DOWNLOAD      .pdf    769 Kb

          
ožujak-travanj 2002.

          

KRETANJEM DO ZDRAVLJA

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava ovogodišnji Dan zdravlja (7. travnja 2002.) porukom: "AGITA MUNDO - Move for Health". Jedan od mogućih prijevoda je ovaj u naslovu. Obrazloženje upućuje na veću širinu poruke.
Šira poruka mogla bi glasiti:

"TJELESNIM AKTIVNOSTIMA - KRETANJEM OČUVAJTE I UNAPRIJEDITE ZDRAVLJE."

Nesporno, organizacija života i rada civilizacije kojoj pripadamo dnevno smanjuje potrebe za kretanjem. Stoga se generacijama "čuvano genetsko naslijeđe" sposobnosti kretanja, do podnošenja težih fizičkih napora, ubrzano "topi" pod utjecajem prometala, promjena načina rada i, možda najveće promjene - promjene korištenja slobodnog vremena sjedenjem pred televizorom.
SZO naglašava da je brojnim znanstvenim istraživanjima dokazano da nekretanje, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost, utječe na širenje bolesti srca i krvožilja, šećerne bolesti, na porast debljine i svih negativnih posljedica debljine. Nije naglašeno, ali treba naglasiti, da je možda "najveća epidemija" brzo širenje bolesti i stanja organa za kretanje.
Na svu sreću, ne radi se o bolestima i poremećajima koji neposredno ugrožavaju život ali, budući da im je najveća značajka bol, uzrokuju sve veće (privremene) gubitke radne sposobnosti.
Ono što je originalno, i stoga vrijedno posebne pozornosti, jest povezivanje povećane tjelesne aktivnosti sa sprječavanjem i borbom protiv ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja mladih. Polazi se od tvrdnje da povećana tjelesna aktivnost makar indirektno pozitivno utječe na rizična ponašanja mladih, tako da se smanjuju i nasilje, i spolni odnosi bez zaštite.
Još jedna pozitivna uloga povećanog kretanja očekuje se kod starijih, a to je, pored svega navedenog, i utjecaj na mentalno zdravlje smanjenjem osječaja izoliranosti i usamljenosti jer povećana tjelesna aktivnost pretpostavlja i druženje.
Red je, na kraju, upozoriti da je, kao i uvijek, potreban i stanoviti oprez. Oprez je nuždan posebno kod starijih. Ako se s povećanim tjelesnim aktivnostima kreće nakon višegodišnje neaktivnosti, potrebna je postupnost, odnosno "programirani povrat kondicije".
Još su stari Egipćani zabiljeaili: "Svaki otrov može biti lijek - svaki lijek može biti otrov." U moderna vremena češće se koristi misao: sve je u zdravom životu stvar "doze". Za starije je to sasvim sigurno tako.
Ta poruka, ta promidžba kretanja ne isključuje individualni pristup, kako izboru, tako i primjerenoj količini.

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Svjetski dan zdravlja 7. travnja 2002

Kretanjem do zdravlja

  

Kretanjem do zdravlja

TJELESNOM AKTIVNO?U DO ZDRAVOG SRCA

U Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti, tj. od bolesti srca i krvnih ila, uklju?ivi i sr?ani i modani udar, umire 53% od svih umrlih. Taj postotak godinama raste. Glavni je ?imbenik u nastajanju tih bolesti - ateroskleroza.

  

S interneta

Kretanjem do zdravlja kroz pitanja i odgovore

  

Zna?enje tjelesnog odgoja u o?uvanju i unapre?enju zdravlja mladih

Zdravlje, a ne mu?enje

Zdravlje i pravilan tjelesni razvoj osnovni su ?imbenici i preduvjeti za sve ljudske aktivnosti. Mnogobrojna istraivanja provedena u nas i u svijetu dokazuju da su tjelesna aktivnost i dostignuta razina zdravlja me?usobno povezani.

  

Rekreativni sportski vrti?

NEKA DJECA BUDU DJECA

?uvanju djece oduvijek se poklanjala zna?ajna pozornost. Poznato je od davnina povjeravanje ?uvanja djece ?asnim sestrama. Prve jaslice i ?uvalita javljaju se u Zagrebu 1855. godine. Tada su radile nekolovane ene, bez kvalifikacija zvane "?uvarice". Djeca bi bila ?uvana 12-14 sati dnevno. Rad se svodio na fizi?ku zatitu djece.

  

Bolesti sustava za kretanje

MODERAN STIL IVOTA STVARA INVALIDE

Posljednjih tridesetak godina sve ve?i broj ljudi u svijetu boluje od reumatskih tegoba, koje zahva?aju zglobove (naj?e?e kukove i koljena) te kraljenicu (vratnu i lumbalnu). Radi se naj?e?e o artrozama, tj. troenju hrskavice na povrini zglobova, te o posljedi?nim promjenama na kostima i mekim tkivima zglobova.

  

S interneta

VONJA BICIKLOM I PJEA?ENJE:

Koriste?i sve ?e?e svoje automobile, sve vie vremena provodimo sjede?i. ?ak i kratke udaljenosti, koje smo neko? znali prohodati ili prije?i biciklom, sada prelazimo autom. Djecu sve ?e?e voze u kolu pa ona niti ne dobivaju priliku da razviju naviku svakodnevne fizi?ke aktivnosti. Oko polovice odraslih u razvijenim zemljama uglavnom sjedi ili je minimalno fizi?ki aktivno.

  

Hod

Svako putovanje zapo?inje prvim korakom

Od dana kad smo nau?ili hodati, vie ne razmiljamo o toj automatskoj kretnji dok smo zdravi, a ona zapravo predstavlja izuzetno sloenu aktivnost. Hod je aktivno kretanje naizmjeni?nim pokretima nogu, uz sudjelovanje ostalih odgovaraju?ih segmenta tijela. Pri tome postoji mogu?nost promjene brzine i smjera kretanja te prilagodbe na tlo, odnosno okolinu.

  

Stopalo

SPONA TIJELA I PODLOGE (okoline)

Kretanjem ?ovjek mijenja svoj poloaj s jednog mjesta na drugo. Uspravno je hodanje radnja koju svatko izvodi na individualan na?in, optimalnom brzinom i utrokom energije. Stopalo slui tijelu kao spona prema okolini, omogu?uju?i mu, kao dio proprioceptivnog "biofeedbacka", ostvarivanje/odravanje uspravnoga hoda.

  

Osteoporoza

STALNA OPASNOST OD PRIJELOMA

Suvremeno razvijeno drutvo, osim svih tehni?kih mogu?nosti koje pridonose kvalitetnijem na?inu ivljenja, nosi sa sobom i niz negativnih osobina, koje se o?ituju ve?om pojavno?u kroni?nih bolesti. Oboljenja kotano-mii?nog sustava jedna su od sve u?estalijih kroni?nih bolesti. U tu skupinu bolesti ubraja se i osteoporoza.

  

KAKO SPRIJE?ITI DEBLJINU

  

S interneta

HEIDELBERKE SMJERNICE ZA PROMICANJE FIZI?KE AKTIVNOSTI ME?U STARIJIM OSOBAMA

Te smjernice izradio je znanstveni odbor, predloivi ih sudionicima IV. me?unarodnog kongresa za zdravo starenje, aktivnosti i sportove u Heidelbergu, Njema?ka, a dovrene su pri WHO/AHE.

  

JO O POVR?U I BILJU

POVRTNICA - ROTKVICA

(Raphanus sativus)

  

JO O POVR?U I BILJU

KRUMPIR

(Solanum tuberosum)

  

JO O POVR?U I BILJU

KOPRIVA

(Urtica dioica)

  

Kretanjem do zdravlja

VIDOM DO KRETANJA

Od ranog djetinjstva razlikujemo djecu koja su aktivna, viljasta, neumorna u svom kretanju i onu drugu, mirnu, povu?enu, usporenu djecu, koja pokazuju malo interesa za fizi?ke aktivnosti. Vrlo je vjerojatno da oni "neuhvatljivi" imaju dobar vid, a ti povu?eni ne vide jasno i zato oklijevaju. Iz redova onih prvih stvaraju se vrhunski sportai, dok ?e se ti drugi okrenuti vie umnim aktivnostima. Ako se i odlu?e baviti sportom, bit ?e to neto to ne zahtijeva veliku fizi?ku spretnost, preciznost i brzinu. Odabrat ?e neto stati?no, gdje se ne moe pasti. Moda se me?u njima kriju npr. vrhunski ahisti.

  

Stomatolog u zatiti zdravlja osoba s psihofizi?kim ote?enjima

NEOPHODNI POVJERENJE I SURADNJA

Stomatoloko zbrinjavanje osoba s tjelesnim i psihi?kim ote?enjima sastavni je dio sveobuhvatnog medicinskog zbrinjavanja. Koliko je to velik problem, najbolje ilustrira ?injenice da gotovo svaka peta osoba ima neko od ote?enja, bilo da se radi o ote?enjima organa za kretanje, psihofizi?kim poreme?ajima ili moda ote?enjima sluha ili vida.

  

Emocionalna inteligencija

NEMIR NA SVAGDANJI

Koliko misli i briga protutnji naom glavom od trenutka kad nas probudi budilica do trenutka kad nas kona?no obuzme san. Mnoga se MORAM, TREBAO BIH, HO?U LI USPJETI, HO?U LI IMATI neprestano roje, priti?u?i nas svojim zahtjevima. Pokuavamo biti bri, efikasniji, raditi istovremeno vie stvari. I ?esto uspijevamo: imamo skupe aute, stanove, vikendice, titule, pozicije, statusne simbole i sve manje UNUTARNJEG MIRA.

  

Psiholoka kriza

Nema krize bez anksioznosti

Svaka kriza bremenita je dvostrukom mogu?nosti: zahvaljuju?i krizi, ?ovjek moe postati zreliji, i u personalnom, i u irem ljudskom smislu, ali, brane?i se od krize i pokuavaju?i da je prevlada, ?ovjek zna prihvatiti maladaptivne oblike ponaanja; kriza moe pomo?i ?ovjeku da proiri unutarnje vidike, da vie sazna o sebi i svijetu oko sebe, ali i da stvori jo nerealniju, jo vie iskrivljenu sliku o sebi, svojim mogu?nostima i potrebama.

  

Spavanje

UMJEREN NA?IN IVOTA ZA MIRAN SAN

Postoje dvije glavne kole miljenja o tome kako nastaje spavanje: prva zastupa miljenje da je spavanje pasivan proces, koji se javlja kad se iv?ani mehanizmi koji uzrokuju budnost zamore te zbog toga poprime nii stupanj aktivnosti; prema drugoj teoriji, aktivni centri u mozgu alju signale u retikularni aktivacijski sustav, sa svrhom da ga inhibiraju i tako dovedu do sna.

  

Stres

RADOST I MIR JA?AJU DUH

U dananje vrijeme neprestano se mnogo toga doga?a oko nas i u nama. Uz normalne ivotne probleme i stresove, ?ovjek je danas dodatno optere?en novim stresovima. U stresnim situacijama ?ovjek je nesiguran i zaokupljen strahom za osobnu egzistenciju. Strah je normalna psiholoka reakcija na opasnost. Od velike je vanosti donijeti pravilnu odluku kako postupiti u stresnim situacijama. ?ovjek se moe pasivno prepustiti posljedicama stresa ili izna?i na?in da svlada stres i ukloni njegove negativne posljedice.

  

Jo o (ne)puenju

UPOZNAJTE SEBE KAO PUA?A

"Tajna da se sa?uva zdravlje, da se produi ljudski vijek ili da se dosegne duboka starost nalazi se u mudro izabranim pravilima ivota i zdravlja, a ne u ljekarnama." Tissot

  

INFORMACIJA

Rijeka - doma?in poslovnog sastanka Europske mree Zdravih gradova

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI