DOWNLOAD      .pdf    703 Kb

          
siječanj - veljača 2002.

          

UHO, GRLO I NOS

Povijest podjela ljudskog organizma ili bolesti za potrebe organiziranja zdravstvene zaštite ili, kako češće kažemo - na medicinske discipline, sama po sebi zanimljiva je i zahtijevala bi puno prostora. Te podjele imaju u sebi puno dosljednosti, ali i pokoju nedosljednost.
Ovom prigodom, kada dio časopisa posvećujemo problemima uha, grla i nosa, samo nekoliko napomena. Stjecajem okolnosti razvila se medicinska disciplina koja se stručno zove "otorinolaringologija" koju i djeca pamte kao jednu od najdužih tušica s kojom se susreću u fazi učenja materinjeg jezika. U duhu hrvatskoga jezika pojmovi su malo presloženi, no svejedno, radi se o disciplini ili području medicinskog rada koji je organizacijski izdvojen.
Kad bismo pokušali predstaviti o čemu se radi, mogli bismo reći da se isti stručnjaci bave različitim dijelovima tijeka, ali dovoljno značajnim da, relativno mali, imaju veliko značenje, dovoljno za posebnost.
Uho kao osjetilo, vjerojatno drugo po značenju (poslije vida) za način života ljudske vrste od njenog postanka do danas, sadrži u svojem kompleksu i organ za ravnotežu. Sjetimo se koliko se ljudske solidarnosti pokazalo ovih dana pokretanjem akcije "Dajmo da čuju", kojom se želi ublažiti ili do kraja riješiti teškoće slabočujne ili potpuno gluhe djece. Eventualnu raspravu o tome da li je bilo koji oblik zdravstvene zaštite, odnosno zdravstvenog osiguranja naše djece dopušteno rješavati posebnim akcijama, drugom prigodom.
Grlo i nos, za one koji su nešto čuli o anatomiji ili znanosti o građi i ustroju našeg organizma, pripadaju gornjem dijelu dišnog sustava. Podsjetimo se da je grlo organ govora i, ako želimo naglasiti da se čovjek razlikuje od svojih daljih srodnika, tada je to upravo jedna od "najljudskijih" značajki.
Nos je na prvi pogled organ nedovoljno originalan da bi ga trebalo isticati. No, on se sam po sebi ističe pa se, uz malo šale podsjetimo koliko je "vlasnika" zadovoljno svojim nosom.
Svjetska zdravstvena organizacija nije ovom području posvetila poseban cilj u sklopu projekta "Zdravlje za sve u XXI. stoljeću". No, na odgovarajući način to je područje obuhvaćeno ili kad se radi o bolestima (prenosivim-zaraznim, neprenosivim-nezaraznim, zloćudnim-malignim...), ili kad se radi o stanjima (posljedicama) teškog hendikepa - invalidnosti.
To područje, kao i sva ostala, trebalo bi biti predmet sustavnih mjera "unapređenja zdravlja" ili sprečavanja nastanka bolesti, ali, kako je to još uvijek u svijetu u kojem aivimo, bolesti i druga stanja poremećaja privlače mnogo veću pažnju. Za ilustraciju samo dva primjera: izloženost mladih pogubnoj buci "radi zabave" i naglasak na štetnom utjecaju pušenja (opet rastućeg u mladih) na nos i grlo.

 

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Deformiteti nosa

ESTETSKI I FUNKCIONALNI POREME?AJ

Nos je organ koji ima vie vanih funkcija. Osnovna je disanje - zrak koji se kroz nos udie grije se i vlai te se na taj na?in zati?uju donji dini putevi. Druga je funkcija nosa protektivna - putem nosne sluzi, koja ima pH oko 6,5, unitava se ve?i dio bakterija koje ulaze zrakom u organizam. Nosne dla?ice odstranjuju krupnije ?estice, a pomo?u refleksa kihanja odstranjuju se strana tijela manjeg obujma i tako se spre?ava da upadnu u larinks ili traheju. Vana je i olfaktorna funkcija jer se u nosnoj sluznici (jedino tu u tijelu) nalaze receptori olfaktornih stanica pomo?u kojih prepoznajemo mirise. Tako?er, nos ima rezonantnu funkciju, odnosno sudjeluje u oblikovanju odre?enih suglasnika (m, n itd.).

  

Upale uha

OD BLAGOG ISCJETKA DO GUBITKA SLUHA

U svakodnevnom radu lije?nika primarne zdravstvene zatite (pogotovo pedijatara), kao i u ambulantnom radu otorinolaringologa, znatan dio ukupne patologije ?ine bolesti uha. U ovom ?lanku osvrnut ?u se na naj?e?i dio otoloke patologije, a to su upale srednjeg uha.

  

STRANA TIJELA U OTORINOLARINGOLOGIJI

  

Mladi i glasna glazba

KAD SUSJEDI LUPAJU O STROP

Sluanje glasne glazbe nesumnjivo se vee uz mlade ljude. Zato? Je li to to?no i je li tetno za sluh?

  

Promuklost

POSLJEDICA NAVIJA?KIH STRASTI

Promuklost je op?i pojam kojim se opisuju abnormalne promjene glasa. Promukao glas moe biti bezvu?an, hrapav, prenapregnut. Mogu postojati promjene u volumenu (ja?ini) ili visini glasa.

  

Tonzile

NA PRVOJ CRTI OBRANE

Tonzile su kolekcija limfati?kog tkiva. One su samo dio cjelokupnog limfati?kog sustava jer limfociti, koji se stvaraju u kotanoj sri, odlaze u tonzile (kao limfati?ke organe) i u krv. Stvaranje takozvanog B-oblika limfocita u zametnom sreditu tonzila najvanija je zada?a tonzila.

  

Upale sinusa

PREVENTIVNIM MJERAMA SPRIJE?ITI KOMPLIKACIJE

Sinusitis je upala sluznice upljina u kostima glave to okruuju nos, tzv. paranazalnih sinusa. U ljudskom organizmu postoje ?etiri vrste paranazalnih upljina. To su maksilarni, etmoidni, frontalni i sfenoidni sinusi.

  

Rendgenski nalazi paranazalnih sinusa

NEPOTREBNE UPLJINE U KOSTI

Paranazalni su sinusi zrakom ispunjene upljine u pojedinim li?nim kostima, uz nosne upljine.

  

Infekcije dinog sustava

OPSTANAK OTPORNIH BAKTERIJA

Pod infekcijama dinog sustava podrazumijeva se iroki spektar bolesti, uklju?uju?i svima poznatu prehladu, hunjavicu, upalu drijela, dunika, dunica i plu?a. Upalne procese lokalizirane u gornjim partijama dinog sustava - nosu, drijelu i duniku - op?enito ubrajamo me?u naj?e?e infekcije ljudi. O u?estalosti tih infekcija dovoljno govori podatak da od njih oboli gotovo svaki ?ovjek najmanje jednom, a nerijetko vie puta godinje.

  

Nos i o?i

ODVOJENI, A OPET TAKO BLIZU

  

Projekt Rijeka - zdravi grad

RAZVITAK SVIJESTI O ZDRAVLJU

Godine 1984. zemlje ?lanice Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije prihvatile su regionalnu strategiju "Zdravlje za sve", uobli?enu kroz 38 ciljeva

  

Odnos stomatologije i otorinolaringologije

NE ZNAM TO ME BOLI

Usna upljina u direktnom je kontaktu s podru?jima koja pripadaju otorinolaringologu. Zato je ?esto teko odrediti ishodite nekog oboljenja ili morfoloke devijacije, pa lije?enje zahtijeva dobar timski rad stomatologa i otorinolaringologa.

  

Infekciozna mononukleoza

BOLEST POLJUPCA

Infekciozna mononukleoza akutna je virusna bolest, rasprostranjena u cijelom svijetu. Od nje obolijevaju uglavnom kolska djeca i mlade u dobi od 15 do 25 godina.

  

Alergija na ambroziju

NEPRIJATELJ UTIH CVIJETOVA

Alergija je ote?enje raznih tkiva, izazvano prekomjernom obrambenom reakcijom organizma od ne?ega to on doivljava kao strano. Od razli?itih vrsta alergije pati 31,5% Hrvata. Naj?e?e do alergije dovode grinje iz ku?ne i uredske praine; one izazivaju do 80% alergija. No, mnogo su e?e alergije to ih izazivaju trava, ili pelud, ili korovi (u koje spada ambrozija), ili neke jestvine.

  

Virusi

APOKALIPSA DANAS

Virusi su nekada spokojno ivjeli u tropskim krajevima, u prirodnim doma?inima iz ivotinjskoga svijeta, i nisu se irili izvan ruba praume, a danas, u vrijeme nepotednog unitenja uma, novih tehnologija, irokih komunikacijskih veza i novog na?ina ivota, virusi su po?eli krstariti planetom.

  

ipak (Rosa canina)

IZVOR NEUNITIVOG C VITAMINA

Poznat je i po nazivima divlja rua, ipurak, ipek, ip, pasja rua, ?ipak i dr.

  

Hren (Cochlearia armoracia)

SUZNE O?I BEZ PLA?A

Poznat je i pod nazivima hrelj, torman, ljudi korijen, andrkva, morska rotkva, trupka, povrtnica, vrtna rotkva, rovelj, brelj, ledinja. Viegodinja je zeljasta biljka koja pripada porodici krstaica. Smatra se da je njegova domovina jugoisto?na Europa i zapadna Azija. Raste samoniklo, ali gaji se i kao povrtlarska kultura. Udoma?io se u cijeloj Europi i osobito dobro uspijeva na vlanim mjestima. Upotrebljava se u prehrani, kao za?in i dodatak jelima, a u narodnoj medicini u medicinske svrhe.

  

Smokva (Ficus carica)

LJETI I ZIMI UITAK

Smokva se svrstava u porodicu dudova. Ona je plodonosno listopadno drvo, a razlikujemo preko 600 vrsta. Kao kultura iroko je rasprostranjena u mnogim suptropskim zemljama. U Mezopotamiji je poznata prije vie od 4000 godina. U drevnom Egiptu bila je jedna od glavnih kultura. Mala Azija smatra se domovinom smokve, gdje su i stvorene najbolje sorte na svijetu. Divlju smokvu nalazimo u Indiji, Afganistanu, Pakistanu i Turskoj.

  

Radovi u?enika

Protiv droge uvijek, u svakoj prigodi i na svakom mjestu

  

Emocionalna inteligencija

KAKO STVARAMO SVOJE EMOCIJE

Sje?ate li se pri?e o Amoru i njegovoj strelici? Onaj koga njegova strelica pogodi, zaljubio bi se. To bi mu se naprosto dogodilo, bez njegova htijenja. Bio bi "rtva" Amorove igre. U dje?jim su pri?ama jo neki junaci sli?no prolazili. Obi?no ih je netko "za?arao", uli bi u njih "bjesovi", obavili bi ih "tamni oblaci tuge" ili bi "dah hladno?e utisnuo strah u njihovo srce". Bili su bespomo?ni pred najezdom emocija. Sje?ate li se pri?e o Amoru i njegovoj strelici? Onaj koga njegova strelica pogodi, zaljubio bi se. To bi mu se naprosto dogodilo, bez njegova htijenja. Bio bi "rtva" Amorove igre. U dje?jim su pri?ama jo neki junaci sli?no prolazili. Obi?no ih je netko "za?arao", uli bi u njih "bjesovi", obavili bi ih "tamni oblaci tuge" ili bi "dah hladno?e utisnuo strah u njihovo srce". Bili su bespomo?ni pred najezdom emocija.

  

Li?nost

U SKLADU S OKOLINOM

Li?nost je dinami?na organizacija onih psihofizi?kih sustava pojedinca koji odre?uju njegovo jedinstveno prilago?avanje okolini. Drugom rije?ju, li?nost je formirani sustav psihi?kih kvaliteta ?ovjeka koji se realizira preko njegove svijesti o socijalnoj adaptaciji.

  

Anatomija bijesa

KAD STVARI IZMAKNU KONTROLI

Od svih raspoloenja koja ljudi ele izbje?i, ?ini se da je bijes najnepopustljiviji; bijes je najzavodljiviji od negativnih emocija. Za razliku od tuge, bijes ?ovjeka ispunjava energijom; uvjerljiva mo? bijesa i sama moe objasniti zbog ?ega su neki stavovi o njemu toliko raireni: da je bijes nemogu?e obuzdati ili da ga je u svakom slu?aju mogu?e posve sprije?iti.

  

Borba sa stresom

SVAKI PROBLEM NOSI RJEENJE

Stresovi mogu biti korisni, ali iz njih ?esto nastaju i kroni?ne bolesti, kao to je npr. diabetes mellitus. Stres, op?enito uzevi, nije nita loe, ma kako to na prvi pogled izgledalo ?udno. On nam omogu?uje brzu reakciju i mobiliziranje neslu?enih snaga naeg organizma.

  

Osvrt na knjiicu "Kontracepcija - vodi? kroz metode i sredstva za spre?avanje trudnoć

ZA DJEVOJKE, MLADI?E I EDUKATORE

Dijete je ljudsko bi?e ?ije se anatomske, fizioloke i mentalne sposobnosti naglo razvijaju do nastupa stabilizirane zrelosti. Zrelost u djevojaka nastupa izme?u 16. i 18. godine, a u mladi?a izme?u 18. i 20. godine.

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

  

OZLJEDE GLAVE