljskog doma. Povezati pojam studentske prehrane s pojmom zdrave, odnosno pravilne prehrane gotovo je nemogu?e.

  

Poticanje studenata i profesora

NOVE BA?VE ZA NOVO VINO

Studiranje je najprije bila povlastica najbogatijih i najmo?nijih mladih i starih, a kasnije najdarovitijih osoba sa cjeloivotnim obrazovanjem. Oduvijek su se potovale vrijednosti drutva znanja, koje su omogu?avale napredak poticateljima zdravlja u svim segmentima tadanjih prostora tipa urbi et orbi.

  

Sigurna i voljena djeca

RODITELJI UZORI ZA CIJELI IVOT

Naa djeca to je naa starost. Pravilan odgoj, to je naa sretna starost; lo odgoj, to je naa budu?a nesre?a, nae suze, naa krivnja pred drugim ljudima, pred ?itavom zemljom. Makarenko

  

Dje?ji osmijeh

TRAJE TRENUTAK, A DANIMA NAS ?INI SRETNIMA

Osmijeh gradi sre?u u domu, stvara dobro raspoloenje na poslu, znak je prijateljstva. On donosi odmor slabom, radost obeshrabrenom, sun?eve zrake tunom i najbolji je lijek u tuzi. Edward W. Reiller

  

Tulumi i tulumarenje

UGROENA DRUTVENA GRUPA

  

to u?initi kada dijete ima dijete

ODGOVORNOST CIJELOGA DRUTVA

Sre?a o?i zatvara, a nesre?a ih otvara. Slova?ka mudrost Malo ?udno ali, naalost, istina je da djeca ra?aju djecu. Zato? Imaju li te maloljetnice majke i o?eve? to oni ?ine da to sprije?e? to poduzimaju kole, zdravstvene institucije i organi socijalne skrbi? Znaju li za to prosvjetni organi od op?inske i upanijske do dravne razine? Zar su drutvo i obitelj toliko neosjetljivi za te vitalne probleme maloljetnika? to valja ?initi da se ta pojava zaustavi i sprije?i? Tko ?e to u?initi?

  

Kre?ete li se i vi 30 minuta dnevno?

ZDRAVIJI, SNANIJI, SRETNIJI

Suvremenu civilizaciju karakterizira izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti. Teki tjelesni rad u razvijenim zemljama svijeta i?ezava pred mehanizacijom i robotikom. Broj osoba ?iji se na?in ivota moe ozna?iti sjede?im nikada nije bio ve?i. Za ve?inu odraslih osoba tjelesna aktivnost u profesionalnom radu, u dolascima i odlascima na posao kao i u obavljanju ku?anskih poslova izrazito je smanjena.

  

nae zdravlje

Gro?e hrana i lijek

  

nae zdravlje

Kolumbo zasluan za otkri?e paprike

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

ZIMSKI IZAZOVI

  

Zima i hladno?a

LJUBAV, NJEGA I ZABAVA

Promjena godinjih doba i dolazak zime nikome nisu ugodna razdoblja godine. Za roditelje s malom djecom zima je vrijeme mnogih dilema, jer mnoge roditelje vie zabrinjava da li je djetetu hladno nego da li mu je pretoplo.

  

SUSTAV MOKRA?NIH I SPOLNIH ORGANA

  

Lijekovi i bubreg

NAKON LIJE?ENJA BOLESTI - BOLEST

Lijekove uzimaju i bolesni i zdravi. Bolesni ih uzimaju u nadi da ?e im pomo?i u njihovom ozdravljenju, a zdravi u uvjerenju da ?e uz njih dulje ostati zdravi ili da ?e im uzimanje lijekova odgoditi nastanak nekih bolesti. Bolesni uzimaju lijekove uglavnom pod kontrolom lije?nika, a zdravi, u ve?ini slu?ajeva, bez te kontrole. Uzimanje lijekova bez kontrole lije?nika i bez to?nog poznavanja bolesti jest samolije?enje ili automedikacija.

  

Akutne respiratorne bolesti

DOLAZE HLADNI DANI

S dolaskom jeseni i hladnih dana viestruko raste broj oboljelih od akutnih respiratornih bolesti. Posljedica je to op?e osjetljivosti stanovnitva na njih i na?ina njihovog irenja s oboljele osobe na zdravu.

  

Cijepljenje

IGLICA ZA ZDRAVLJE

Jedan od zna?ajnih uzro?nika zaraznih bolesti jest bakterija Streptococcus pneumoniae (S. pneumonie). Taj uzro?nik prisutan je svuda u svijetu, izaziva oboljenje u svih dobnih skupina ljudi. Karakterizira ga pojava tekih (takozvanih invazivnih) oblika bolesti, i to naro?ito u male djece i u osoba starije dobi. Neke bolesti uzrokovane tom bakterijom jesu upala uha (otitis), upala plu?a (pneumonija), upala modanih ovojnica (meningitis sepsa) i bakterijemija kod prodora u krv.

  

Okulistika

KAD JE OKU ZIMA

Probajte se istuirati u rano zimsko jutro, pa onako goli i mokri istr?ite na balkon. Ne mora ni puhati, dovoljno je da je ispod nule. Koliko biste dugo tamo izdrali? Ni sekunde. Zbrisali biste u toplinu doma svog i dobro se umotali.

  

Smrzotine

?IZMA GLAVU ?UVA

Dolaskom zime i hladnog vremena postajemo izloeni nepovoljnim u?incima niske temperature na organizam. Ne kae se uzalud kako se za zimu treba dobro pripremiti, a to se u prvom redu odnosi na nabavu primjerene odje?e i obu?e te na zatitu povrinskih (uke, nos, lice), odnosno perifernih dijelova tijela (ake, stopala) koji su izravno izloeni hladno?i.

  

Bol u grudima

DIGNUTI PANIKU ILI NE

Bol u grudima izaziva strah i nelagodu jer se odmah pomisli na anginu pectoris ili na infarkt miokarda, a osobu s tim problemima hvata strah od smrti. Me?utim, postoje i drugi, manje opasni uzroci te neugodne tegobe. Kako ih razlikovati?

  

Blagdanska trpeza

ODOLJETI RADI ZDRAVLJA

Pomisao na blagdane u ve?ine osoba pobu?uje slike ivopisnih trpeza prepunih raznovrsnih slanih i/ili slatkih delikatesa kojima je nemogu?e odoljeti. Posve daleki i nestvarni tada nam izgledaju gotovo zagarantirani problemi s probavom i mogu?i suviak kilograma, koji nastaju blagdanskim prejedanjem, pri ?emu (ne)namjerno zaboravljamo da se dio nas ne?e uspjeti rijeiti tog suvika ni do blagdana sljede?e godine.

  

Tjelesna aktivnost

ZA ZDRAVIJI IVOT

Tjelesna aktivnost ?ovjeka vana je karika u o?uvanju zdravog ivota jer ona pokre?e mnoge korisne mehanizme u radu pojedinih organa i tkiva.

  

Potroa?ki mentalitet protiv granica u odgoju

BLAGA DIPLOMACIJA ZA PREDKOLCE

Najvaniji zadatak svakog roditelja jest djetetu pruati ljubav, hranu i dom. Ali, kad va malian prohoda, odjednom ste suo?eni s novim zadatkom: trebate postaviti granice. Vae s ljubavlju postavljene granice nalik su zidovima koje vae dijete usmjeravaju na njegovu ivotnu putu. Te zidove moete podignuti blizu (stroa ograni?enja s mnogo pravila) ili daleko (popustljiva ograni?enja s velikom mjerom prilagodljivosti).

  

Potroa?ki mentalitet i vrednote mladih

JESAM KOLIKO IMAM

Uz konzumerizam (drutvo orijentirano na potronju), tu masovnu pojavu gra?anskog bivstvovanja, vee se niz drugih pojava koje odre?uju takvo umjetno postojanje, da budemo blagi. Jer, sve to kupovanje, skupljanje i bacanje, cijelo to razigrano gibanje, gibanje u bjesomu?nom ritmu zgrtanja i troenja, rezultat je prije svega ?ovjekove percepcije, i to o njegovim potrebama. To su ve?inom nametnute potrebe, nametnite od bogate manjine. S tom je manjinom opet povezan niz drugih stvari, kao npr. politi?ka, socioekonomska, psiholoko-filozofska realnost itd.

  

Rad savjetovalita za prehranu dojen?adi

PEDESET PET GODINA POMO?I, UPUTA, SAVJETA, PODRKE

Pri?u o Savjetovalitu za prehranu dojen?adi u Rijeci ve? smo objavljivali prije nekoliko godina, kada se obiljeavalo 50 godina djelovanja, ali vrijedi se podsjetit, jer ta pri?a jo traje, sada ve? punih 55 godina, i sve je sadrajnija. Zapo?ela je u dalekim pedesetim godinama prologa stolje?a, to?nije 1953. godine.

  

Postupak kod akutnog proljeva kod djece

VAE DIJETE IMA PROLJEV?

Proljev je pojava u?estalih (vie od 5 na dan), kaastih ili vodenastih stolica, uz primjese sluzi, a ponekad i krvi. Naj?e?i su uzroci proljeva bakterije i virusi (bolest prljavih ruku i zdravstveno neispravne hrane i pi?a).

  

Higijena prehrane

UKUSNO NIJE UVIJEK I ZDRAVO

Oko 4% djece ima viak kilograma, a broj pretile djece od 6 do 17 godina u posljednja se ?etiri desetlje?a utrostru?io. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj pretilih u svijetu nadmaio je broj neuhranjenih i naim planetom hoda preko 300 milijuna pretilih osoba, a taj se broj iz godine u godinu stalno pove?ava.

  

Trema evolucijska uvjetovanost

SA STRAHOM SMO BOLJI

Trema... Prisutna je kod svih ljudi. Definiramo je kao osje?aj straha koji se javlja pred javni nastup. Naziv potje?e od latinske rije?i tremere, to zna?i drhtati. Taj doivljaj straha traje obi?no prve tri minute.

  

Tjelesna aktivnost

?ARI NORDIJSKOG HODANJA

Nordijsko hodanje novi je oblik tjelesne aktivnosti, koji se uklju?uje u rekreativne programe jer je pogodan za razvoj snage i izdrljivosti, pogotovo gornjeg dijela tijela, djeluju?i tako na pravilno dranje i poja?avaju?i aktivnost kardiovaskularnog sustava. To hodanje aktivira mii?e le?a, ramena i ruku zbog upotrebe tapa, pa se zbog toga troi i ve?a koli?ina energije.

  

Trnina

DIVLJA VO?KA IZ NEOLITIKA

  

Okultne mo?i biljaka

S GRANICE (NE)MOGU?EG

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

Infekcije mokra?nog sustava

Shvatite ih ozbiljno

Uzro?nici su infekcija mokra?noga sustava bakterije koje ?ine fizioloku floru crijeva. Naj?e?i je uzro?nik bakterija Escherichia coli, a rje?e su to Proteus, Klebsiella, Enterobacter, Pseudomonas i druge bakterije. Bakterije koje se izlu?e stolicom, preko mokra?ne cijevi ulaze u mokra?ni mjehur i dalje mogu napredovati prema bubrezima.

  

Priro?ene anomalije mokra?no-spolnog sustava

Tablete ili no

Mokra?no-spolni sustav ?ovjeka sastoji se od dva bubrega (lat. ren), dva mokra?ovoda (lat. ureter), mokra?nog mjehura (lat. vesica urinaria), mokra?ne cijevi (lat. urethra) i spolnih organa (lat. genitalia). U dobi od 6 do 8 tjedana razvoja zametka (fetusa) mogu se pojaviti poreme?aji u razvoju svakog navedenog dijela mokra?nospolnog sustava, to moe rezultirati pojavom anomalija (nepravilnosti, mana). Takve se anomalije nazivaju priro?enim (kongenitalnim) anomalijama.

  

Dje?ja urologija

Vanost ranog prepoznavanja

U priro?ene anomalije mokra?nospolnog sustava ubrajaju se i anomalije spolnih organa, koje su osobito vane u dje?aka jer su relativno ?este, a mogu imati teke posljedice po zdravlje i psihu odrasle osobe. Anomalije spolnih organa predstavljaju razvojni poreme?aj tzv. urogenitalnog sinusa. U tijeku razvoja zametka (fetusa), urogenitalni sinus predstavlja osnovu iz koje se VANOST RANOG PREPOZNAVANJA razvijaju i nastaju mokra?ni mjehur, mokra?na cijev i spolni organi. Uzroci tog razvojnog poreme?aja jo uvijek nisu do kraja razjanjeni, a smatra se da je rije? o udruenim nasljednim ?imbenicima i ?imbenicima okoline. Anomalije spolnih organa variraju po zna?ajnosti i ozbiljnosti, a navodimo naju?estalije i one koje mogu uzrokovati tee posljedice (smanjenu plodnost ili neplodnost).

  

Inkontinencija mokra?e

KAD NE SMIJEM KIHNUTI

Inkontinencijom mokra?e ozna?ava se nemogu?nost kontroliranja mokrenja, koja se o?ituje u rasponu od povremenog bjeanja mokra?e do potpune nemogu?nosti zadravanja mokra?e.

  

Benigna hiperplazija prostate

ZNAM ZA NJU KAD PO?NU SMETNJE

Benigna hiperplazija prostate (BHP) ozna?ava stanje bujanja (pove?anja) ljezdanog tkiva prostate, koje se u svih mukaraca po?inje zbivati negdje oko 40. godine ivota, kao posljedica hormonskih promjena. Sinonim koji se naj?e?e upotrebljava u ozna?avanju BHP-a je adenom prostate, a to je izraz koji ?ete naj?e?e na?i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa.

  

Karcinom prostate

S karcinomom do duboke starosti

Karcinom (rak) prostate jedan je od naj?e?ih zlo?udnih tumora u mukaraca. U svijetu je na ?etvrtom mjestu po u?estalosti, odmah iza karcinoma plu?a, eluca i debelog crijeva, dok se u razvijenim zemljama nalazi na drugom mjestu.

  

Pravilna uboraba antibiotika

?uvajmo ih da bi oni ?uvali nas

Antibiotici su djelotvorni lijekovi koji mogu izlije?iti brojne infekcije uzrokovane bakterijama i spasiti ivot. Ali, kada se uzimaju na neispravan na?in, mogu uzrokovati vie tete nego koristi. Postoji mnogo razli?itih vrsta antibiotika, a svaki od njih djeluje razli?ito i na razli?ite bakterije.

  

Psihologija i pedagogija

I povijest odgaja

Ako rije?ima ne tu?e, ne?e ni tapom. Sokrat

  

Udomiteljstvo

LJUBAV KU?U ?INI DOMOM

Davanje prioriteta djeci dobiva sve vie pozornosti i postaje obveza sve ve?eg broja drutava irom svijeta. I sami smo svjedoci sve ?e?ih rasprava o zatiti dje?jih interesa, krenju njihovih prava, izmjenama zakonske regulative na tom podru?ju, udomiteljstvu, posvojenju, deinstitucionalizaciji pa sve do savjeta za djelotvornije roditeljstvo i tomu sli?no.

  

Odnosi izme?u spolova

ALKEMIJA LJUBAVI

Mladi ljudi vjeruju kako je ljubav neto uzvieno, a u?enjaci tvrde da je samo rije? o sloenoj biokemiji, o vjetoj igri hormona, koja ?ovjekovo psihofizi?ko stanje na odre?eno vrijeme podie na vii nivo pripravnosti.

  

Afrodizijaci

Od vrapca od ?okolade

Ako smo zdravi, sretni i zadovoljni, imat ?emo i ja?i spolni nagon. Za potpun doivljaj ljubavi vani su svi nai osjeti: vid, sluh, miris, okus i opip. Me?utim, najvaniji seksualni organ je mozak! Lije?nici, seksolozi i psiholozi tvrde da afrodizijaci ne djeluju ako osoba nije i psihi?ki zdrava. Velik dio stru?njaka smatra da su pri?e o afrodizija?kom djelovanju obi?an placebo u?inak. Drugi pak smatraju da afrodizijaci imaju svoju ulogu.

  

Brusnica

Male crvene bobice

Nema dugo da je francuska Agence franaise de securite sanitaire des aliments potvrdila da sok od sjevernoameri?ke brusnice (Vaccinium macrocarpon) pomae u smanjenju prianjanja odre?enih Escherichia coli bakterija za stijenke mokra?ovoda.

  

Ljekovito povr?e

Sveta biljka - perin

  

Zdrava prehrana

Iz mora na stol

  

Minerali u prehrani

ivotne potrebe

Mnogi su minerali esencijalne tvari za organizam i moraju se trajno unositi izvana. U prehrani je nuno voditi ra?una o uravnoteenom unosu minerala u organizam, kako bi se sprije?ile mogu?e bolesti.

  

ZDRAVSTVENA ZATITA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

  

Svjetski dan zdravlja 2009.

Spaavanje ivota u?initi bolnice sigurnima u hitno?ama

Svjetski dan zdravlja 2009. usredoto?uje se na sigurnost zdravstvenih ustanova i pripremljenost zdravstvenih radnika koji se brinu o unesre?enima. Zdravstveni centri i osoblje klju?ni su za ljude pogo?ene nesre?ama jer lije?e ozljede, sprje?avaju bolesti i brinu za zdravstvene potrebe ljudi.

  

Prva pomo? kod sr?anog udara

NE ELIM UZNEMIRITI BLINJE

Sr?ani udar (akutni infarkt miokarda) je odumiranje manjeg ili ve?eg dijela sr?anog mii?a zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Naj?e?e je uzrokovan za?epljenjem jedne od koronarnih arterija (krvne ile koje opskrbljuju sr?ani mii?) krvnim ugrukom, to je obi?no posljedica razvijene ateroskleroze.

  

Prva pomo? kod modanog udara

POMO? BEZ PANIKE

Modani udar (cerebrovaskularni inzult) je naglo nastalo ote?enje modanog tkiva uzrokovano poreme?ajem modanog krvotoka. Modani udar moe biti ishemijski (nastaje zbog manje ili ve?e za?epljenosti krvne ile i naj?e?e ga uzrokuju ugruak ili aterosklerotske promjene) ili hemoragijski (nastaje zbog puknu?a krvne ile i posljedi?nog prodiranja krvi u okolno tkivo).

  

Guenje stranim tijelom

KADA KRENE KRIVO

Guenje stranim tijelom ozbiljan je problem, to potvr?uje i ?injenica da je u mirnodopskim uvjetima ve?i broj onih koji umiru od guenja zalogajem hrane od broja poginulih u zrakoplovnim nesre?ama ili od vatrenog oruja. Iz izre?enoga samo po sebi postavlja se pitanje pridajemo li tom problemu dovoljno panje i kolika su naa znanja o tome kako pomo?i osobi koja se gui stranim tijelom u dinome putu, a koje je nerijetko zalogaj hrane.

  

Hitna stanja kod male djece

ZA?EPLJENJE DINIH PUTOVA

Jedno od stanja kada je ivot neposredno ugroen za?epljenje je dinih putova. Ljudski organizam vrlo je osjetljiv na nedostatak kisika pa za?epljenje dinih putova spada u hitna stanja, kada se neodgodivo mora pomo?i unesre?enom, ne ?ekaju?i hitnu pomo?.

  

Prva pomo? kod besvjesnog stanja

SPRIJE?IMO KOBNI ISHOD

Gubitak svijesti opasna je i ?esta pojava u stanjima kao to su ve?i gubitak krvi ili kod ozljeda glave u prometnim nezgodama, ali moe biti uzrokovan i nizom drugih nesre?a, kao to su otrovanje ispunim plinovima, plinom u doma?instvu, kod udara elektri?ne struje ili groma, kod toplinskog udara ili pak utapanja.

  

Placenta previja - predlee?a posteljica

KAD POSTELJICA DJETETU OMETAPUT

Najtee i najozbiljnije krvarenje koje susre?emo na kraju trudno?e i u po?etku poroda jest krvarenje iz predlee?e posteljice. Posteljica i pup?ana vrpca povezuju majku i dijete. Posteljica djetetu osigurava kisik i hranjive tvari te eliminira tetne tvari. Normalno je kad je posteljica smjetena pri vrhu ili na bo?nim stijenkama maternice.

  

Izvanmaterni?na trudno?a

VANO RANO PREPOZNAVANJE

Izvanmaterni?na ili ektopi?na trudno?a ozna?uje razvitak trudno?e izvan materni?ne upljine. Ra?una se da se na 100 trudno?a javlja otprilike jedna izvanmaterni?na. Neto je ?e?a u postupcima izvantjelesne oplodnje.

  

Torzija testisa

BRZ RAZVOJ, HITNO LIJE?ENJE

Niz je hitnih stanja u medicini koja zahtijevaju brz dolazak do lije?nika, brzu i preciznu dijagnostiku te brzu i u?inkovitu pomo?. Hitna stanja predstavljaju svakodnevicu lije?ni?koga poziva, stalni izazov i uvijek novu kunju.

  

Astmatski status

ZDRAVLJE JE I U VLASTITIM RUKAMA

Status asthmaticus ili akutno pogoranje astme stanje je koje zahtijeva hitnu lije?ni?ku intervenciju jer moe dovesti do smrtnog ishoda. U posljednjih 10- 15 godina, otkako je suvremeni pristup lije?enju astme prihva?en na svjetskoj razini u obliku GINA (Global initiative for asthma) smjernica, takvih pogoranja vi?amo sve manje.

  

Moe li ubod insekta izazvati ok?

NEKI NAPADAJU, NEKI SE SAMO BRANE

Dolaskom prolje?a dolaze i insekti koji bodu i grizu. Njihovi su ubodi i ugrizi neugodni, ali uglavnom bezopasni. Ipak, ponekad ubodi i ugrizi nekih insekata ili pauka mogu izazvati alergijsku reakciju koju nazivamo i anafilakti?ki ok. Moe se pojaviti gotovo odmah nakon ulaska antigena, a u najteim slu?ajevima u nekoliko minuta moe izazvati i smrt.

  

RTVA NADMUDRILA DEPARA

?asovi ludosti mjere se urom, ali mudrost ne moe izmjeriti ni jedna ura. William Blake

  

Krizni doga?aj i kriza kao psihi?ko stanje

KAD KAP PRELIJE ?AU

Rije? kriza u svakodnevnom govoru koristimo kada elimo naglasiti neto to je prijete?e hitan, odnosno odlu?uju?i trenutak, to?ku ili vrijeme odlu?ivanja. Pojam dolazi od gr?ke rije?i krisis - odluka, odlu?ivanje.

  

Razvod roditelja kao traumatski doga?aj

TO VIDE DJE?JE O?I

Iako je razdvajanje vrlo stresno za djecu te iako djeca i roditelji smatraju rastajanje glavnim gubitkom, vano je znati da se razvod obi?no doga?a nakon kroni?no nesretnog braka. Moe biti da upravo kroni?ni sukobi u obitelji dovode do emotivnih problema djeteta, prije nego razvod sam po sebi.

  

Savjeti za zdravu prehranu

MANJE MASTI, VIE ZDRAVLJA

  

Zdravlje bez lijekova

KRE?EMO SE MANJE, A IVIMO DUE

U jednoj od najpoznatijih svjetskih enciklopedija Encyclopedia Britannica moemo na?i podatak da je u staroj Gr?koj prosje?ni o?ekivani ivotni vijek ?ovjeka bio 28 godina. Danas nema ni jedne zemlje u svijetu u kojoj bi prosje?ni ivotni vijek ?ovjeka bio kakav je bio, primjerice, u drevnoj Gr?koj.

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

Minerali u prehrani II. dio

ivotne potrebe

Mnogi su minerali esencijalne tvari za organizam i moraju se trajno unositi izvana. U prehrani je nuno voditi ra?una o uravnoteenom unosu minerala u organizam, kako bi se sprije?ile mogu?e bolesti.

  

Ljepota

LJEPOTA I ZDRAVLJE

  

LJETO, VODE I ZDRAVLJE

  

Ljetne radosti

PREPOZNAJMO OPASNOST

Pribliava nam se ljeto i vru?i dani. Koliko god vremena provodili u hladu, ipak ?emo se najbolje opustiti i prebroditi sparinu i vru?inu ljeta u kupanju.

  

REKREACIJA

OPASNI MORSKI SUSRETI

Raduju?i se ljetu koje dolazi i morskim blagodatima, ?esto zaboravimo na opasnosti koje vrebaju iz morskih dubina i koje nam mogu posve neo?ekivano pokvariti toliko eljeno uivanje u ljetnom odmoru.

  

Ronjenje

KAD SE DUIK OTOPI

Ne mogu objasniti zbog ?ega volim more. To je potpuno fizi?ka stvar: kad ronite, po?nete se osje?ati kao an?eo. Oslobodite se teine. Jacques Cousteau

  

Spaavanje utopljenika

KAD VODA ZDROBI

Utapanjem se naziva akutno guenje izazvano prisustvom teku?ine (naj?e?e slatke ili morske vode) u dinim putovima zbog koje organizam trpi od akutnog nedostatka kisika (hipoksije) jer zrak ne dospijeva u plu?a.

  

Le?e i plivanje

VELIKO NE!

Naa je voda najbolja na svijetu. Moda po okusu i bistrini, to je ve?ini i najvanije kad je pijemo. Ispravnost vode za pi?e redovito se kontrolira i strogo se pazi da se koli?ina bakterija svede na minimum. One bakterije koje ipak progutamo, sredit ?e vrlo djelotvorna kiselina u naem elucu. Me?utim, to vai za eludac, ne vai za nae o?i.

  

Zubobolja i ljetne radosti

KAD ZUBI SAMI UPOZORE

Nakon hladne i tmurne zime zasjalo nam je sunce. Vie se ne moe sjediti u ku?i. Gotovo svi nastojimo svaki slobodan trenutak provoditi na otvorenom. Ulice, etalita, parkovi i terase oivjeli su. Milina!

  

Osje?ka pri?a o komarcima

TAKO SI?UNI, A TAKO ZLI

Dolaskom prvih toplih proljetnih dana po?inju svakodnevni problemi koje nam pri?injavaju brojni insekti, me?u kojima zasigurno prednja?e komarci.

  

Salmoneloze

OPREZA NIKADA DOSTA

U ve?ini slu?ajeva mikroorganizmi u namirnicama ne?e imati utjecaja na potroa?a. Me?utim, ponekad se u hrani na?u mikroorganizmi koji mogu izazvati bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom, ?e?e nazvane otrovanja hranom. Ako su uzrokovane salmonelama, zovu se salmoneloze.

  

Tajne mozga

UGODA SE LAKE PAMTI

?ovjek je uvijek eljan znanja, kojega nikad nije dovoljno, ali se jedan dio znanja stalno gubi, a novo znanje sti?e se sporo. Kako popraviti u?inkovitost pam?enja i odrati ga to dulje?

  

Stresni i traumatski doga?aj i njihove posljedice

KAD VIE NE MOGU

?ovjeka ne ugroavaju doga?aji, ve? na?in na koji ih on doivljava. Epiktet

  

Opaanje sebe u sukobu

BUDI OSOBA, A NE ULOGA

U sukobu nije dovoljno samo razjasniti nae vi?enje sukoba, ve? je vano objasniti kako sebe opaamo.

  

Terapija ku?nim ljubimcima

POGLED S PORUKOM

Brojna istraivanja potvrdila su da ljubav prema nekome, pa bio to i lo ku?ni ljubimac, oputa, smiruje, tjera samo?u, tugu, bol i strah. Koritenje ku?nih ljubimaca u terapiji razli?itih bolesti (AIDS, rak, mentalne bolesti) postaje sve u?estalije, jer nas oni mogu nasmijati i potaknuti na svakodnevne tjelesne aktivnosti, ili pomo?i da proirimo krug prijatelja.

  

Deset zapovijedi vje?ne mladosti

VOLITE SEBE

?ovjeku dananjice genetski je zajam?eno 120 godina ivota, ali svi znamo da je ta granica krajnja rijetkost. Japanci u prosjeku ive 80 godina, Kana?ani i Grci 78, a Somalijci 47 godina.

  

Zdravlje bez lijekova

NAE TIJELO TRAI KRETANJE

Nae je tijelo stvoreno za kretanje, jer bez kretanja ono propada, obolijeva i osu?eno je na umiranje. Stalno sjedenje ili leanje teti naem zdravlju. Svatko od nas iskusio je da nakon prisilnog leanja, primjerice, zbog bolesti, nakon ozdravljenja i ustajanja iz kreveta osje?a malaksalost mii?a, nesigurnost u kretanju i stajanju. Sportai ve? i samo nekoliko dana bez treninga gube snagu i efikasnost.

  

Nae zdravlje

BRESKVA NAJLJEPI DAR ISTOKA EUROPI

  

Za proljetne eta?e

BROSKVA I PROLJETNA MIANCA NA PADELU

  

Zdrava prehrana

IZ MORA NA STOL

  

Raznolikosti plivanja

Granice ne postoje

Razumijevanje smisla rije?i plivanje moe biti raznoliko za nepliva?e, rekreativce, natjecatelje, agoniste, sinkropliva?ice, perajae, daljinskopliva?e, maratonce, vaterpoliste, fizioterapeute, trenere, profesore tjelesne i zdravstvene kulture, rekreatore

  

Savjeti roditeljima

Svjetski tjedan dojenja 1. 7. kolovoza 2009.

Dojenje spasonosno u izvanrednim stanjima. Jeste li spremni?

  

Higijena i zdravlje

DOBRA STARA VODA

Svi smo upoznati s ?injenicom da su osnova za zdravlje i prevenciju bolesti dobre higijenske navike koje se stje?u u najranijem periodu ivota. Naalost, velik broj djece, mladih pa i odraslih ljudi ne odrava osobnu higijenu na odgovaraju?i na?in.

  

Koa i odje?a

ZDRAVA KOA ISPOD ODJE?E

Mali savjeti
Svi dijelovi odje?e trebali bi biti udobni, dovoljno iroki da ne priti?u tijelo, da daju koi da die i da se u njoj ponaa prirodno i zdravo. Treba provjeriti kakvo?u tkanine, postojanost boja i uzorka, kao i na?in odravanja. Bez obzira na figuru kojom ste obdareni, nau?ite prepoznati odje?u koja vam zaista pristaje i pokuajte njome istaknuti svoje prednosti, a mane sakriti. Na odje?i valja provjeriti: rad patentnog zatvara?a, kakvo?u gumba i ima li rezervnog, jesu li avovi ravni i je li sve spojeno, oblik rubova. Kupovina na rasprodaji ili u outlet - centru, kao i kupnja second hand odje?e praksa je i u bogatim zemljama; tako se tedi novac i pronalaze lijepi i kvalitetni, a jeftini odjevni predmeti. Kupujte koli?inski manje, ali kvalitetniju odje?u jer se takvo ulaganje isplati dugoro?no. Vie panje privla?e osobe koje odje?om skrivaju i manje otkrivaju svoje tijelo jer je radoznalost jaka ljudska osobina.

  

Vitamini i minerali

ZA KOU ZA PET

  

Preplanulost koe

PREPLANULOST KOE

U dananje vrijeme ljepota i mladolikost su imperativ. Preplanulost koe jedan je od tih atributa. Kada smo preplanuli, izgledamo zdravije, odmornije, mla?e. Na alost, to je mit. Danas se zna da je preplanulost koe odgovor melanocita na ote?enje koe izazvano ultraljubi?astim zra?enjem.

  

Bolesti vena

KRVOTOK SA ZAPREKAMA

Iako je gra?a vena sli?na gra?i arterija, njihova je stijenka neznatno tanja, a mii?ni sloj vrlo slab. Venski sustav donjih udova sastoji se od povrinskih (u koi i potkonom tkivu) i dubinskih vena (smjetenih u mii?ima) te tzv. komuniciraju?ih vena koje povezuju oba sustava. U osoba sa zdravim venama 90% protoka krvi odvija se u dubokim venama, a samo 10% u povrinskim.

  

Celulit

MRSKA NARAN?INA KORA

Mnogo se toga name?e modernoj eni. Mora biti lijepa, uspjena, njegovana. U tu se sliku nikako ne uklapa celulit ili, kako se obi?ava zvati, naran?ina kora.

  

Strije

PALETA BOJA

Prirodna je elja svakog ?ovjeka da bude lijep. Kriteriji ljepote razli?iti su u raznim kulturama i mijenjali su se kroz povijest. U dananjem poimanju lijepog tri su glavna neprijatelja: debljina, celulit i strije. Sve troje moe se pojaviti ve? kod mladih djevojaka i ?esto je tema djevoja?kih jadikovki i ?avrljanja uz kavu.

  

Depilacija

LJEPOTA BOLI

U dananjem drutvu ideal suvremene ljepote podrazumijeva, s jedne strane, glatku kou bez dla?ica, a s druge strane, gustu i sjajnu kosu (po mogu?nosti to dulju). Unato? tome to je takav imperativ ljepote kontradiktoran sam po sebi, a i u suprotnosti je s fiziologijom ljudskoga tijela, op?eprihva?en je i sveprisutan pa ga, osim ena, slijedi i sve vie mukaraca.

  

Tetovae i piercing

UKRAS ILI UAS

Danas svjedo?imo drutveno- kulturolokom fenomenu ukraavanja tijela tetoviranjem i/ili piercingom, koji se iri suvremenim svijetom poput epidemije. Iako tetoviranje i piercing jo uvijek nisu u potpunosti drutveno prihva?eni, osobe koje se na njih odlu?uju nerijetko se suo?avaju s predrasudama vezanim uz pojmove primitivnosti i/ili drutvene nepo?udnosti. Ipak, tetoviranje i piercing postaju dio svakodnevice, na njih se odlu?uje sve vie osoba, neovisno o spolu, dobi, drutvenom statusu, stupnju obrazovanja, imu?nosti i sl. Tako?er, sve vie roditelja suo?ava se sa zahtjevima svoje malodobne djece da im dopuste tetoviranje i/ili piercing. Kako ni tetoviranje ni piercing nisu bezazleni zahvati te mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, nuno je pravilno se informirati i dobro razmisliti prije donoenja odluke te uzeti u obzir sve ?injenice za i protiv.

  

Zubi, zdravlje i ljepota

LJEPOTICA ILI ZVIJER

Zapo?nimo dan s osmijehom, jer je dokazano da smijeh lije?i! Zdravlje i ljepota usta i zubi utje?u na nae ukupno tjelesno i duevno zdravlje. Lijep osmijeh pridonosi stjecanju samopouzdanja, to je izuzetno zna?ajno u privatnom i poslovnom ivotu svakog ?ovjeka.

  

Ku?na kozmetika

MOJIH RUKU DJELO

  

Menopauza

GODINE NISU VANE

Iz knjige enski mozak, kojoj je autorica ameri?ka psihijatrica Louann Brizendine, kod nas u izdanju Profila, Zagreb, za ?itatelje iznosim meni najimpresivnije poruke.

  

priroda

Lije?enje biljem

  

ZDRAVA PREHRANA

IZ MORA NA STOL

  

Zarazna trovanja hranom

Opasnost vreba iz hrane

Opisano je vie od 250 razli?itih trovanja hranom, od kojih je ve?ina uzrokovana patogenim mikroorganizmima, tj. zarazne je prirode. Ona su uzrokovana razli?itim bakterijama i njihovim toksinima, virusima i parazitima koji se prenose zaga?enom vodom ili hranom.

  

MENTALNO ZDRAVLJE

  

Kroni?ne bolesti i psiha

IVOTNI PRATITELJ

Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje je definirala kao stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne dobrobiti, ?ime je priznala sloen me?uodnos tjelesnih, osje?ajnih i socijalnih iskustava. S druge strane, i svaki pojedinac poznaje tu sloenost karakteriziraju?i obi?no zdravlje kao najve?e ?ovjekovo bogatstvo.

  

Psihosomatika

TEMPIRANA BOMBA

Znanstvene spoznaje potvr?uju da osobe koje sve primaju k srcu i pri tome ne izraavaju glasno svoju tugu ili radost, ?e?e boluju.
Od antike vlada miljenje da snane emocije mogu izazvati tjelesnu bolest. Svi osje?aji izraavaju se preko fiziolokih procesa: radost smijehom, alost suzama, bol gr?em itd. Obrnuto u svojim emocijama ?ovjek je prisutan cijelim tijelom.

  

Me?uljudski odnosi

RAT I MIR

U hrvatskom jeziku postoji pravo bogatstvo pojmova koji ozna?avaju i/ili opisuju sukobe me?u ljudima ili drutvenim skupinama razvrstanim prema odre?enim obiljejima, bilo da je rije? o manjim (obitelj, rodbina, prijatelji, kolege) ili ve?im skupinama (npr. navija?ke, klasne, vjerske, rasne skupine i sl.).

  

Duhovnost kao lijek

Potraga za smislom

Razvoj znanosti i medicinske tehnike, kao i sve ve?a potreba za materijalnim dobrima, istisnuli su duhovnost u medicinskoj primjeni.

Rijetki su priru?nici koji na sistematski na?in donose problematiku odnosa duhovnosti i psihijatrije. Razloga je vie, a mogli bi se traiti u odnosu medicine prema tradicionalnom poimanju ?ovjeka, pa i u odnosu prirodnih i humanisti?kih znanosti.

  

Depresija i duhovnost

VRATI MI RADOST KAD SJEDNE TUGA

Depresija spada u poreme?aje raspoloenja, a ubraja se u najranije opisane medicinske poreme?aje u povijesti medicine. Danas je jedan od naj?e?ih psihi?kih poreme?aja. Svjetska zdravstvena organizacija isti?e depresiju kao tre?i najve?i svjetski zdravstveni problem, a predvi?a se da ?e 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem.

  

Fenomen sre?e

SKLAD DUHA I TIJELA

Psiholozi su prou?avali pojavu sre?e i zaklju?ili da ona ne podrazumijeva trenuta?nu ekstazu, ve? ispunjenost i zadovoljstvo koje se osje?a due vrijeme. Sre?a ne ovisi od okolnosti u ivotu, kako mnogi misle, ve? od genetske komponente i, bez obzira na to to se doga?a u naim ivotima, bit ?emo sretni onoliko koliko je zapisano u naim genima. Devedeset posto ljudi prirodno je sretno i zadovoljno svojim ivotima.

  

Nasilje

OPASNOSTI U OBITELJSKOM GNIJEZDU

Obitelj je okruje u kojemu dijete odrasta i u kojemu treba dobiti sve to mu je potrebno za normalan rast i razvoj, no ponekad je to i sredina u kojoj dijete biva zlostavljano ili zanemarivano

Zanemarivanje je naj?e?i oblik zlostavljanja djece, koji se javlja kad nije primjereno zadovoljena neka od djetetovih osnovnih ivotnih potreba.

  

ivot bez stresa

U RALJAMA IVOTA

Danas svi govore o stresu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, govori na televiziji i na radiju, o stresu se mnogo pie u novinama i magazinima, sve je vie znanstvenih konferencija, kongresa i te?ajeva posve?enih stresu.

  

Savjeti roditeljima - Tjelesni poreme?aji u djece zbog emocionalnih teko?a

TIJELO ?ITA DUU

Tijekom svog odrastanja, ve? od ranog djetinjstva, gotovo svako tre?e dijete doivi razli?ite tjelesne pojave koje nemaju jasan organski uzrok, ve? nastaju zbog psiholokih teko?a. U stru?noj literaturi te se pojave u dje?joj dobi nazivaju somatizacije ili somatoformne pojave.

  

Roditeljstvo i odgoj

SUMRAK PRAVIH IDOLA

Idol predmet slijepog oboavanja, nadnaravno bi?e Uzor onaj koji slui kao primjer dobrih osobina i ispravnih postupaka

  

Euritmija u radu sa slijepom djecom

IVOT U SKLADU

Ne tako davno, prvi program nacionalne televizije emitirao je film o Rudolfu Steineru u dva nastavka. Filmovima se nastojalo dodirnuti sva podru?ja kojima se Steiner za ivota bavio, pa tako i one dijelove koji se odnose na primjenu lijekova, procesa izlje?enja i stvaranja zdravlja.

  

Ku?na kozmetika

MOJIH RUKU DJELO

drugi dio

  

Lije?enje biljem

Smokva

Dri se da smokva potje?e iz Male Azije te da se na tim prostorima uzgajala jo tri tisu?e godina prije Krista. Uz vinovu lozu i maslinu, smokva je najspominjanija biljka u Bibliji pa se moe re?i kako pripada povijesti ?ovje?anstva.

  

ZDRAVA PREHRANA

IZ MORA NA STOL

  

?etiri tipa temperamenta

Li?nost je temperament i karakter

Li?nost je ukupnost svih psihi?kih osobina ?ovjeka, koje su kod svakog pojedinca strukturirane i ujedinjene na specifi?an na?in, to svakom ?ovjeku daje pe?at psiholoke individualnosti. Li?nost je, dakle, individualan, za svakog pojedinca karakteristi?an i samo njemu svojstven na?in povezivanja emocionalnih, motivacijskih i intelektualnih procesa pri doivljavanju i ponaanju.
Skupine osobina li?nosti, ujedinjene prema odre?enim kriterijima, spominju se kao temperament i karakter.

  

Savjeti roditeljima

Odgoj i obrazovanje

Ako je odgoj nastojanje da netko stekne osobine, navike prikladne u drutvu te ako je obrazovanje (izobrazba ili naobrazba) rezultat procesa stjecanja znanja neke osobe, radi se o cjeloivotnim vrijednostima.

  

Emocionalni razvoj

VOLIM SE KAD ME DRUGI VOLE

Uobi?ajeno je uvjerenje kako je ljubav roditelja prema djetetu instinktivna, bioloki dana i kako se pojavljuje samim ro?enjem djeteta. O?ekuje se da roditelj uvijek i odmah mora voljeti dijete pa, ako neka mlada majka ne osjeti odmah bezgrani?nu ljubav prema tek ro?enom djetetu, sklona je vjerovati da neto s njom nije u redu.

  

Psihologija odgoja

LA ILI BUJNA MATA

Bili ste uvjereni da ste pronali idealno skrovite za slatkie i odlazite po dnevnu dozu za vaeg malog istrebljiva?a ?okoladica, a onda u oku otkrivate da su zalihe nestale i doznajete da je slatkie odnio gladnom ma?ku jer mu ga je bilo ao.

  

Poreme?aji ponaanja djece

LJUBAV I STROGOST IMAJU ISTI CILJ

Poreme?aji ponaanja djece iroko su podru?je, a mogu obuhvatiti i pojavu delinkventnog ponaanja djece (kada po?ine kazneno djelo). Koji su tome uzroci i koje su posljedice te na koji na?in drutvo reagira na tu pojavnost?

  

Prilagodba djeteta na vrti?

PO?ETAK SA SUZAMA

Za ve?inu djece vrti? predstavlja prvo odvajanje od roditelja, nepoznat prostor u kojem ga roditelj ostavlja nepoznatim ljudima. Prvo odvajanje za djecu predstavlja stres koji se manifestira kroz niz emocionalnih, tjelesnih i ponaajnih reakcija do kojih dolazi kod procjene situacije kao opasne i/ili uznemiravaju?e.

  

kola i odgoj

OBRAZOVANJE I ODGOJ - NEDJELJIVI

"Nije siro?i? onaj tko je bez roditelja,
nego onaj tko je ostao bez znanja i odgoja."
Narodna poslovica

  

Nove drutvene pojave

PUSTINJACI MODERNOG DOBA

ivimo u stolje?u apsurda. Tragi?na sudbina neke poznate osobe za?as stigne na naslovne stranice svih medija, a to to milijuni ljudi mjese?no umiru u Africi, to nikog ne zanima.
I o nekim masovnim socijalnim bolestima suvremenog doba, koje su odavno prerasle okvire bezna?ajnog, malo se govori i razmilja.

  

Mladi i samoubojstvo

BITI ILI NE BITI

"Samoubojstvo je trajno rjeenje privremenog problema."
Nepoznati autor grafita

  

POZITIVNO RODITELJSTVO

BEZ SILE I BATINA

Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj,
ve? se trudite da ono to postane!
Vasto

  

Rjeavanje sukoba

U OSAM KORAKA

Ve?ina naroda bori se s na?inima kako najbolje prevladati razlike i sukobe na zajedni?ku korist. Za pravilan razvoj pojedinca i drutva nuno je znati djelotvorno se nositi sa sukobima. Rjeavanje sukoba ivotna je vjetina koja ?e stvarati suradni?ke odnose izme?u sukobljenih strana.

  

Dijete s ote?enjem vida u razrednoj nastavi

JE LI PTICA NA VRHU STABLA

Period kolovanja u uvjetima razredne nastave u Republici Hrvatskoj traje ?etiri godine, i to od prvog do ?etvrtog razreda. Razredna nastava kao pojam obi?no asocira na stjecanje znanja od jednog u?itelja, to je dugi niz godina u potpunosti odgovaralo istini.

  

Glasserova teorija izbora

SVIJET KVALITETE, EFOVANJE I OPSTRUKCIJA

William Glasser, ameri?ki psihijatar, godine 1967. utemeljio je Institut za realitetnu terapiju, sa svrhom pou?avanja savjetnika i rukovoditelja. Razvio je teoriju izbora, koja je primjenjiva na kvalitetno vo?enje na svim podru?jima u kojima su ljudi vo?eni.

  

Zna?enje tjelesnog vjebanja u djetetovoj svakodnevici

DUGORO?NO ULAGANJE U ZDRAVLJE

Jednako je vano odrasti zdrav i u formi kao i odrasti pametan
Arnold Schwarzenegger
(guverner, glumac i redatelj, bivi bodibilder)

  

Prva pomo? kod epilepti?kog napadaja

DRAMATI?NA SLIKA

Epilepsija (padavica) poreme?aj je koji uzrokuje prekomjerna ili nepravilna aktivnost modanih stanica jednog dijela ili cijelog sredinjeg iv?anog sustava. Od nje boluje priblino 0,5 - 1% stanovnitva.

  

Lije?enje biljem

LJEKOVITE BILJKE NAJSTARIJI LIJEK

O popularnosti travarstva zorno govori podatak o bezbrojnim knjigama o lije?enju biljem - na svim jezicima svijeta.

  

Corylus avellana L.

Lijeska

  

DIJAGNOSTIKA

Ve?ini je znano da nema pouzdanog lije?enja ako mu ne prethodi postavljanje dijagnoze.

  

Koronarografija

OKOLNIM PUTEM DO SRCA

Koronarografija je invazivna dijagnosti?ka procedura koja je zlatni standard za dijagnozu bolesti krvnih ila srca (koronarne bolesti). Koronarna bolest naziv je koji obuhva?a ve?i broj poreme?aja na sr?anom mii?u, od angine pektoris pa sve do iznenadne smrti, a zajedni?ko u svim fazama te bolesti jesu promjene na unutranjosti krvnih ila srca (koronarnih arterija) koje hrane sr?ani mii? i dopremaju mu kisik. Stoga se jo naziva i ishemi?na bolest srca.

  

Spirometrija

SVI PODACI IZ JEDNOGA DAHA

  

Ultrazvuk abdomena

KAD ZVUK VIBRIRA

Ultrazvuk (UTZ) abdomena dijagnosti?ka je metoda koja omogu?uje uvid u veli?inu i stanje unutarnjih organa trbuha primjenom zvu?nih valova visokih frekvencija.

  

Gastroskopija

JEDNIM PREGLEDOM SVE JE JASNO

Endoskopija ozna?ava izraz direktnog promatranja probavne cijevi pristupom iznutra koritenjem tankog, savitljivog opti?kog instrumenta zvanog endoskop. Ako se pregledavaju organi gornjeg probavnog sustava (jednjak, eludac, dvanaesnik), pregled nazivamo gastroskopijom ili ezofago-gastro-duodenoskopijom (EGDS).

  

Kolonoskopija

DOSTUPNA I DETALJNA

Kolonoskopija je pregled unutarnje stijenke (sluznice) organa donjeg dijela probavnog sustava, odnosno debelog crijeva.

  

Dijagnosti?ki postupci u urologiji

NAPAD NA BOLEST SA SVIH STRANA

Dijagnosti?ki postupak u obradi urolokih bolesnika uklju?uje razne pretrage. Najbitnija je iscrpna anamneza te cjelovit fizikalni pregled.

  

Ultrazvuk u porodnitvu

TO TO TAMO KUCA

U porodnitvu je ultrazvu?ni pregled nezaobilazan dijagnosti?ki postupak zbog svoje jednostavnosti, dobrog prikaza, neinvazivnosti i nekodljivosti za majku i plod. U standardni pregled, koji je nezaobilazan u nadzoru trudno?e, spada ve? preko 25 godina, dakle dovoljno dugo da ne moramo sumnjati u njegovu nekodljivost.

  

Scintigrafija

KORISNO ZRA?ENJE

Scintigrafija je neinvazivna dijagnosti?ka metoda kojom se snima raspodjela radioaktivnih tvari - radioizotopa, koji emitiraju gama-zra?enje i koji se nakupljaju u pojedinim organima ili organskim sustavima tijela.

  

Dijagnostika osteoporoze

U BORBI PROTIV GIPSA

Osteoporoza je bolest kod koje se gubi kotana gusto?a i propada mikroarhitektura kostiju, to rezultira pove?anim rizikom prijeloma.

  

Ovisnosti

?OVJEK U RALJAMA OVISNOSTI

Prvo ?ovjek uzima drogu, zatim droga uzima drogu i na kraju droga uzima ?ovjeka.
Stara kineska izreka

  

Ovisnosti i prehrana

?AROLIJA IVOTA

Uravnoteena prehrana uspostavlja prirodan i zdrav metabolizam u organizmu, ?ime djeluje vrlo povoljno na smanjenje bilo koje ovisnosti, pa bi je trebalo koristiti kao dio terapije odvikavanja.

  

Povra?anje kod djece

ZDRAVA HRANA I ?ISTE RUKE

Postoji mnogo bolesti kojima je jedan od simptoma povra?anje od tipi?nih virusnih infekcija crijeva (oko 80% slu?ajeva u dobi do 5 godina), rje?e bakterijskih, izazvanih salmonelom ili igelom, do klasi?nog trovanja hranom, posebno u ljetnim mjesecima, kada se u namirnicama, zbog neadekvatnog ?uvanja, moe razviti stafilokok.

  

Socijalna facilitacija

PUBLIKA - POTREBNA ILI NE

Socijalna facilitacija (lat. facilis lagan) socijalni je utjecaj koji se o?ituje u pojavi da prisutnost promatra?a olakava izvo?enje neke aktivnosti. Socijalna inhibicija (lat. inhibere ko?iti) socijalni je utjecaj koji se o?ituje u pojavi da prisutnost promatra?a oteava izvo?enje neke aktivnosti.

  

UPOZORENJE NAJVIEG STUPNJA

RIZIK ZBOG HLADNO?E ZA STARIJE OSOBE U HRVATSKOJ

  

Utjecaj kisika i ozona na zdravlje

KISIK - MOLEKULA KOJA IVOT ZNA?I

Zato nam je, uz kisik koji neprestano udiemo, svake minute, 24 sata na dan, potrebno jo? Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa. Stabilizira iv?ani sustav i djeluje umiruju?e, neutralizira toksine, unitava viruse i parazite te anaerobne bakterije, one koje izazivaju infekcije i upale.

  

Prikaz knjige

Kultura umiranja, smrti i alovanja

U izdanju rije?ke izdava?ke ku?e Adami? nedavno je objavljena knjiga Kultura umiranja, smrti i alovanja autora prof. dr. sc. Mirka tifani?a. Kako sam autor isti?e, to zanimljivo djelo nastalo je u sklopu projekta Poloaj pacijenta u sustavu zdravstva Republike Hrvatske normativno i stvarno, a tiskanje su omogu?ili Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb te upanija primorsko-goranska, Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb.

  

'DOBRI DUH' OTOKA SUSKA

?asnoj sestri Julijani An?i Maji?, medicinskoj sestri na otoku Susku, dodijeljena - Godinja nagrada Grada Malog Loinja

  

JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV

IVOT U GRADU - JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV

Ovogodinji Svjetski dan zdravlja posve?en je izazovima koje ivot u gradu stavlja pred javno zdravstvo ili, kako se to neko? zvalo, pred sustav zatite zdravlja.

  

Svjetski dan zdravlja 2010. godine

Tisu?u gradova, tisu?u pri?a

  

Ekoloka osvijetenost

EKOLOKA KRIZA U NAMA

U?ite vau djecu kao to mi u?imo nau da je Zemlja naa majka.
to god sna?e Zemlju, sna?i ?e i sinove Zemlje.
Ako ?ovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga.
To mi znamo: Zemlja ne pripada ?ovjeku; ?ovjek pripada Zemlji.
Pismo Bijelom ?ovjeku indijanskog poglavice Seattle, poslano 1854. g.

  

Pitke vode

UGROEN IZVOR IVOTA

Zaga?enje voda smatra se glavnim problemom na globalnoj razini. Ra?una se da je danas zaga?ena voda vode?i uzrok oboljenja i smrti. Prirodne vode slue kao izvorita za vodoopskrbu, ali istodobno i kao prijamnici otpadne vode, pa je mogu?nost promjene kakvo?e vode sve ve?a.

  

One?i?enje zraka

NIJE LI VE? KASNO?

Zrak je naziv za mjeavinu plinova i ?estica koji tvore zemljinu atmosferu te je jedan od osnovnih ?imbenika ivota. Najzastupljeniji su plinovi duik (78%), kisik (21%), argon, uglji?ni dioksid te niz elemenata u tragovima. ?ovjeku je dnevno potrebno 15 kilograma, odnosno oko 13 kubi?nih metara zraka.

  

Socijalni aspekt ivota u gradovima

OTU?ENJE VODI U BOLEST

Definicija zdravlja koju danas uzimamo kao mjerodavnu svakako je ona Svjetske zdravstvene organizacije koja kae da je zdravlje stanje potpunog tjelesnog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. To zna?i da danas zdravlje podrazumijeva puno vie od samog fizi?kog (odnosno psihi?kog) zdravlja.

  

Kvaliteta ivota osoba starije ivotne dobi

ZLATNO DOBA IVOTA

Starenje je prirodna, fizioloka pojava, normalan slijed u ivotnom ciklusu ?ovjeka. Ono je svojstveno svakom ?ovjeku, a napreduje razli?itom brzinom. Genetski je uvjetovan proces, zapo?inje ve? od za?e?a i traje do smrti

  

Kvaliteta ivota osoba s invaliditetom u gradskim sredinama

GRAD PO SVA?IJOJ MJERI

Pojmom "kvaliteta ivota" obi?no se opisuju ?imbenici koji imaju utjecaj na ivotne uvjete drutva ili pojedinaca. Op?enito se pod pojmom kvaliteta ivota misli na stupanj blagostanja pojedine osobe ili grupe ljudi. Na kvalitetu ivota utje?u brojni faktori, poput fizi?kog blagostanja, obrazovanja, mogu?nosti zapoljavanja, socijalnog statusa, zdravlja itd.

  

Rije?ke etnice

KORACIMA DO ZDRAVLJA

Ve?ina europskih gradova, neovisno o njihovoj veli?ini, pjea?kim prometom na ozna?enim ili neozna?enim pjea?kim stazama nastoji pruiti mogu?nost poboljanja ili odranja kvalitete zdravlja svojih sugra?ana. Upravo u skladu s time, uz niz ostalih zna?ajki, u okviru projekta "Zdravi grad" pokrenut je idejni prijedlog izrade "Rije?kih etnica"

  

Primjer dobre prakse

NORDIJSKO HODANJE U GRADU

Fizi?ki i drutveni okoli imaju vane uloge u planiranju zdravlja zajednice te mogu sluiti i slue kao oblik primarne prevencije koji pridonosi zdravstvenim rezultatima
Duhl & Sanchez, 1999.

  

Alergijske bolesti

BOLESTI MODERNOG ?OVJEKA

Unatrag posljednjih nekoliko desetlje?a svjedo?imo globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti. Danas se procjenjuje kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25% svjetskog stanovnitva. Tijekom prolosti lije?nici su alergijske bolesti smatrali sasvim nevanim bolestima, dok se sada o njima ozbiljno raspravlja na svim drutvenim razinama.

  

ivotna ravnotea

OSOBNI IZBOR

Kvaliteta ivota ?ovjeka, usprkos biolokoj sloenosti, ovisi o odravanju njegove bioloke dinami?ke ravnotee, u kojoj ljudski organizam ima prave odgovore na sve poreme?aje.

  

Terapija plesom

KAD TIJELO PROGOVORI

Od pradavnih vremena vra?evi su plesali da istjeraju zle duhove iz bolesnih. U srednjem vijeku mislilo se da ples titi od kuge. Vjeruje se da je talijanski ples tarantela nastao kao lijek protiv ujeda otrovnog pauka tarantule. Danas ples pomae da se prebole neuroze, psihoze, ?ak i alkoholizam.

  

Kako se osloboditi negativne energije

SPORTOM DO RASPOLOENJA

Od davnina je poznato da je bavljenje sportom jedan od najboljih na?ina o?uvanja dobrog psihofizi?kog zdravlja i najbolji lijek protiv frustracija i napetosti, kojima smo svakodnevno izloeni. Sport nam pomae da se oslobodimo negativne energije kada smo pod stresom i da oja?amo volju, koncentraciju i samokontrolu u kriti?nim situacijama.

  

Povodom 28. velja?e, Me?unarodnog dana rijetkih bolesti

U ZATVORENOM SVIJETU NEVIDLJIVIH BOLESTI

Rijetke bolesti bile su donedavno zanemarivane od lije?nika, znanstvenika i drutva u cjelini. Za drutvo nevidljive, postajale su osobnim problemom oboljelih, kao i njihovih obitelji.

  

SUSTAV ORGANA ZA KRETANJE

Sustav organa za kretanje zahtijeva vie znanja i napora radi unapre?enja ili barem o?uvanja zdravlja od ve?ine ostalih sustava.

  

Dijete i pokret

IGROM DO ZDRAVLJA

Djeca od najranije dobi spontano pokazuju interes za tjelesno kretanje. Mnoga djeca oponaanjem aktivnosti koje su vidjela na igralitu, u parku, dje?jem vrti?u, koli ili na televiziji, pokazuju i izravan interes za sportske aktivnosti.

  

Sportske ozljede i ote?enja sustava za kretanje

I VJEBANJE TREBA NAU?ITI

Sportska ozljeda nastaje prilikom bilo koje sportsko-rekreativne aktivnosti. Pri tome treba razlikovati ozljedu od ote?enja. Sporta ili rekreativac obi?no se ne sje?a ni na?ina ni vremena nastanka ote?enja. Za razliku od ozljede, koja je naj?e?e akutnog karaktera i nastaje u odre?enom i ograni?enom vremenu, ote?enje je naj?e?e kroni?no i nastaje kao posljedica niza uzastopnih mikrotrauma.

  

Deformiteti sustava organa za kretanje

IZRAVNATI I OBLIKOVATI

Kraljenica predstavlja elasti?nu tvorbu u kojoj izme?u osnovnih elemenata kosti i potpornog ligamentarnog mii?nog aparata postoji stato-dinami?ka ravnotea. Preko kraljenice prenosi se tjelesna teina na zglobove zdjelice i donje ekstremitete.

  

Lokomotorni sustav

MII?I PRILAGO?ENI ZUBIMA

Sustav organa za kretanje ili lokomotorni aparat naega tijela ?ini posturu koja je najekonomi?niji odnos izme?u pojedinih dijelova tijela da bi se ono oduprlo sili tee. Postura ili zauzimanje poloaja tijela u prostoru postie se mii?nim lancem, ligamentima i zglobovima. Postura je, dakle, iv?ano-mii?na strategija da bi se postigla ravnotea u prostoru.

  

Vratobolja

RAZGIBAVANJEM PROTIV BOLI

Tijekom ivota dvije tre?ine ljudi iskusi bol u vratnom dijelu kraljenice. Bol moe potjecati iz bilo koje anatomske strukture vrata. Ipak, bol u vratnoj kraljenici naj?e?e je uzrokovana spazmom (gr?om) uzdunog mii?ja vrata.

  

Sindrom karpalnog kanala

KAD AKA NE SLUA

Sindrom karpalnog kanala je neurokompresijski sindrom koji nastaje kao posljedica pritiska na medijalni ivac (lat. nervus medianus) u podru?ju karpalnog kanala.

  

Kriobolja

KAD NETO RADIMO POGRENO

Brojni crtei i reljefi iz anti?kih vremena upu?uju na to da su ljudi od davnine patili od kriobolje. I danas je znanstveno utvr?eno da ?e izme?u 65% i 80% ljudi tijekom ivota iskusiti tu bol.

  

Artroza zglobova

BOLNI KORACI

Artroza je degenerativni proces zgloba, odnosno proces u kojem dolazi do promjena pojedinih dijelova zgloba - hrskavice, zglobne ?ahure, zglobnih sveza - zbog istroenosti i upotrebe zgloba pod velikim optere?enjem.

  

Reumatoidni artritis

OD KOZMETSKIH POREME?AJA DO INVALIDITETA

Reumatoidni artritis (RA) je kroni?na, progresivna, sistemska upalna bolest vezivnog tkiva, koja se primarno pokazuje na perifernim zglobovima udova, a moe imati i sistemska o?itovanja. U ve?ini populacija oboljelih je oko 1%, bez obzira na zemljopisne i klimatske razlike.

  

Ankiloziraju?i spondilitis

BAMBUSOV TAP

Ankiloziraju?i spondilitis (u daljem tekstu: AS) upalna je reumatska bolest koja spada u grupu spondiloartropatija upalnih reumatskih bolesti koje zahva?aju kraljenicu i zglobove. Bolest postoji od davnina, a njene prve opise nalazimo jo u 17. stolje?u.

  

Rehabilitacija

BOLESNIK IMA JEDNU ELJU

Kad sam "dobila u zadatak" napisati "uvodnu rije? o rehabilitaciji" za ovaj broj Narodnog zdravstvenog lista, mislila sam kako ?e mi to biti lak zadatak! Toliko godina radim u struci pa ?e to, zapravo, biti sasvim jednostavno. PREVARILA SAM SE!

  

Masaa

DODIR ZDRAVLJA

Masaa predstavlja jedan od najstarijih oblika iscjeljivanja, oputanja i o?uvanja zdravlja. Sama rije? masaa ima podrijetlo u latinskoj rije?i massere, to zna?i gnje?iti, odnosno u arapskoj rije?i massa, to zna?i dodir, udarac, lupkanje.

  

Zdravo urbano planiranje

GRAD PO MJERI


Razmiljaju?i o tome kako zapo?eti ovu temu, a da se ne udubim u veliko teoretiziranje to bi bilo kad bi bilo, nametnula mi se samo jedna misao: bilo bi lijepo da urbanisti, planeri gradskih (urbanih) struktura, za realizaciju svojih znanja i ideja, poput knjievnika koji na prazan papir prenosi svoje djelo, mogu na nekoliko hektara slobodnog zemljita sloiti idealan grad.

  

Lije?enje biljem *** Lije?enje biljem *** Lije?enje biljem

TEGOBE U MII?IMA I ZGLOBOVIMA

Bolovi u mii?ima i zglobovima redovito su posljedica raznih bolesti, ali i neopreznosti i pretjerivanja u odre?enim postupcima, a uzrok moe biti i okoli u kojemu se ivi ili radi te, op?enito, na?in ivota. Razumije se, da bi se ?ovjek oslobodio tegoba, valja otkriti i rijeiti uzrok.

  

Tumori kosti u djece

NEPRIJATELJ U TIJELU

Tumori kosti u djece rijetki su; ?ine 5% svih malignih tumora dje?je dobi. Iako rijetki, ti tumori zasluuju posebnu pozornost u pedijatrijskoj onkologiji. Budu?i da sveukupno petogodinje preivljenje nije vie od 65%, maligni tumori kosti u djece zahtijevaju brzu dijagnozu i neodgodivo lije?enje u specijaliziranim centrima.

  

RO?ENJE

Ro?enje, jednostavna rije? za tako veli?anstven doga?aj - dolazak na svijet.

  

Svjetski tjedan dojenja, 1.-7. kolovoza 2010.

SAMO DESET KORAKA! NA?IN KOJI ODGOVARA DJETETU

Svjetski tjedan dojenja obiljeava se od 1. do 7. kolovoza, u vie od 120 zemalja, da bi se ene potaklo na dojenje i unaprijedilo zdravlje djece irom svijeta.

  

Lijekovi i trudno?a

BEZOPASAN LIJEK ZA USPJENO LIJE?ENJE

Trudnica ne bi smjela uzimati ni jedan lijek na svoju ruku i bez prethodne konzultacije s ginekologom. Ulau se veliki napori u to bolje upoznavanje lijekova i njihovog djelovanja, ali danas jo uvijek nedovoljno znamo o tome to se s nekim lijekom doga?a od trenutka kada je unijet u ljudski organizam do trenutka njegovog izlu?ivanja.

  

Prva opskrba novoro?en?eta nakon poroda

PLA? S RAZLOGOM

Kad se blii poro?aj, rodilja sa sobom u ra?aonicu donosi svoju prolost, potrebe, intimnosti, kao i svoja uvjerenja o ivotu i ra?anju.

  

Patronana skrb kod novoro?en?eta

PRVI POSJET NOVORO?EN?ETU

Prilikom svakog otpusta majkerodilje iz rodilita, djelatnici rodilita obavjetavaju glavnu sestru Doma zdravlja o otpustima rodilja iz prethodnog dana. Glavna sestra Doma zdravlja obavjetava patronanu sestru s podru?ja koje je majka u rodilitu navela kao adresu stanovanja.

  

Prehrana dojilje

HRANA S LJUBAVLJU

Velika panja poklanja se prehrani tijekom trudno?e. Me?utim, puno je ve?i izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali adekvatno stvaranje mlijeka za dojen?e.

  

to nam govori bebin pla?

NAU?IMO ?ITATI

Dok je za lije?nika u rodilitu snaan pla? znak da je s bebom sve u redu, novope?ene roditelje hvata panika.

  

Poslijeporo?ajna tuga i depresija

BABY BLUES

Dolazak prinove u obitelj izaziva radost i veselje, ali donosi i veliku ivotnu promjenu za roditelje, osobito za majku. Uvrijeeno miljenje kako je porod prekrasno iskustvo, a maj?inski inskinkt priro?en, moe predstavljati veliko optere?enje za majku.

  

Prehrana djeteta

KAKO DA SVE BUDE FINO

  

Alergije na mlijeko u dojen?adi

ELIM SAMO MAJ?INO MLIJEKO

Sva dosad provedena istraivanja o prehrani u dojena?koj dobi pokazala su da je prehrana maj?inim mlijekom idealna prehrana za dojen?e tijekom prvih 4-6 mjeseci ivota jer, osim ?injenice da maj?ino mlijeko predstavlja idealan spoj hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj dojen?eta, ono ujedno smanjuje i rizik za pojavu alergija.

  

Zdravi zubi od 0-12

ZA ZDRAV OSMIJEH OD RO?ENJA

Briga za zdravlje zuba djece zapo?inje i prije njihova ro?enja. Prehrana trudnice bogata bjelan?evinama, vitaminima i mineralima omogu?ava pravilan i potpun razvoj i kvalitetu zuba koji se stvaraju.

  

Emocionalna bliskosti

LJUBAV KAO TEMELJ RAZVOJA

Uobi?ajeno je uvjerenje da je ljubav roditelja prema djetetu instinktivna, bioloki dana i da se pojavljuje samim njegovim ro?enjem.

  

Odgoj

UMJETNOST ILI ZANAT

Na pitanje "Je li odgoj umjetnost?" moemo dati dva naizgled opre?na i podjednako to?na odgovora. Ako odgoj shvatimo kao dugotrajan i sustavni proces uvo?enja mlade osobe u socijalnu okolinu, a krajnjim ciljem odgoja smatramo osposobljavanje budu?e odrasle osobe za samostalno funkcioniranje u drutvu, onda odgoj sam po sebi nije umjetnost, ve? je umjetnost jedan od sastavnih dijelova odgoja kao cjeline.

  

Agresija i postupanje s agresivnom djecom

PRUIMO RUKU POMO?I

Potrebno je djecu ?uvati od loih ljudi, jer uvijek neto od njihove zlo?e ostane u dje?jem srcu.
Plutarh

  

Zatita zdravlja starijih osoba

KAD SUNCE PRIPE?E

  

Poreme?aji u trudno?i

MIROVANJA DO PRIJEVREMENOGA PORODA

Trudno?a nije bolest i ne treba je tako doivljavati.

  

ZLO?UDNE NOVOTVORINE NE POSUSTAJU

Zlo?udne novotvorine (maligni tumori), ili kako ih naj?e?e zovemo - rak (karcinom), poast su vremena i prostora u kojem ivimo.

  

Moemo li izbje?i rak

IZABERITE ZDRAVLJE

Iako u ivotnoj okolini svakoga dana imamo sve vie raznih karcinogenih tvari koje udiemo i konzumiramo, vjerojatnost pojave raka raste i bez zna?ajnijih okolinih utjecaja, s godinama starosti.
Na svakih 10 godina starosti ivota udvostru?uje se vjerojatnost pojave raka zbog mutacija gena prilikom replikacija genoma.

  

Tjelesna aktivnost i maligna oboljenja

DOSTA JE SJEDENJA, POKRENIMO SE!

Dobro je poznato da ivotni stil i navike te socijalno i radno okruenje svake osobe mogu biti odgovorni za nastanak niza oboljenja. Pri tome je od osobite vanosti (ne)postojanje rizi?nih ?imbenika.

  

Puenje ili ivot

ODLU?ITE PAMETNO

Puenje je vrlo tetna i opasna navika jer pua?i sa svakom cigaretom u organizam unose ogromne koli?ine otrova i dimom truju nepua?e. Svakih osam sekundi jedna osoba izgubi ivot zbog bolesti uzrokovane puenjem, a zabrinjava podatak da, pored sve izraenije svijesti o posljedicama puenja, mladi u sve ranijem uzrastu usvajaju tu naviku.

  

Krv u stolici

SIGNAL KOJI SE NE SMIJE ZANEMARITI

Krvarenje u probavnim organima moe biti uzrokovano bezopasnim poreme?ajem, ali u velikom broju slu?ajeva ukazuje na ozbiljnu bolest. Tumori, ulkusi, upala tankog i debelog crijeva, bolesti jetara i krvi ?esto izazivaju krvarenje u probavnom traktu.

  

Tercijarna prevencija malignih bolesti

NOV NA?IN IVOTA

Pojam maligne, odnosno zlo?udne bolesti dugo je vremena povezivan s pojmom neizlje?ivosti te jo uvijek kod mnogih prevladava miljenje da se maligne bolesti ne mogu ni sprije?iti ni uspjeno lije?iti.

  

Palijativna zdravstvena skrb

DUHOVNA I EMOCIONALNA UTJEHA

Pokazatelj zrelosti drutva, uop?e, svakako je na?in na koji nastojimo utvrditi i odgovoriti na jedinstvene i individualne potrebe umiru?ih i njihovih obitelji dok se bore s progresivnim gubitkom.

  

Maligne bolesti u djece

BOLEST NIJE KAZNA

U irem smislu rak je op?eprihva?en naziv za zlo?udnu ili malignu bolest. Karakteriziraju ga nekontroliran rast i dioba stanica, njihova sposobnost da prodiru u zdrava okolna tkiva i da se ire u udaljena podru?ja putem krvi i limfe ?ine?i metastaze.

  

Ovisnost o nezdravoj hrani

?IP ZA UGODU

Na ovom svijetu sve se pla?a, a naro?ito uitak! France

  

Hrana i zdravlje

RAK VREBA IZ HRANE

I osobe s manje znanja o prehrani jama?no znaju da hrana moe biti izvor zdravlja, ali i bolesti.

  

to znamo o naoj prehrani

I SOKRAT JE BIO ZABRINUT ZBOG SVOJE DEBLJINE

?ovjek bez hrane ne moe ivjeti poznato je od pamtivijeka. Dakle, hrana je na ivot. Pa, kad je ona ve? tako vana stvar za nas, opravdano je zapitati se znamo li to jedemo?

  

Mediji i djeca

INTERNET NIJE DADILJA

Djeca rastu i razvijaju se, a pritom na njih djeluju razni utjecaji iz okoline. Ja?ina utjecaja mijenja se s godinama i nizom okolnosti, a najve?e zna?enje u djetetovu ivotu, od ro?enja pa gotovo cijeloga ivota, imaju roditelji i obitelj. To zna?enje ne nestaje nego se samo smanjuje.

  

Anoreksija i bulimija

NI DJECA NISU SAVRENA

Poreme?aji u hranjenju javljaju se naj?e?e u pubertetu i adolescenciji, odnosno u fazi razvoja ?ovjeka u kojoj se stje?e sposobnost naputanja veza s primarnim objektima ljubavi.

  

UVOD

LIJEK JE ?UDOTVORAN?

Ako je lijek sredstvo za suzbijanje bolesti, a ?udo neto to se doga?a mimo predvi?enog toka, onda nije potpuno promaeno povezati oba pojma na samom po?etku

  

Pravilno koritenje lijekova

NE RADIMO NA SVOJU RUKU

Zahvaljuju?i napretku znanosti, posebno medicine, moemo kontrolirati ve?inu bolesti raspoloivim lijekovima. ivimo sve due, sve vie se i sami brinemo o svome zdravlju i zdravlju svoje obitelji. No, razmiljamo li dovoljno o tome kakve lijekove koristimo? Jer, kad je zdravlje u pitanju, nema kompromisa.

  

Pogreke pri uzimanju lijekova

ZNAMO LI BA SVE?

U dostignu?a suvremene medicine ubrajamo svakodnevno propisivanje i uporabu lijekova. Prema definiciji, lijek je bilo koja tvar ili kombinacija tvari prezentiranih radi lije?enja ili spre?avanja bolesti.

  

Generi?ki lijekovi

NE POSTOJI LOA KOPIJA

Lije?enje lijekovima sastavni je dio moderne medicine. Prema definiciji u najirem smislu, lijek je svaka tvar ili mjeavina tvari namijenjena lije?enju ili spre?avanju bolesti kod ljudi te svaka tvar ili mjeavina tvari koja se moe primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fiziolokih funkcija ili postavljanja medicinske dijagnoze.

  

Analgetici - lijekovi protiv boli

I OD BOLI IMA JA?IH

Sedare dolorem divinum opus est. Ublaiti bol boansko je djelo.

  

Antibiotici

TO?NO PREMA UPUTAMA!

Antibiotici spadaju u skupinu naj?e?e propisivanih lijekova u modernoj medicini. To su djelotvorni lijekovi koji mogu izlije?iti brojne infekcije i spasiti ivot. Ali, kada se ne uzimaju na ispravan na?in, mogu uzrokovati vie tete nego koristi.

  

Lijekovi s djelovanjem na gastrointestinalni sustav

GASITELJI POARA U ELUCU

Bolesti probavnog sustava ?ine zna?ajan dio oboljenja cjelokupne populacije. Probavni sustav obavlja vane funkcije: uz probavu i resorpciju hrane, jedan je od najve?ih sustava lijezda s unutranjim izlu?ivanjem u tijelu.

  

Lijekovi za krvni tlak

BOLEST I SIMPTOM

Kada govorimo o lijekovima za tlak, mislimo na lije?enje povienoga krvnog tlaka. To je tlak u arterijama ve?i od normale, naj?e?e bez simptoma, koji pove?ava rizik nastanka zatajenja srca, sr?anog udara (infarkta srca), modanog udara, ote?enja bubrega i ote?enja o?ne pozadine (krvnih ila mrenice oka).

  

II dio

BULIMIJA NERVOZA

Bulimija nervoza potvr?ena je kao bolest 1979. godine, kada je smatrana vrlo rijetkom. Od tada zapo?inju istraivanja koja ju pokuavaju objasniti.

  

Hormoni kao lijek

POMO? LIJEZDAMA

Hormoni su kemijske tvari koje izlu?uju lijezde s unutranjim izlu?ivanjem u naem organizmu. Danas, razvojem farmaceutske industrije, raznim tehnolokim procesima dobivamo tvari koje igraju ulogu lijekova-hormona.

  

Vitamini i minerali

ZDRAVA SE HRANA NE MOE ZAMIJENITI

Spojevi prijeko potrebni organizmu zbog svoje kemijske gra?e, a ne kao izvori energije, nazivaju se specifi?nim metaboli?kim tvarima. U slu?aju manjka specifi?nih metaboli?kih tvari, nije mogu?a me?usobna nadoknada jer se specifi?nost jedne kemijske gra?e ne moe zamijeniti drugom.

  

Lije?enje anksioznosti

POMO? KOD STRAHA I ZABRINUTOSTI

Velik se broj ljudi tijekom ivota susretne s neugodnim osje?ajima unutranje napetosti, tjeskobe, straha, zabrinutosti, oteanog usnivanja, koje skupnim nazivom definiramo kao anksioznost.

  

Zakon privla?nosti u svakodnevnom ivotu

POGLED IZ DRUGOGA KUTA

Vi ste ono o ?emu razmiljate ?itavoga dana. Dr. Robert Schuller

  

Povezanost misli, osje?aja i emocija

BAZI?NA VJEROVANJA

Jo od djetinjstva ljudi razvijaju odre?ena vjerovanja o sebi, drugim ljudima i svijetu u kojem ivimo. Naa sredinja ili bazi?na vjerovanja shva?anja su koja su toliko temeljna i duboka da ih ?esto jasno ne izgovaramo ?ak ni samima sebi. Te ideje smatramo apsolutnom istinom, tj. na?inom kakve stvari jednostavno jesu.

  

Odabir terapije prema spolu

NA VIDIKU ENSKI I MUKI LIJEKOVI

Je li odabir terapije po spolu dogledna budu?nost ili samo mogu?a pretpostavka? Za sada samo pretpostavka, ali uskoro bi mogla biti naa realnost.

  

Prikaz knjige

ZDRAVLJE POSTAJE ROBA

(Prof.dr.sc.Mirko tifani?: Kriza zdravstva: prijetnje i mogu?nosti,
Udruga Hrvatski pokret za prava pacijenata, Rijeka, 2010.)

  

MALE RAZLIKE

Malo igre rije?ima i ujedno nekoliko op?ih pojmova. Nakon ro?enja, pripadniku nae, ljudske vrste dodijele pojam dijete. Rije? ima isti korijen kao i rije? dojenje.

  

Djeca u?e razli?ito od najranije dobi

STVARNE ILI NAMETNUTE RAZLIKE

Igra je kontinuirana i kompleksna aktivnost djeteta predkolske dobi. Ona je osnovni oblik dje?jeg ivljenja. Sretno djetinjstvo ne moe se ni zamisliti bez svakodnevne igre i druenja s vrnjacima.

  

Odgoj za snaan identitet djevoj?ica i dje?aka

SPREMNI ZA BUDU?NOST?

Snaan osje?aj identiteta ovisi o ranim odnosima, razlikama spolova i poticajnoj okolini. Vano je omogu?iti adolescentu da razvije svoj jedinstveni osobni identitet.

  

Spolni odgoj djevoj?ica i dje?aka

NITA NIJE TABU

Razmiljaju?i o ovoj temi, sjetila sam se dva doga?aja iz prakse koji na prvi pogled nisu sli?ni, ali imaju puno zajedni?koga.

  

Razlike izme?u spolova

ENE SU (NE)RAVNOPRAVNE

Problemi ena u drutvu, na radu i u privatnom ivotu uvijek su aktualna tema. Sva istraivanja i statistike pokazuju da su ene danas formalno pravno ravnopravne s mukarcima, ali ivot i praksa to demantiraju.

  

Emancipacija i zdravlje ena

JEDNAKOST NIJE UVIJEK DOBRA

Pojam emancipacija (od lat. emancipare = otpustiti odraslog sina ili roba iz manicipiuma na slobodu) koristi se za opisivanje razli?itih nastojanja kako bi se ostvarila ravnopravnost ili politi?ka prava obespravljenih skupina.

  

Spol i mentalno zdravlje

JEDAN PLANET S DVA POLA

Dobro su poznate i dokumentirane spolne razlike u fenomenologiji poreme?aja u ponaanju djece i mladih.

  

Bolesti i razlike me?u spolovima

TKO JE JA?I

Zdravlje i bolest op?eniti su pojmovi, a kad se jednom utvrdi postojanje odre?ene bolesti, uglavnom se ne pomilja na ?imbenike biolokih, genetskih i hormonalnih razlika me?u spolovima, koji su vani i u dijagnosticiranju i u lije?enju bolesti.

  

Bra?ni sterilitet

TRUDNO?A UZ POMO? ZNANOSTI

Bra?ni sterilitet ili neplodnost parova koji ele djecu medicinsko je, ali i pitanje irokog drutvenog zna?aja. Donedavno, sve su teme vezane uz ljudsku seksualnost i reprodukciju bile tabu teme, a i mogu?nosti lije?enja bile su vrlo ograni?ene.

  

Nasilje u obitelji

NE ZATVARAJMO O?I

Nasilje u obitelji danas predstavlja ozbiljan problem kojim se drutvo, u ne tako davnoj prolosti, nije gotovo uop?e bavilo.

  

Spolne razlike u sukobima

PREGOVARANJEM PROTIV AGRESIJE

Odrasle ene preferiraju suradni?ke, kompromisne, izbjegavaju?e i prilago?avaju?e strategije ponaanja, dok su mukarci skloniji iskazivanju kompeticijske strategije ponaanja u sukobima.

  

Promocija zatite zdravlja i sigurnosti stanara

PARTNERSTVO ZA UNAPRE?ENJE KVALITETE URBANOG IVOTA

Republika Hrvatska je promjenom drutvenog ure?enja temeljem Ustava, a zatim i cjelovitom zakonskom regulativom, drutveno vlasnitvo pretvorila u privatno te nositeljima stanarskog prava u drutvenim stanovima omogu?ila da ih otkupe i postanu vlasnici.

  

Lije?enje biljem

Tegobe u mii?ima i zglobovima

  

Razlika izme?u nasljednog materijala mukarca i ene

PRI?A O IKSU I IPSILONU

Knjiga ?ovjeka (genom) sloena je u poglavlja (kromosomi).
Geneti?ki ili nasljedni materijal ?ovjeka pohranjen je unutar stanice, u strukturi koja se naziva jezgra. Nasljedni materijal u ?ovjeka ?ini deoksiribonukleinska kiselina (DNK), koja je u nerazmotanom stanju duga?ka ?ak 1,8 metra.

  

Uvod

ZDRAVLJE I EKOLOGIJA

Za pojmove koji mogu biti od ivotne vanosti rado koristimo tu?ice. Tada su mogu?a ve?a ili manja nerazumijevanja, pa ne kodi prethodni dogovor o pojmovima koji se koriste.

  

Svjetski dan zdravlja - 7. travnja 2011.

ANTIMIKROBNA OTPORNOST:BEZ DJELOVANJA DANAS, SUTRA NEMA LIJEKA

Ovogodinji Dan zdravlja posve?en je borbi protiv otpornosti na lijekove. Pojava antimikrobne otpornosti u svijetu nije novost, ali postaje ozbiljna prijetnja: potrebne su brze i zajedni?ke mjere da bi se izbjeglo vra?anje u preantibioti?ko vrijeme.

  

Vode za pi?e

BOGATA SMO ZEMLJA

Voda je najdragocjeniji prirodni resurs nae zemlje. Potrebe za vodom u cijelom svijetu svakim danom rastu. Od sveukupne koli?ine vode na Zemlji, 97,5% je slana voda, 2,5% slatka voda, od ?ega je najve?i dio vezan u ledenjacima, tako da se procjenjuje da je samo 1% slatke vode pogodan za pi?e.

  

One?i?enje zraka i zdravlje

DANAS DOSTUPNI PRECIZNI PODACI

Utjecaj one?i?enja zraka na zdravlje ima viestoljetnu povijest. Prvom rtvom one?i?enog zraka smatra se Plinije stariji, admiral rimske flote, koji je umro na plai u Napulju u vrijeme erupcije Vezuva 78. g. n. e. No, kako sam kroni?ar Tacit napominje, admiral je patio od respiratornih bolesti, a boravak u blizini eruptivnog vulkana pogorao mu je zdravstveno stanje i izazvao smrt.

  

Higijena hrane

PERI RUKE PRIJE JELA...

Mikroorganizmi koji mogu ugroziti zdravlje ljudi imaju razli?ite putove irenja, uvjete razmnoavanja i rasta, na?in ulaska u organizam doma?ina i mogu?nosti preivljavanja u nepovoljnim uvjetima. U ljudski organizam mogu se unijeti izravno zaga?enom hranom ili vodom, mogu? je i prijenos predmetima koji se koriste prilikom pripremanja hrane. Izvor zaraze moe biti i zaraena osoba.

  

Kemijsko one?i?enje hrane

?OVJEK NA KRAJU PREHRAMBENOGA LANCA

Pravilna prehrana i opskrba dovoljnim koli?inama zdravstveno ispravne hrane jedan je od glavnih temelja zdravlja pu?anstva.

  

Dioksini u hrani i okoliu

OTROVI IZ MASTI

Dioksini su vrlo rasprostranjene toksi?ne tvari u okoliu, koje su posljedica tehnolokih aktivnosti ?ovjeka.

  

Geneti?ki modificirana hrana

POJA?ANOM PROIZVODNJOM PROTIV GLADI

Geneti?ki modificirana hrana sadrava geneti?ki modificirane organizme (GMO) kojima je geneti?ki materijal promijenjen pomo?u tehnika geneti?kog inenjerstva (tzv. rekombiniraju?a DNA tehnologija), dakle ne na prirodan na?in.

  

Buka i zdravlje

VIBRACIJA ?VRSTIH I PLINOVITIH MOLEKULA

Poznati po?eci prou?avanja zvuka, odnosno muzi?kih zakonitosti, seu u daleko 6. st. pr.n.e. (Pitagora, pokus sa strunom), nakon ?ega su mnogi znanstvenici sustavno proirivali spoznaje o sloenoj interakciji zvuka i sluha.

  

Zatita okolia od buke

I BUKA MOE BOLJETI

Buku predstavlja svaki nepoeljni zvuk koji ometa ?ovjekov rad i odmor, ugroava sigurnost i ote?uje ?ovjekovo zdravlje. Procjenjuje se da je trenutno 44% stanovnika Europe izloeno takvim razinama buke koje stru?njaci smatraju tetnima.

  

Zatitimo okoli

OTPAD NIJE SME?E

Papir, tetrapak, plastika, staklo i mnogi drugi sastojci ku?nog otpada nisu sme?e, ve? dragocjena sirovina za dobivanje novih proizvoda. Sme?e postanu onog trenutka kad ih se baci u kontejner za mijeani ku?ni otpad.

  

Zatita okolia

OTPADNI PAPIR NIJE SME?E, VE? DRAGOCJENA SIROVINA

Papir postaje sme?e onog trenutka kada ga se baci u kontejner za mijeani ku?ni otpad. Gdje ga odloiti kako bi zavrio u tvornici i zaista postao sutranje novine?

  

Zra?enja

VIDLJIVO I NEVIDLJIVO - KOLIKO JE OPASNO

Zemlja ne pripada ?ovjeku, ve? ?ovjek pripada Zemlji. Znamo mi to dobro. Sve je u me?usobnoj vezi, poput obitelji koja je sjedinjena krvlju. Sve je povezano. ?ovjek ne tka tkivo ivota, ve? je on samo vlakno u njemu. to u?ini tkanju, u?ini i sebi samome.
(Poruka indijanskog poglavice bijelom ?ovjeku)

  

Pneumokonioze

PLU?A NEZATI?EN ORGAN

Bolesti izazvane djelovanjem okoline odgovaraju poreme?ajima koji nastaju zbog one?i?enja zraka, tla ili vode, kao i djelovanja mnogih otrovnih ili potencijalno tetnih fizikalnih ili kemijskih sredstava, koja se uobi?ajeno nalaze u ?ovjekovom okruju.

  

Alergije

SVE TO STE ELJELI ZNATI

Danas svaka peta beba pati od nekog oblika alergije. Alergije spadaju u najrasprostranjenije bolesti 21. stolje?a. Dokazano je da zdrava ishrana majke u trudno?i, kao i prestanak puenja, mogu u velikoj mjeri umanjiti mogu?nost nastanka alergije kod djeteta.

  

Peludne alergije

ETNJA NAKON KIE

  

Kronobiologija

POD UTJECAJEM VLASTITOGA RITMA

Kronobiologija je znanstvena disciplina koja se bavi prou?avanjem ritmi?kih pojava u ivim organizmima koje osciliraju izme?u dvije granice pod kontrolom homeostatskih (adaptivnih) mehanizama. Sinonim za kronobiologiju je i bioritmologija.

  

Prikaz knjige

ZAHVALNOST IVOTU I ZALJUBLJENOST U IVOT

Nakon knjige Tajna, koja je prevedena na 46 jezika, australska spisateljica Rhonda Byrne napisala je knjigu Mo? (kod nas u izdanju V.B.Z., Zagreb, 2010.). Za ?itatelje Narodnog zdravstvenog lista ovdje iznosim one ideje koje su meni u toj knjizi bile najinteresantnije.

  

Zarazne bolesti

OPASNOST JE SVUDA OKO NAS

Zdravlje je, prema definiciji, stanje potpunog tjelesnog (fizi?kog), duevnog (psihi?kog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti (Ustav Svjetske zdravstvene organizacije, 1946.).

  

UVODNIK

ZDRAVLJE I SPOL(NOST)

  

Seksualnost

ODRAZ NAS SAMIH

Seksualnost je ono to od nje napravimo. Skupa ili jeftina roba, sredstvo produetka vrste, obrana od usamljenosti, oblik komunikacije, oru?e agresije (vlasti, mo?i, kazne i potiskivanja), kratkotrajna zabava,

  

Razvoj spolnih uloga i dje?ja seksualnost

KAD RODITELJIMA NIJE LAKO

U mnogim obiteljima tema spolnosti jo je uvijek tabu pa se takav razgovor doivljava kao neto poro?no, nepristojno i prljavo. Strano je i sramotno oslovljavati stvari pravim imenom i nemogu?e je mirno raspravljati o tome s djecom kada do?e vrijeme za njihova pitanja.

  

Spolni razvoj pubertet i adolescencija

ZNANJEM DO ODGOVORNOGA PONAANJA

Ljubav mi je jo jedini spas da totalno ne poludim
(Tajni dnevnik Adrijana Molea)

  

Spolni odgoj u kolama

NETO?NE INFORMACIJE KRIJU BROJNE OPASNOSTI

Iskustva iz SAD-a i drugih zemalja vrlo su jasna: pruanje to?nih informacija o seksualnosti u ranoj dobi moe pomo?i ljudima da donesu zdrave seksualne odluke, i kao djeca, i kao adolescenti, i kao odrasli.

  

Klimakterij, menopauza i spolnost

ZADRITE POZITIVAN STAV

Klimakterij i menopauza, iako posve prirodni procesi, predstavljaju zna?ajna razdoblja u ivotu svake ene jer, osim hormonalnih i fiziolokih, donose i osobne i emocionalne promjene.

  

Seksualnost u tre?oj ivotnoj dobi

INTIMNOST NE POZNAJE VRIJEME

ivimo u drutvu u kojem je seksualnost tabu - tema.

  

Seks i sport

POSTAVLJANJE REKORDA

Moe li se seks shvatiti kao atletska disciplina? Da li se i u seksu, kao i u sportu, samo napornim treningom postaje ampion?

  

Kako razgovarati s djecom o seksu

PREPOZNAJMO GRANICE

Seksualnost je izrazito osobna i intimna tema i mnogim je roditeljima teko i neugodno zapo?eti s djecom razgovor o seksu.

  

Maligna oboljenja i spolni ivot

OTVORENO O PROBLEMIMA

Maligna oboljenja i spolni ivot na prvi pogled nemaju nikakve me?usobne povezanosti. Izraz spolni ivot povezujemo s rado?u, uitkom, novim ivotom, dok je rije? rak nositelj smrti. Statistike pokazuju da 50% oboljelih od raka nakon postavljanja dijagnoze ivi due od pet godina.

  

Stres i seks

PROBU?ENA ELJA UVJET ZA IVOTNU RADOST

STRESS (engl., UDARAC) pojam je koji ozna?ava fizioloko i emocionalno stanje organizma koje nastaje kao odgovor na neeljenu vanjsku situaciju, na sve ono to nas zabrinjava ili uznemirava (ivcira) i na sve ono to zahtijeva promjenu i prilagodbu. Sve one okolnosti ili direktni ?imbenici koji izazivaju stresnu reakciju organizma nazivaju se STRESORI.

  

Socioemocionalne vjetine kod djece

VLASTITO RODITELJSKO ISKUSTVO

Stru?njaci razli?itih profila mogu pisati o temi socioemocionalnih vjetina kod djece: dje?ji psihijatri, psiholozi, pedagozi, odgajatelji, u?itelji, ali isto tako i majke, o?evi, bake i djedovi. To su vjetine koje ivimo svaki dan i koje nas, kao drutvena bi?a, povezuju s drugim ljudima iz nae okoline. One se istrauju u drutvenim znanostima radi primjene znanja u svakodnevnom ivotu.

  

Javnozdravstveni zna?aj komaraca

NAPASNI LETE?I ZUJAVCI

Komarci su insekti koji mogu prenositi zarazne bolesti (malariju, dengue groznicu, utu groznicu i razli?ite tipove encefalitisa). Pri sisanju krvi komarac unosi u ?ovjeka sekret u kome moe biti i uzro?nik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati kone promjene i alergijske reakcije. Uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, etnje i boravak na otvorenom.

  

UVODNIK

Anatomija i fiziologija ljudskoga bi?a

Oni koji ?e se, pozivom ili na drugi na?in, posvetiti zdravlju ljudskih bi?a, na samom po?etku usvajanja znanja i vjetina susrest ?e se s gra?om i ulogom pojedinih dijelova i potom cijeloga tijela. No, to je s onom ogromnom ve?inom ostalih?

  

Svjetski tjedan dojenja 2011.

RAZGOVARAJ SA MNOM - DOJENJE JE 3D ISKUSTVO

  

Mozak ?ovjeka

MISTERIJ KOJI TRAJE

Sredinji iv?ani sustav (SS ili CNS) dio je iv?anog sustava koji koordinira aktivnosti svih dijelova tijela svih viestani?nih ivotinja i sastoji se od dva osnovna dijela: mozga i ki?mene modine. U njima se nalaze podru?ja ispunjena preteno iv?anim stanicama - neuronima (siva tvar) i podru?ja ispunjena mijeliziranim nervnim vlaknima (bijela tvar).

  

Probavni sustav

PRERADA IVOTNE ENERGIJE

Tijekom povijesti ?ovjek je probavnom sustavu, kao skoro niti jednom drugom sustavu, dodjeljivao posebnu, gotovo magi?nu ulogu. Iako je u dananjem modernom medicinskom shva?anju takva misti?na predodba naputena, svatko mora ostati zapanjen ?injenicom da tijekom ivota prosje?nog ?ovjeka kroz probavni sustav pro?e oko 50 tona hrane i oko 42 000 litara teku?ine.

  

Dini (respiratorni) sustav

IZMJENA PLINOVA U ORGANIZMU

Dini (respiratorni) sustav ?ovjeka dijeli se na gornji i donji. Gornji dini sustav tvore nos, paranazalni sinusi, drijelo i grkljan. Donji dini sustav sastoji se od dunika, dunica i plu?a.

  

Endokrini sustav

KONTROLORI IVOTNIH FUNKCIJA

Djelovanje organizma reguliraju dva glavna kontrolna sustava: iv?ani sustav i endnokrini sustav, ?iji je rad umnogome povezan i uvjetovan radom iv?anog sustava. Endokrini sustav je sloen sustav lijezda s unutarnjim izlu?ivanjem (endokrinih lijezda).

  

Urinarni sustav mukaraca

VODA ISPIRE OTROVE

Naoko mala razlika u ena i mukaraca, ipak je zna?ajan ?imbenik u o?uvanju zdravlja ina?e identi?nog gra?om i funkcijom, po ivot neophodnog sustava - urinarnog sustava u ?ovjeka.

  

Poreme?aji erekcije

KADA ELJA NIJE DOVOLJNA

Erektilna disfunkcija ili impotencija (u daljem tekstu ED) naj?e?i je seksualni problem u mukaraca. ED definiramo kao trajnu nemogu?nost postizanja i odranja erekcije kojom bi se osigurala seksualna aktivnost. Rije? je o vrlo ?estom oboljenju pa iz dostupnih podataka vidimo da jedan od deset mukaraca u svijetu ima problem tipa ED.

  

Sedam problema odgoja i roditeljstva

NJENO I DOSLJEDNO

Podizanje djece nedvojbeno je jedno od najljepih i najzahtjevnijih iskustava koje ljudsko bi?e moe imati. Previe pravila i smjernica ubija ivot u nama, a premalo njih vodi u kaos opasan po ivot.

  

Sustav organa za pokretanje

TIJELO U AKCIJI

Sustav organa za pokretanje sastoji se od skeleta (uklju?uje kosti, hrskavice i ligamente) i pripadaju?ih mii?a.

  

Uloga roditelja u formiranju ne/zdravih prehrambenih navika

HRANA - POTICAJ I IZVOR UNUTARNJEG MIRA

Kao to biljci za ivot, rast i razvoj trebaju svjetlost, toplina, voda i zrak, tako i ?ovjeku, da bi ivio, trebaju hrana i voda, zrak (disanje),kretanje, spavanje, sigurnost i reprodukcija. Dakle, svaki ?ovjek treba svakodnevno zadovoljavati svoje bioloke potrebe.

  

Pravilna prehrana

BUDU?NOST JE U SJEMENJU SADANJOSTI

O uskoj povezanosti, me?uovisnosti funkcija crijeva i mozga Hanne Marquardt pie: Probava nije samo tjelesni, nego i duevni proces. O?ita oblikovna sli?nost izme?u mozga i crijeva - izme?u crijevnih petlji i modanih vijuga - nije slu?ajna jer oblik uvijek sadri neku informaciju i slui nekoj funkciji. U stru?noj literaturi posljednjih se godina crijeva vrlo ?esto nazivaju nesvjesnim mozgom u trbuhu.

  

Voda

ISTINE I MITOVI

Voda je najvaniji faktor u nastajanju ivota. ?ak je 80% Zemljine povrine pokriveno vodom, a nae je tijelo sadri jo vie, do 90%. Dakle, sav je ivot nastao i odrava se u vodi. ?ovjek moe ivjeti bez vode svega 72 sata. (D. Ple?ko, ?udesna voda)

  

Higijena

?ISTE RUKE - POLA ZDRAVLJA

Tijekom svakodnevnih aktivnosti na rukama se moe na?i vie od 3 000 bakterija, a prljave, klicama zaga?ene ruke naj?e?i su prenosioci uzro?nika crijevnih, respiratornih i konih zaraznih bolesti.

  

Psihologija i duhovnost Anthony De Mella

IVOT JE GOZBA

Anthony De Mello ro?en je 1931. godine u Bombayu u Indiji. Kao mladi? stupio je u Drubu Isusovu. Studirao je filozofiju u Barceloni (panjolska), psihologiju u Chicagu (SAD) i duhovnost na Sveu?ilitu Gregoriana u Rimu (Italija).

  

Uvodnik

ZATITA ZDRAVLJA

Po?etkom druge polovice prologa stolje?a, oni koji su bili odgovorni za organizaciju svih djelatnosti koje se odnose na zdravlje odlu?ili su da je nuno unaprje?enje i o?uvanje zdravlja povjeriti posebnim, specijaliziranim ustanovama.

  

Tajne dugog i zdravog ivota

LIJEK JE U NAMA

Da li postoji tajna ili vie njih - dugog i zdravog ivota? To je pitanje bilo postavljeno grupi medicinskih stru?njaka i ovdje je 10 novih tajni, to jest savjeta koje oni smatraju najvanijima za postizanje zdravog i dugotrajnog ivota.

  

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

KOLA ZDRAVOG SRCA

?esto se ?uje da su kardiovaskularne bolesti vode?i javnozdravstveni problem, epidemija modernog doba ili bolest sjedila?kog na?ina ivota.

  

Tjelesna aktivnost

NEMA IZGOVORA ZA ODUSTAJANJE

irom svijeta gra?anima se preporu?uje bavljenje umjerenom tjelesnom aktivno?u, barem dva i pol sata tjedno, a tu spada i etnja ako se prelazi stotinjak koraka u minuti.

  

Rak vrata maternice

BOLEST KOJA SE MOE SPRIJE?ITI

Rak vrata maternice vaan je javnozdravstveni problem kod ena. To je ozbiljna bolest koja nastaje u vratu maternice (cervix uteri) - granici izme?u tijela maternice i rodnice.

  

Debljina

BOLEST MODERNOG DOBA

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), prije dvije godine iznijela je podatak (istraivanja IOT-a, International Obesity Taskforce) da u cijelome svijetu ima milijardu i 700 milijuna ljudi prekomjerno tekih (od toga 300 milijuna pretilih).

  

Program ranog otkrivanja osteoporoze

TIHA EPIDEMIJA

Osteoporoza je sustavna i progresivna bolest skeleta koju karakterizira smanjena ?vrsto?a kotanog tkiva zbog ?ega su kosti podlone lomljenju i na manju traumu. Osteoporoza i posljedi?ni prijelomi predstavljaju globalni javnozdravstveni problem povezan sa starenjem.

  

Epidemioloki programi

SPRE?AVANJE ZARAZNIH BOLESTI

Sezona je godinjih odmora. Netko je od vas moda izabrao egzoti?nu destinaciju na afri?kom ili azijskom kontinentu. Za to, ili iz nekih drugih razloga me?unarodnog putovanja, potrebno je provjeriti treba li se cijepiti protiv odre?enih zaraznih bolesti radi vlastite zatite ili radi zahtjeva u skladu s me?unarodnim zdravstvenim propisima (IHR, Svjetska zdravstvena organizacija SZO).

  

Prevencija padova u starijoj ivotnoj dobi

POLAKO, PA SIGURNO

Starenje kod svakoga donosi neke promjene, ali ve?ina osjeti fizi?ka ograni?enja. Mii?i postaju slabiji i kosti se mogu stanjiti, to sve utje?e na stabilnost, na?in kretanja i reagiranje na prepreke. Sve te promjene mogu pove?ati vjerojatnost pada i ozljeda koje se kod pada doga?aju.

  

Nastavni zdavod za javno zdravstvo PG

Usluge Odsjeka za kontrolu namirnica, predmeta op?e uporabe i unapre?enje prehrane prema zahtjevim

Odsjek za kontrolu namirnica, predmeta op?e uporabe i unapre?enje prehrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PG prua usluge analize uzoraka hrane (utvr?ivanje zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane u odnosu na vae?e pravilnike), predmeta op?e uporabe (posu?e, pribori i ambalaa, kozmeti?ki proizvodi, dje?je igra?ke, sredstva za ?i?enje, duhanski proizvodi i dr.) te izrade jelovnika i odre?ivanja nutritivne vrijednosti hrane.

  

Kvalitetno roditeljstvo

KORA?AJMO ZAJEDNO

Roditeljstvo je vrlo vana profesija
koju nas ne pou?avaju niti vjebaju.
(George Bernand Shaw)

  

Savjetovalite za mlade

RIJE? JE POLA LIJEKA

Od sluanja, preko govora do dogovora
Prof.dr.sc. J. Bai?

  

Prevencija nasilja

DA NE BUDE KASNO

Nasilje je skup ponaanja koja tee kontroli nad drugom/im osobom/ama uporabom sile, zastraivanjem i spletkarenjem.

  

Karijes u dje?joj dobi

NAVIKOM DO ZDRAVLJA

Dobro je znana ?injenica da je zubni karijes najrairenija bolest modernog ?ovjeka i da je, bez obzira na znanje i mogu?nosti njegove prevencije, jo uvijek javnozdravstveni problem.

  

Uz 10. rujan - Me?unarodni dan prevencije samoubojstava

PREVENCIJA SAMOUBOJSTAVA IMPERATIV VREMENA

Bolje je sprije?iti nego lije?iti.
Narodna mudrost

  

Zabavite se

Krialjka

  

OBITELJ I / ILI PORODICA

OBITELJ I / ILI PORODICA

  

Kvalitetno roditeljstvo

KREATIVAN RODITELJ, KREATIVNO DIJETE

Stvara nas i oblikuje ono to volimo i u to vjerujemo.
Mi smo proizvod vlastitih misli, osje?aja i aktivnosti koje ?inimo. Mi smo humanoidni oblik nae inteligencije i nae kreativnosti, odraz i ogledalo onih koji u nas gledaju.

  

Terapijski rad s obitelji kao kontekst za nova u?enja

U?ENJE PRIJE NASTANKA PROBLEMA

S pozicije djeteta, prili?no je apstraktno to zna?i biti roditelj; ?ak i kad to jednom postane, shvati da to nije nimalo lako! Iz dje?je perspektive puno lake izgleda biti roditelj no dijete, a iz roditeljske perspektive izgleda puno lake biti dijete no roditelj! Ovisno iz kojeg kuta gledamo!

  

Djeca i brakorazvod roditelja

NARUENO UPORITE

Kulturoloki gledano, brakorazvod je danas mogu?nost za kojom partneri, koji nisu nali zajedni?ki jezik u ivotu, znatno vie poseu, ne pristaju?i na nekadanje: ''to ?e ljudi re?i'' ili ''moramo ostati u braku radi djece''.

  

to je to obitelj

DRAGOCJENI DJEDOVI I BAKE

Na pitanje to je to obitelj, svatko ima svoju definiciju i svako odre?enje bilo bi pravo, no ono u ?emu bi se svi suglasili bilo bi: Obitelj je organizirani sustav odnosa u kojem sudjeluje vie ?lanova vezanih srodstvom, a ?ije je ponaanje i doivljavanje u stalnoj me?uovisnosti.

  

Prilagodba djeteta na vrti?

PO?ETAK JE TEAK

Za ve?inu djece vrti? predstavlja prvo odvajanje od roditelja, nepoznat prostor u kojem ga roditelj ostavlja nepoznatim ljudima.

  

Vrijeme je za spavanje

ZDRAVE NAVIKE ZA CIJELI IVOT

Osim za vas, vrijeme odlaska u krevet moe biti vrlo teko i za vae dijete. Djeca naj?e?e izbjegavaju spavanje jer se boje da ?e neto propustiti, zbog straha od mraka, mokrenja u krevet, zato to su se zaigrala ili pak jer iskuavaju svoju mo?.

  

Dje?je lai

ZA ODGOJ U ISTINOLJUBLJU

Svi smo bili svjedoci nekih dje?jih neistina ili lai. Dok roditelji koriste lai kao pre?ac do eljenog cilja, djeca laima naj?e?e pokazuju strah od posljedica njihovog postupka. Tako?er, djeca lau da bi zatitila nekoga drugog ili im je stvarnost, jednostavno re?eno, dosadna.

  

Ovisnost

POGLED NA SVIJET DRUGIM O?IMA

Postavljam si brojna pitanja u vezi s ovisno?u. Npr., o ?emu sam sve sama ovisna i to zapravo kompenziram s previe nezdrave hrane, gledanja u TV ili op?enito brojnim neadekvatnim navikama koje imam i koje nikome ne donose puno sre?e.

  

Prehrana osoba zlatne dobi

ZDRAVO I URAVNOTEENO

Posljednjih desetlje?a ivotni vijek ?ovjeka znatno se produio te smo svjedoci ?injenice da sve grane gospodarstva u starijim potroa?ima vide potencijalne klijente.

  

Zna?aj ozljeda lica

NEVIDLJIVA KOREKCIJA

Radi lakeg razumijevanja teksta, korisno je pojasniti naziv maksilofacijalna kirurgija. Termin se sastoji od dvije latinske rije?i: maxilla, to zna?i ?eljust, i facies, to predstavlja lice. To zna?i da je podru?je rada maksilofacijalne kirurgije patologija ?eljusti, usta, lica, ali i vrata.

  

Novo u fizikalnoj terapiji i sportu

HUBER MOTION LAB

Dobra kondicija, uskla?enost i balans mii?a tijela, a posebno snaga dubokih mii?a kraljenice koji, osim to je dre uspravnom, omogu?avaju njezino pokretanje i fleksibilnost, osnova su za normalno podnoenje svakodnevnih optere?enja suvremenog ivota.

  

Upotreba mobitela

OPASNOST U VONJI

Nije mali broj prometnih nesre?a koje ukazuju na rastu?u opasnost: upotreba elektronskih aparata (mobiteli, CD-i) za vrijeme vonje odvra?a panju voza?a. Sve ?e?e upotrebljavamo mobitel dok vozimo.

  

Krialjka

Krialjka

  

ivjeti s kroni?nom bolesti djeteta

IVOT BEZ OGRANI?ENJA

Kroni?ne bolesti u djece nisu rijetke: otprilike svako esto dijete ima neki oblik kroni?nog poreme?aja, a svaka od tih obitelji ima svoju pri?u. Pri?e se, naravno, razlikuju po tome o kojoj je bolesti rije? te kako i kada je bolest otkrivena, ali osje?aji i reakcije djece i roditelja vrlo su sli?ni.

  

uvod

LIJEK, LIJE?ITI, LIJE?NIK

  

Lijekovi za vanjsku uporabu

IZABRATI NAJU?INKOVITIJI OBLIK LIJEKA

Lijekovi koji se primjenjuju direktno na kou naj?e?i su oblik za lije?enje konih poreme?aja. Pripravci za lokalnu uporabu smjese su aktivnih tvari (lijeka) i neaktivnih tvari (podloge). Podloga odre?uje konzistenciju proizvoda, kao i stupanj prolaska aktivne tvari kroz kou. S obzirom na to koja se podloga koristi, isti se lijek moe nalaziti u obliku masti, kreme, losiona, ulja, otopine, gela, pjene ili pudera.

  

Kapi za nos

KAD MARAMICE NE POMAU

Bolesti dinih putova naj?e?e su ujesen i zimi. Tada ljudi uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak posui sluznicu dinih putova.

  

Lijekovi za usnu upljinu

VIE OD LIJEPOG OSMJEHA

U usnoj upljini nalazi se mnogo razli?itih tkiva koja, svako na svoj na?in, mogu oboljeti, a usna upljina je donekle i odraz op?eg zdravlja. Problemi u usnoj upljini mogu pogorati ve? postoje?e op?e bolesti. Zato je nuno odravati besprijekorno stanje zdravlja usne upljine te, naravno, lije?iti i patoloka stanja koja se u njoj mogu pojaviti.

  

Lijekovi koje udiemo

APARAT KOJI LIJE?I

Inhalator je ure?aj kojim se lijek raspruje u obliku sitnih ?estica poput pare, odnosno magle. Inhalatori se koriste kako bi lijek uao to dublje u dini sustav.

  

Transdermalni naljepci

FLASTER KOJI LIJE?I

Devedesetih godina prologa stolje?a na tritu su se pojavili transdermalni naljepci kao nov oblik primjene lijekova. Naljepci sadre djelatnu tvar opioidni analgetik koji se koristi za lije?enje jake kroni?ne maligne i nemaligne boli.

  

Njega dje?je koe

NJENA KAO BEBINA GUZA

Koa je najve?i organ naega tijela i najizloenija je utjecajima iz okoline. Od ro?enja do odrasle dobi prolazi velik broj promjena, a najosjetljivija je u najmla?oj dobi. Zato koi novoro?en?adi i dojen?adi treba posvetiti posebnu panju.

  

Lije?enje gljivi?nih oboljenja

PRIJATELJI I NEPRIJATELJI

Mikologija je bioloka znanost koja se bavi prou?avanjem gljiva. U prirodi postoji vie od 72 000 vrsta gljiva. Medicinski zna?ajne gljive obuhva?aju veliku i raznoliku skupinu mikroorganizama. Gljive su eukariotski organizmi. Mogu biti jednostani?ni ili viestani?ni.

  

Tetoviranje i piercing

MODERNO I OPASNO

Tetovae i probadanje usnica, nosnica i ostalih dijelova tijela postaju sve popularniji me?u mladima, a i kod ponekog starijeg. Tetoviranje i piercing smatraju se kao najnovija in stvar, koja, misli se, pridonosi da osoba izgleda suvremeno, pomodno, avangardno.

  

Detoksikacija organizma i redukcijska dijeta

PROLJETNA RUTINA

Sasvim je sigurno da tijekom zime tea hrana, zatvoreni grijani prostori, rje?e bavljenje tjelesnom aktivno?u i izostanak boravka u prirodi ostavljaju traga na naem organizmu. To se posebice o?ituje na probavnom sustavu i koi, a nerijetko nam proljetna inventura garderobnog ormara ukae na gorku ?injenicu prisutnost neeljenih kilograma.

  

Kognitivne teorije u?enja

AHA - DOIVLJAJ

U psihologiji pod pojmom aha-doivljaj ili uvid u situaciju razumijevamo bljesak nadahnu?a, trenutak iluminacije u kojem nam se ekspliciraju kognitivne mape usvojene prikrivenim u?enjem.

  

Crna kava

ZAVODNICA I OSVAJA?ICA

Mudrost ivota ne sastoji se
u postizanju to vie dobrih navika,
koliko u stjecanju to manje loih.
Eric Hoffer

  

Teka vremena

Zatita zdravlja u tekim vremenima

Ima dosta ljudi koji ponekad do?u u teko razdoblje svog ivota (gubitak posla, teka financijska situacija, zabrinutost za neizvjesnu budu?nost, briga za djecu itd.). Kako se nositi s tekom ekonomskom situacijom i iza?i ja?i?

  

Primjena ?epi?a u dje?joj dobi

NEUGODNO, ALI KORISNO

Bolest djeteta sama je po sebi vrlo stresno stanje za cijelu obitelj. Roditelji su zabrinuti zbog bolesti djeteta pa, i kada znaju da je bolest bezazlena, zabrinutost ne jenjava. Osim zabrinutosti zbog bolesti, dodatni stres predstavlja i davanje lijeka djetetu.

  

Inteligencija

SVOGA BI?A GOSPODAR

Osigurajmo djeci da nastava postane kreativan prostor koji ?e im omogu?iti osje?aj dostojnih, hvalevrijednih, priznatih vlasnika osobnih talenata, vjetina, sposobnosti, znanja, a da vladanje i usmena pohvala, umjesto potvrde slijepe i bespogovorne poslunosti, budu odraz onoga to doista ve? jesu ili bi mogli biti: suosje?ajni, odgovorni, tolerantni, hrabri, portvovni, odlu?niljudi!

  

Kapi za o?i

VODICA ILI PRAVI LIJEK

Koliko se ve? puta dogodilo da pacijent do?e okulistu zbog, npr., crvenih o?iju! Ve? je koristio "neke" kapi, ali ni jedne nisu pomogle. U pravilu ne zna koji su to lijekovi za o?i bili. Nije se sjetio donijeti sa sobom bo?icu ili kutijicu. Misli valjda da to ionako ne valja kad nije pomoglo. Ve?ini je "sve to isto".

  

Uvodnik

JESEN IVOTA

  

Svjetski dan zdravlja

NA SVIJET SE MIJENJA

  

Ulazak u zrelo doba

VOLIM SVOJIH 50 GODINA

  

Zdravlje u jeseni ivota

VISOKE GODINE BLAGOSLOV ILI TERET

Zrela, tzv. tre?a ivotna dob razdoblje je odre?enih ivotnih promjena i biolokih promjena u organizmu. Suo?avanje s ?injenicom starenja nije lako, ali je nuno. to se prije prihvati, lake se proivljavaju promjene vezane uz starost, ne tako jednostavno ivotno razdoblje.

  

Primjer dobre prakse

RIJEKA U KOJOJ I STARIJI PLIVAJU UZVODNO

Matica umirovljenika Rijeke najbrojnija je umirovljeni?ka udruga na podru?ju PG. Osnovana je davne 1946. godine i danas okuplja oko 8000 umirovljenika sa ireg podru?ja Rijeke.

  

Palijativna skrb u Rijeci

PLAT KOJI TITI

to je to palijativna medicina? Pallium, lat. plat, ogrta? sredstvo je koje titi, tj. ublaava tegobe, a ne lije?i. Plat tako?er asocira na krajnje metode koje obuhva?aju, daju to?ku na i, ?itavom dotadanjem lije?enju.

  

Rad Centra za palijativnu skrb u Rijeci

ZAJEDNO U HUMANOSTI

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, palijativna je skrb pristup koji poboljava kvalitetu ivota pacijenata i njihovih obitelji suo?enih sa smrtonosnim bolestima, kroz prevenciju i olakanje patnje, rano prepoznavanje i to?nu procjenu te lije?enje boli i drugih problema, fizi?kih, psiho-socijalnih i duhovnih.

  

Skrb za starije osobe

HUMANOST NA DJELU

to u?initi i kome se moe obratiti obitelj kada njezin stariji ?lan iznenada doivi modani udar, infarkt, padne i povrijedi se te legne u krevet i odjednom postane nepokretan, inkontinentan i trai stalnu brigu, njegu i panju?

  

Nasilje nad starijim osobama

RUNA STRANA DRUTVA

Svatko eli dug ivot,
ali nitko ne bi htio biti star.
(J. Swift )

  

Pobijedite meteoropatiju

KIA ?E RAME ME BOLI

U posljednjih desetak godina doga?aju se nagle vremenske promjene, godinja doba smjenjuju se bez prelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose 15 20oC. Vremenske prilike imaju velik utjecaj na zdravlje, a simptomi koje izazivaju oscilacije u temperaturi, ionizaciji, vlanosti i pritisku zraka znaju biti vrlo neugodni, osobito za kroni?ne bolesnike.

  

Iz svijeta medicine

ZATO JE SVE MANJE SEKSA U BRAKU?

Nekad je bilo tako da su se muevi alili kako im ene nisu zainteresirane za seks, a danas je sve vie ena koje se ale da im muevi trajkaju.

  

Prehrana bez mesa

NIJE SVE CRNO ILI BIJELO

ivotni ritam koji obiluje stresom, loa i neredovita prehrana te tjelesna neaktivnost samo su neki od svakodnevnih nepoeljnih utjecaja na ?ovjekov organizam i zdravlje. S druge strane, iz dana u dan raste svijest ljudi o zaga?enosti tla, vode i zraka te mnogi ele aktivno sudjelovati u rjeavanju nagomilanih problema.

  

Komunikacija s djecom u adolescenciji

DOBRI SAVJETI POMAU

Ve?ina roditelja sa strahom reagira na ulazak djeteta u pubertet. Prisje?aju?i se nae mladosti, postavljamo si niz pitanja, primjerice: to u?initi kad se uvu?emo u jo jednu sva?u oko prijatelja, odje?e ili izlazaka? Kako mu/njoj dati dovoljno slobode? Na koji na?in postaviti granice, to tolerirati, a to ne? Kako znati da li je na tinejder samo tuan ili pati od depresivnog poreme?aja, te to u?initi da mu pomognemo?

  

Bra?ni odnosi

U BRAKU TREBA MIJENJATI SEBE

Samo kad ljudi sami sebe mijenjaju, i drugi ?e se sami mijenjati.
(Phil Bosmans)

  

Medicinska akupunktura

LJEKOVITE IGLICE

Akupunktura, kao dio tradicionalne kineske medicine (TKM), postaje u zapadnja?koj medicini dio medicinske svakodnevice te je kao metoda lije?enja priznata od brojnih svjetskih lije?ni?kih udruga do Svjetske zdravstvene organizacije. Danas je akupunktura znanstveno dokazana metoda lije?enja i svrstava se u komplementarnu medicinu. Inkorporirana je u zdravstvene sustave i edukaciju razvijenih zemalja svijeta.

  

Dom za starije i nemo?ne osobe "Kantrida" Rijeka

ZADOVOLJENJE POTREBA DUHA I TIJELA

Dom za starije i nemo?ne osobe Primorsko-goranske upanije "Kantrida" Rijeka ustanova je socijalne skrbi ?iji je osniva? Primorsko-goranska upanija. Kapacitet Doma omogu?ava smjetaj 450 korisnika. Dom prua usluge organiziranog stanovanja pokretnim, djelomi?no pokretnim i nepokretnim starijim osobama, koje ne mogu ivjeti u vlastitim ku?anstvima.

  

Uvod

RAVNOTEA

  

Pri?a o osjetilima

JEDINSTVOM OSJETILA DO SPOZNAJE

Upravo sam sebi rekao kako more ima bijesnu boju: uvijek sam mislio da postoji uska veza izme?u boja i osje?aja koji preplavljuju ljudsko srce. Kao kad biste rekli da mrnja ima svoju boju i da strava tako?er ima vlastitu boju. Mnoge bi zagonetke mogle biti odgonetnute i mnogi ?vorovi razrijeeni kad bi se bolje prou?ile osobine boja.
Dok sam gledao nebo, more i stara stjenovita brda, palo mi je na um da su boje blisko povezane ne samo s raspoloenjima ljudskog bi?a, ve? i sa zvukovima koje ?ujemo. Glazba i boje su povezani. Svaka bi nota, kad bismo je mogli vidjeti, imala svoju boju.
Pdraic OConaire: U progonstvu

  

Nagluhost

UI NEMAJU ZATITU

Sluh je osnova nae komunikacije, on je jedna od osnovnih ?ovjekovih osobina. Slui nam da bismo raspoznali zvukove koji nas okruuju i naa su svakodnevna okolina. Gubitak sluha je postupan, neprimjetan i popra?en zujanjem koje je sve slabije to vie gubimo sluh.

  

Poreme?aji osjeta

U SVIJETU BEZ MIRISA I OKUSA

Osjet mirisa i osjet okusa usko su povezani. S gubitkom njuha, gubi se i dio okusa. Gubitak ili slabljenje osjeta mirisa i okusa rijetko su opasni po ivot, ali bitno utje?u na kvalitetu ivota i osnovne potrebe ?ovjeka.
Takva osoba ne moe uivati u hrani, pi?u i ugodnim mirisima. S druge strane, zbog nemogu?nosti osjeta opasnih mirisa poput plina ili dima, javlja se osje?aj straha i nelagode. Dodatnu nesigurnost izaziva nemogu?nost osjeta vlastita tjelesnog mirisa.

  

Nepravilni zagriz

I DUDA JE KRIVA

Pravilan zagriz uvjetovan je pravilnim poloajem zubi u zubnom luku i balansiranim me?usobnim odnosom ?eljusnih kostiju. Ako su ta dva postulata zadovoljena, kontakti zubi gornje i donje ?eljusti pri zatvorenim ustima me?usobno su dobro ulijebljeni, poput patent-zatvara?a.

  

Glas i glasovni poreme?aji

KAD PUKNE GLAS

Glas je jedno od najvanijih komunikacijskih sredstava te bi trebalo voditi brigu o njegovom zdravlju. Etiologija glasovnih poreme?aja raznolika je. Zbog razvoja drutva u kojem ivimo, na?ina ivota, okoline, izloenosti farmakolokim agesima te zahtjeva koje postavljamo naspram glasa, zna?ajan broj osoba ima glasovne teko?e.

  

Poreme?aji ?itanja i pisanja

ZBRKANA SLOVA I BROJKE

Promjene u ponaanju kolskoga djeteta, naro?ito na emocionalnoj razini, znak su upozorenja. Kod prvih znakova neizvravanja kolskih zada?a i izostajanja s nastave roditelj treba odmah reagirati.

  

Poreme?aji kolornog vida - daltonizam

Crno-bijeli svijet

Daltonizam je uvrijeen izraz za poreme?aj prepoznavanja boja, koji je 1798. godine prvi opisao engleski kemi?ar i fizi?ar John Dalton (1766.-1844.), u svojoj znansvenoj publikaciji Extraordinary facts relating to the vision of colours (Izvanredne ?injenice o vi?enju boja), prou?avaju?i bratova, ali i vlastita iskustva s promijenjenom percepcijom crvene i zelene boje.

  

Strabizam

POGLED SA STRANE

Strabizam ili razrokost poreme?aj je pokretljivosti i poloaja o?iju. Nalazimo ga u 5-6% sveukupne populacije, a naj?e?i je u dje?joj dobi, kada je i najvanije lije?iti ga jer, ako je prisutan kod djece u periodu kada sve funkcije vida nisu jo u potpunosti razvijene, moe uzrokovati trajne poreme?aje u razvoju vida.

  

Smanjeno izlu?ivanje elu?ane kiseline

PROBAVA "NA SUHO

Svakodnevno se u elucu stvore oko dvije litre elu?anog soka, koji predstavlja teku?inu u kojoj se nalazi niz tvari kojima je osnovna funkcija probava unesene hrane i zatita sluznice eluca. Glavni sastojak elu?ana soka je elu?ana kiselina.

  

Sjgrenov sindrom

PIJESAK U O?IMA

Sjgrenov sindrom dobio je naziv po vedskom oftalmologu Henriku Sjgrenu (1899.-1986.), koji je prvi opisao tu bolest. To je autoimuna bolest koja zahva?a lijezde i unutarnje organe. Naj?e?e su zahva?ene lijezde s vanjskim izlu?ivanjem (egzokrine lijezde), koje proizvode slinu (lijezde slinovnice) i suze (suzne lijezde).

  

Zatvor

KAD RUTINA POSTANE PROBLEM

Poreme?aj stolice u smislu rijetkog i neredovitog pranjenja crijeva (konstipacije) jedna je od naju?estalijih tegoba zbog kojih je konzultiran lije?nik. Konstipacija (zatvor) je poreme?aj u?estao u razvijenim zemljama, naro?ito kao posljedica modernog (sjedila?kog) na?ina ivota, starije ivotne dobi te neadekvatne i neredovite prehrane i unosa teku?ina, ali i promjena u strukturi i funkciji stijenke debelog crijeva.

  

Svladavanje umora i stjecanje nove energije

KAO RIBA U VODI

Kad se ujutro probudite, poelite li da moete spavati barem jo 2-3 sata? Da li se tijkom dana vu?ete s toliko malo energije da jedva izdrite izme?u dvije kave? Da li ste u stanju provesti ?itavo poslijepodne, ve?er i do kasno u no? nepomi?no zure?i u televizijski ekran?

  

Gubitak posla

KAKO DALJE

Posao, kao nekad - siguran za cijeli ivot, vie nigdje ne postoji. Ve? smo navikli na stalna smanjenja broja zaposlenih, restrukturiranja poduze?a, rezanje trokova i sli?ne stvari. Tijekom karijere nekima ?e se dogoditi da promijene vie od dvadeset radnih mjesta, to je vie karakteristika razvijenih zemalja, dok je kod nas bio uobi?ajen jedan posao do mirovine!

  

Fobije

STRANI RATNIK FOBOS

Rije? fobija gr?kog je podrijetla, a ozna?ava bijeg, uas, paniku, strah. Povezuje se s ratnikom Fobosom, ?iji je lik nacrtan na titovima i maskama ratnika da uplai neprijatelja.

  

Poreme?aji hoda

BOLJE POTROITI POSTOLE NEGO PLAHTE

(kotska poslovica iz XVII. stolje?a)
Hod je veoma sloena motori?ka funkcija pokretanja cijelog tijela (to?nije, najsloenija motori?ka aktivnost koju ?ovjek mora svladati u svom normalnom razvoju, rezultat besprijekornosti uspjenog sjedinjavanja brojnih biomehani?kih sustava).

  

Uvod

ZARAZNE BOLESTI ZOONOZE

  

Promocija dojenja u gradu Rijeci

SAMO MAMA DOJI

Dojenje je prirodan na?in prehrane djeteta. Maj?ino mlijeko zadovoljava sve prehrambene potrebe djeteta, jedinstveno je i ne moe se proizvesti ni u jednoj tvornici.

  

Zoonoze

SA IVOTINJA NA LJUDE

Zoonoze su infektivne bolesti koje se u pravilu javljaju me?u ivotinjama (one su rezervoar uzro?nika bolesti), no mogu se, uz odre?ene preduvjete, prenijeti i na ljude.

  

Toksoplazmoza

OPASNOST ZA NERO?ENO DIJETE

Klini?ki jedna od najzna?ajnijih zooantroponoza, oboljenja koja se sa ivotinja mogu prenijeti na ljude, jest toksoplazmoza. Uzro?nik je parazit Toxoplasma gondii, ?iji doma?in mogu biti skoro sve vrste ivotinja, a i ?ovjek.

  

Bolest ma?jeg ogreba

MEKE APICE - OTRE KANDE

Bolest ma?jeg ogreba bakterijska je infekcija koju prenose ma?ke. Naj?e?e se otkriva kod djece i mladih koji imaju kontakte s ma?i?ima. Moe se pojaviti i kod bolesnika za koje nije poznato da su bili u kontaktu sa ivotinjama.

  

Echinococcus granulosus - pasja trakavica

GRABELJIVAC I PLIJEN

Trakavice roda Echinococcus granulosus specifi?ne su po tome to za svoj opstanak, odnosno cijeli ivotni ciklus, trebaju dva nosioca koja u me?usobnom odnosu stoje kao grabeljivac i plijen.

  

Psitakoza

PERNATA ZARAZA

Psitakoza je zarazna bolest papiga i drugih ptica s kojih se zgodimice prenosi na ?ovjeka. Psitakoza je odavno poznata i iroko rasprostranjena zoonoza (bolest koja se sa ivotinja prenosi na ljude), stalno prisutna i u nas.

  

Trihineloza

KOBASICE I PRUT

Trihineloza (poznata jo pod nazivom trihinoza) parazitarna je bolest do koje dolazi nakon unosa sirovog ili nedovoljno pe?enog mesa, a uzrokuju je obli?i iz roda Trichinella. Bolest je rasprostranjena po ?itavom svijetu, a karakteristi?na je i za nae krajeve.

  

Hemoragijska groznica s bubrenim sindromom (HGBS)

MIJA GROZNICA

HGBS akutna je virusna bolest, koju mogu uzrokovati razli?ite vrste virusa iz roda Hanta. Bolest, zbog infekcije tim virusima, karakterizirana je hemoragijama, odnosno unutarnjim krvarenjima zbog ote?enja malih krvnih ila.

  

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

BEZBOLAN, ALI OPASAN UGRIZ

Krpeljni meningoencefalitis (KME) virusno je oboljenje, tipi?na zoonoza prirodno arinog tipa. Uzro?nik mu je virus krpeljnog meningoencefalitisa, koji spada u rod Flavivirusa, porodicu Togaviridae.

  

Legionarska bolest

OPASNOST IZ KLIMATSKIH URE?AJA I BAZENA

Legionarska bolest dobila je naziv po legionarima ameri?kim ratnim veteranima koji su se 1976. godine, na svom godinjem skupu u Philadelphiji, u jednom hotelu razboljeli od teke upale plu?a nepoznatog uzro?nika. Od 4000 sudionika, 200 osoba je oboljelo, a 34 i umrlo.