DOWNLOAD      .pdf    658 Kb

          
svibanj-lipanj 2002.

          

ZDRAVLJE I TURIZAM

Unapređenje i očuvanje zdravlja pojmovna su dostignuća XX. stoljeća. Ostvaruje se djelovanjem različitih (javnih) sektora ljudskih djelatnosti. Jedno je od većih dostignuća u podizanju kvalitete života reguliran radni odnos, a u tom sklopu pravo na odmor (tjedni i godišnji). Iako bi se na početku pojam turizma mogao vezati na dokolicu, on se danas veže na masovno kretanje ljudi radi odmora i za vrijeme "godišnjeg" odmora. Odmor je sasvim sigurno u funkciji unapređenja i očuvanja zdravlja iako mu se nije posvetila neka posebna medicinska disciplina analogno medicini rada. Isto tako se ni Svjetska zdravstvena organizacija u svojim porukama ne (stigne) bavi(ti) tim područjem. Kaže se da je dobro da odmor bude organiziran i programiran. Ipak nije običaj otići svom liječniku po savjet kakav bi odmor trebao biti pojedincu u odnosu na njegovo opće zdravstveno stanje. Iznimku čine teži kronični bolesnici koji se često javljaju prije polaska, ali samo radi "stvaranja putne zalihe lijekova". Ideal je sveukupne medicine svaki segment zdravstvene zazštite, pa bi tako i zdravstvene savjete trebalo u potpunosti individualizirati. No, kao i svaki ideal, u praksi nije postignut. Pa, da li dobro činimo ono što činimo za vrijeme odmora? Većina ljudi ima ugrađen mehanizam zaštite, a to je, jednostavno rečeno, osjećaj ugode ili pak neugode. Kad se radi o turizmu, u funkciji odmora, pitanje je da li nam je spomenuti "mehanizam zaštite" dovoljan. Mnogi ne mogu odoljeti raznim ponuđenim izazovima, od onih prehrambenih do onih fizičkih. Obično je veći dio turističke ponude plaćen unaprijed pa stoga nepromjenjiv. Kad je već plaćeno... Nije namjera ovih redaka ocijeniti turizam sumnjivim ili spornim, već doći do jednostavnog zaključka: odmor nije onaj pravi ako u sebi nosi prisilu bilo koje vrste. Nije pomodarstvo reći da je u mnogo čemu krivac stres, a prisila i stres drže se ruku pod ruku. Isto tako, ovo nije raspra o tzv. zdravstvenom turizmu, a sasvim sigurno nije o liječenju prirodnim učincima koji se ostvaruju na posebnim mjestima (toplice i sl.). Zaključno, ako je turizam ugodno zadovoljavanje znatiželje, prilagođeno općem zdravstvenom stanju, bit će dobar i koristan oblik odmora. Ako netko u sebi "ne nosi dovoljno nomadskih gena", "najviše voli svoju kućicu i slobodicu", neka jednostavno ne putuje. Na kraju, treba se podsjetiti da je previše onih presiromašnih pa o ovoj temi ni ne razmišljaju. No, treba priznati, razlike u pravu na zdravlje prisutne su kao i svi drugi oblici diskriminacije.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Godinji odmor

ODMAK OD SVAKODNEVICE

Rad je jedno od nekoliko temeljnih obiljeja ?ovjeka. Promiljeni rad razlikuje ?ovjeka od drugih ivih bia. to je organiziraniji i to vei rad, to je vei standard ivota. Taj motiv tjera ?ovjeka da to veim radom postigne to vie. To iscrpljuje i fizi?ke i intelektualne moi i snage. Posljedica su ili dnevni umor, ili tjedni zamor, ili kroni?na premorenost koja ve predstavlja bolesno stanje.

  

Prirodni ljekoviti ?initelji u medicini

BOGATSTVO U ZEMLJI, MORU I ZRAKU

Povezanost ?ovjeka s prirodom i njezinim ljekovitim ?initeljima o?ituje se u njihovom tisu?ljetnom koritenju. LJudske nastambe ve? su u pretpovijesti bile smjetene blizu izvora termomineralnih voda. U rimsko doba bila su na cijeni mjesta s izvorima termomineralne vode i peloida. U njima su gra?ena kupalita u kojima su se odmarali, lije?ili i oporavljali rimski vojnici, bogatai i obi?an puk.

  

Zdravstveni turizam u Gorskom kotaru

ZDRAVO KLIMATOLOKO PODRU?JE

Gorski je kotar po nizu odlika podru?je s mnogim specifi?nim obiljejima, od geografskih, klimatolokih, kulturolokih do demografskih, koja ga jasno odre?uju u jednu cjelinu. I pored raznolikih mogu?nosti razvoja turizma koje prua Gorski kotar, od izletni?kog, lovno-ribolovnog turizma, sportskog, obiteljskog itd. naglasak je stavljen na zdravstveni turizam s obzirom na komparativne prednosti tog kraja.

  

Razgovor s Mirjanom Jurkovi?, vlasnicom pansiona u Tr?u, dobitnicom nagrade akcije Gorans

Gorski kotar - vicarska u malom

"?esto se poslije ru?ka, kada se gosti odu odmoriti, opustim u etnji po prirodi. I to onda nije samo odmor, nego i doping koji me napuni energijom i umor nestane. Dvadeset godina, koliko se bavim ovim poslom, prolo je u trenu. Nedavno me jedan gost podsjetio da je prije dvadeset godina bio me?u prvima, onda kada sam tek kupovala leajeve za njihov smjetaj. Iznenadila sam se: zar je prolo ve? toliko godina?"

  

Zdravlje u turizmu i sportska rekreacija

PASIVNO DO UMORA ILI AKTIVNO DO ODMORA

Dananjica je sastavljena od stalnih odlazaka milijuna turista cijeloga svijeta na svakojaka turisti?ka odredita, s naj?e?im ciljem: odravanjem i podizanjem psihofizi?koga zdravlja. Ro?eno je lije?enje odmorom. Brojni turisti svijeta lije?e se medicinski programiranim aktivnim odmorom (MPAO). Bitno je razlikovati turisti?ku medicinu i zdravstveni turizam. Zdravstveni turizam ima zadatak pomo?i o?uvanju i unapre?enju zdravlja pomo?u prirodnih faktora okoline.

  

Stopalo

SPONA TIJELA I PODLOGE (II)

  

Prehrana za vrijeme godinjeg odmora

OPREZOM SMANJITI RIZIKE

Ljeto je vrijeme putovanja i godinjih odmora. To je tako?er vrijeme kada postoji mogu?nost obolijevanja turista od raznih elu?ano-crijevnih oboljenja, uzrokovanih zaga?enom hranom ili pi?em. Taj rizik, uz malo opreza, moe se smanjiti.

  

Ljeto i crijevne zaraze

OPREZNO S PRIPREMOM I KONZUMIRANJEM HRANE

Pojedine zarazne bolesti, ali i cijele skupine, karakteristi?no i mnogo u?estalije javljaju se u odre?eno godinje doba. Me?u takve spadaju crijevne zarazne bolesti, koje se mnogo u?estalije javljaju u ljetnim mjesecima, to je posebno izraeno u zemljama umjerenog zemljopisnog pojasa, gdje spada i naa zemlja, a posebno njezino obalno podru?je. Javljaju se one i u zimskim mjesecima, ali s mnogo manje oboljelih.

  

Ronila?ki sport

Zov plave dubine

Ronjenje je sloena i po ivot opasna aktivnost, koja trai posebna znanja i vjetine. Roniti bez odgovaraju?eg znanja, ste?enog od kvalificiranog instruktora, i bez ronila?kog partnera opasno je, bez obzira na to radi li se o ronjenju na dah ili ronjenju "na boce". Ronjenje je sport koji trai poznavanje fiziologije ljudskoga tijela, medicine, fizike i tehnike te vjebu posebnih vjetina, postupaka i pravila. Nau?iti roniti nije teko - teko je postati siguran i odgovoran ronilac. Zauzvrat, ronjenje prua neopisiva uzbu?enja, aktivnosti i avanture. Sigurnim ronjenjem ne samo to se ?uva zdravlje, nego se ono i unapre?uje do duboke starosti. Danas u svijetu rone ljudi od 10 do 80 godina starosti! Ovdje ne?emo zapo?eti te?aj ronjenja, ve? samo odkrinuti poklopac te "krinje uitaka".

  

Proljetni umor

AKTIVNOST JE NAJBOLJI LIJEK

Proljetni je umor poremetnja zdravlja koja zahva?a skoro svakog drugog ?ovjeka. Ne obara u postelju, ali smanjuje radnu sposobnost te, slabe?i imune snage, priprema teren za druge bolesti. Posljedica je, prije svega, manjka vitamina C, a svoj udio ima i utjecaj ekstremno mijenjaju?ih se meteorolokih okolnosti kojima se tijelo s naporom prilago?ava.

  

O?i na odmoru

Nevolje s o?ima i kako im dosko?iti

Razmiljate li o odmoru? Kako to lijepo zvu?i! Putujete li nekamo? Planirate li to ?ete ponijeti sa sobom? Vjerojatno ?ete ponijeti fotoaparat. teta bi bilo da vam se pokvari? A to ako vam vae prirodne kamere - o?i zakau?

  

Savjeti otorinolaringologa

Kako zdrav provesti godinji odmor

Po?eli su topliji dani i ve? matamo o ljetovanju i izletima. To je ugodno razdoblje naeg ivota i ve?ina od nas radi s veseljem sanjaju?i o godinjem odmoru. Pored svih zgoda na poslu oko termina, ako imamo sre?u da oba roditelja rade, dogovaranje termina dvostruki je problem. Ako su djeca malo ve?a, moramo uskladiti i njihove elje da se "odmore". Kad smo sve rijeili, pitanje je prognoza vremena. U financije ne ulazim jer su one individualni problem, odnosno ne elim povrijediti privatnost.

  

Zubi i godinji odmor

PRIPREME UKLJU?UJU I POSJET STOMATOLOGU

Prvi sun?ani proljetni dani bude u nama razmiljanja o tome kako i gdje ?emo provesti dane ljetnjeg godinjeg odmora. Vrijedno kre?emo u turisti?ke agencije po njihove kataloge, koji nas zbog svoje arolike i obilne ponude dovode u dilemu to odabrati. Nakon brojnih rasprava s ?lanovima obitelji, kona?no se donosi odluka koja treba zadovoljiti elje svih uku?ana. Poslije toga slijedi nuna obnova i kompletiranje odje?e i opreme. Obilazak prodavaonica dovodi do novog utroka vremena, novca i ivaca. Ali, nije nam ao jer se spremamo na godinji odmor.

  

Mediteranska prehrana

UMJERENO, UKUSNO I ZDRAVO

A. Keys, ameri?ki lije?nik i istraiva? u podru?ju medicine i prehrane, istraivao je nakon II. svjetskog rata, desetak i vie godina sa svojim suradnicima u ekipama, na?in prehrane u sedam zemalja Mediterana, i to u junoj Italiji, Gr?koj, otoku Kreti, Hrvatskoj (u okolici Makarske), panjolskoj, Portugalu i Tunisu, u vezi sa sr?anoilnim (kardiovaskularnim) bolestima kod tamonjih stanovnika. Jednu od svojih knjiga, odnosno studija, naslovio je 1975. "Kako jesti i ivjeti dobro - mediteranski na?in".

  

Jo o vo?u

  

Iz knjige: Roko ivkovi? "Hranom do zdravlja"

TO JE "ZDRAVA HRANA"?

  

Emocionalna inteligencija

?ovje?e, Naljuti se

Moda ste pomislili da je u naslovu greka? Zar biti emocionalno inteligentan ne zna?i iskorijeniti ljutnju iz svoga ponaanja? Odgovor glasi: NE! Istina, ljutnju je mogu?e priguiti i prestati izraavati, no to ?e za nas biti jednako pogubno kao i neprestano je pothranjivati.

  

Obiteljski odnosi

MAMIN SIN I TATINA K?ER

"Svekrva se ne sje?a da je nekad i ona snaha bila."

  

Prikaz knjige

Daniel Slumsky: Izme?u svjetla i tmine /U znaku "Raka"/

  

Ljekovite biljke

LIJEK ZA TIJELO, UITAK ZA DUU

Na su cilj zdravlje i sre?a