DOWNLOAD      .pdf    642 Kb

          
studeni - prosinac 2001.

          

Bolesti srca i krvožilja 
UVIJEK U SREDIŠTU POZORNOSTI

Iako smrtnost od (naglih) bolesti srca i krvožilja nije veća od smrtnosti zbog zloćudnih novotvorina, pogotovo kod osoba mlađih od 65 godina, one izazivaju najveću pozornost javnosti. Jedan od mogućih razloga je činjenica da bolesti srca izazivaju iskonski strah koji nije uvijek sukladan boli ili prepoznavanju same bolesti.
Treba pojasniti da u nagle bolesti srca i krvožilja spadaju one koje se narodnim jezikom zovu srčana i moždana kap i udar, da su ih ljudi od pamtivijeka prepoznavali, da se znalo da imaju veliku smrtnost te da su ih i laici mrtvozvornici, bez velikih, grešaka prepoznavali ako se smrt i dogodila. Ako se naglim bolestima dodaju i one dužeg trajanja - kronične, tada stoji tvrdnja da bolesti srca i krvožilja čine najčešći uzrok smrti (češći od novotvorina, ali ne toliko čest da bi činile polovicu svih uzroka). Ovo nije prigoda za polemiku o nepreciznostima ustanovljavanja uzroka smrti, iz koje proizlazi u javnosti najčešća konstatacija: "svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvožilja", ali je poznato da se u praksi mnogo nedovoljno određenih uzroka smrti pripisuje toj skupini naročito kod osoba starijih od 65 godina, pa tako i onih starijih od 75 godina, što bi bilo prosječno očekivano trajanje života).
Svjetska zdravstvena organizacija bolestima srca i krvožilja ne posvećuje poseban cilj u projektu "Zdravlje za sve u XX. stoljeću" (ukupno 21 cilj), već ih naglašava u 8. cilju, koji zajednički određuje najznačajnije, tzv. nezarazne ili neprenosive bolesti. Slijedi izvadak iz tog cilja koji se izrijekom odnosi na bolesti srca i krvožilja ili ih uključuje: 

8. CILJ - SMANJENJE NEZARAZNIH (NEPRENOSIVIH) BOLESTI 

Do 2020. godine treba na najnižu moguću razinu smanjiti u cijeloj Regiji pobol, invalidnost i prijevremeni pomor, koji nastaju zbog najznačajnijih kroničnih bolesti.

Posebno treba:
8.1 smanjiti smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti osoba mlađih od 65 godina prosječno za barem 40%, posebno u zemljama koje sada imaju visoku smrtnost;
8.2 smanjiti smrtnost zbog karcinoma svih sijela kod ljudi u dobi ispod 65 godina prosječno za barem 15%, uz smrtnost od karcinoma pluća smanjenu za 25%;
8.3 smanjiti za jednu trećinu incidenciju amputacija, sljepoće, zakazivanja bubrega, komplikacija u trudnoći i drugih ozbiljnih zdravstvenih posljedica u vezi sa šećernom bolešću;
8.4 osigurati potporu za kontinuirano smanjenje obolijevanja, invalidnosti i smrtnosti uzrokovanih kroničnim respiratornim bolestima, mišićno-koštanim poremećajima i drugim prevladavajućim kroničnim stanjima:
8.5 postići da baem 80% djece u dobi od 6 godina bude bez karijesa, a 12-godišnja djeca u prosjeku nemaju više od 1,5 zuba koji je pokvaren, nedostaje ili je plombiran.

Cilj se može postići ako:
- "zdrava" javna politika u svim državama-članicama bude usredotočena na izvršavanje načela i strategije promicanja zdravlja i sprječavanja bolesti uz puno sudjelovanje zajednice;
- sprječavanje i kontrola općih faktora rizika od nezaraznih bolesti budu sastavni dio života zajednice, a jak pokret za zdrav način života obuhvati sve zemlje Europe i značajne međunarodne organizacije;
- bude osiguran sveobuhvatan uvid i nadzor nad bolestima i njihovim liječenjem, s naglaskom na ishod i razvoj kvalitete zdravstvene zaštite, vodeći računa o pravima i željama pacijenata;
- države-članice razviju i upotpune strategiju za oralno zdravlje, uključujući i prevencije karijesa. 

Predložena područja za određivanje pokazatelja:
- smrtnost od važnijih nezaraznih bolesti po dobnim grupama;
- incidencija i prevalencija;
- statistika temeljena na bolničkim otpusnicama (bolničko-statističkim listićima);
- prevalencija važnijih faktora rizika među stanovnicima (povišen krvni pritisak i kolesterol, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, nepravilna ishrana);
- odabrani pokazatelji oralnog zdravlja.

 

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih ila

NAU?ITE ?UVATI ZDRAVLJE

Ideja promicanja (promocije) zdravlja podrazumijeva unapre?enje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego to se zdravstveni problem ili ugroenost pojave. Cilj je promicanja zdravlja podizanje razine zdravlja stanovnitva, a ne samo sprje?avanje bolesti. Usmjereno je cjelokupnom stanovnitvu i njegovom okoliu, za razliku od preventivnih postupaka, prvenstveno usmjerenih pojedinim skupinama stanovnitva izloenim najve?em riziku obolijevanja.

  

Regresija ateroskleroze

ZDRAVE NAVIKE IZVOR SU ZADOVOLJSTVA

Krvoilne bolesti, koje su kao zdravstveni problem uo?ene tek pred devedesetak godina, uzrokuju u R. Hrvatskoj u posljednjem desetlje?u u vie od 50% smrtnosti. U osnovi se radi o aterosklerozi.

  

Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti

BEZ SRAMA OBAVITE PREGLED

Kardiovaskularne bolesti, kao to je dobro znano, zauzimaju visoko mjesto na ljestvici smrtnosti u dananjem svijetu. Prema nekim autorima, one su vode?i uzrok smrtnosti u svim industrijaliziranim zemljama. Gotovo 50% pu?anstva boluje od jedne kardiovaskularne bolesti. Glede tih zastrauju?ih podataka, svakodnevno se radi na unapre?enju primarne prevencije tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti, kao to je dobro znano, zauzimaju visoko mjesto na ljestvici smrtnosti u dananjem svijetu. Prema nekim autorima, one su vode?i uzrok smrtnosti u svim industrijaliziranim zemljama. Gotovo 50% pu?anstva boluje od jedne kardiovaskularne bolesti. Glede tih zastrauju?ih podataka, svakodnevno se radi na unapre?enju primarne prevencije tih bolesti.

  

Slobodni radikali i antioksidansi

ZDRAVA HRANA ZA ZDRAVI IVOT

U razvijenim zemljama dominiraju u pobolu i u pomoru kroni?ne nezarazne bolesti: ateroskleroza s bolestima srca i krvnih ila, rak te tegobe ljudi starije ivotne dobi. One su posljedica loih ivotnih navika: nepravilne prehrane, nedovoljnog kretanja, utrke za ivotnim uspjehom po svaku cijenu, zaga?ivanja okolia. Ljudima je ve? dugo poznato da ti ?imbenici utje?u na zdravlje.

  

Maslinovo ulje u prevenciji bolesti srca i krvnih ila

U PRIRODI JE SPAS

Bolesti srca i krvnih ila (kardiovaskularne bolesti - KVB) rezultat su genetskih ?imbenika i ?imbenika okoline. Prehrana, a posebno prehranom unesene masti, direktno utje?u na razvoj KVB.

  

Poreme?aj metabolizma lipida i ateroskleroza

KAP KRVI SVE OTKRIVA

Poreme?aj metabolizma lipida vaan je faktor za razvoj ateroskleroze, posebno koronarnih arterija. Na koncentraciju ukupnih lipida i pojedinih frakcija u serumu utje?u razni faktori, kao npr. dob. U djece serum sadri manje kolesterola i triglicerida. Sve te koncentracije postupno rastu, a u doba puberteta doseu one u odraslih.

  

Dijetoterapija bolesti srca i krvnih ila

  

?i?oka

POVRATAK BILJKE KOJA OBE?AVA

?i?oka (Helianthus tuberosus L.) stigla je u Europu s ameri?kog kontinenta. Uspijeva u toploj i u kontinentalnoj klimi. U prolosti se koristila za hranu, krmivo i proizvodnju alkohola (individualnu i industrijsku), ali je s vremenom nepravedno pala u zaborav. U novije se vrijeme po?inje sve vie koristiti u razvijenim zemljama, gdje su prepoznate kvalitete te biljke.

  

Nikad dovoljno pitanja o zdravlju i bolesti

RAZMILJATE LI KATKADA I O POVIENOM KRVNOM TLAKU?

Na stranicama "Narodnog zdravstvenog lista", o?ito ne bez razloga, ?esto piemo o kroni?nim bolestima, poglavito sr?anim i krvoilnim bolestima te arterijskoj hipertenziji kao naj?e?oj me?u njima. I premda nam se ponekad ?ini da u tome pomalo i pretjerujemo, svakodnevna nas praksa, naalost, u tome uporno demantira.

  

Sr?ana aritmija

BOLEST ILI BEZAZLENA POJAVA

Tijekom prosje?nog ivota srce otkuca vie od 3 milijarde puta, svakodnevno vie od 100.000 puta. Oko 4-5 l krvi u ?ovje?jem tijelu krui tako da kroz srce dnevno pro?e oko 7500 litara krvi koja nosi kisik i hranjive tvari u svaku - i najmanju stanicu naeg tijela.

  

Angina pektoris

BOL KOJA ?EKA SVOJIH PET MINUTA

Koronarna ili ishemijska bolest srca (IBS), sa svojim klini?kim oblicima (angina pektoris, infarkt miokarda, sr?ana dekompenzacija, sr?ane aritmije i nagla sr?ana smrt), naj?e?a je bolest srca i vode?i uzrok smrti u naoj dravi. ?e?a je kod mukaraca nego kod ena, posebno iza petog desetlje?a ivota.

  

Koronarografija

NEZAMJENJIVA DIJAGNOSTI?KA METODA

Danas se vrlo ?esto u naem svakidanjem ivotu, u obitelji, na ulici, za vrijeme rada, sastanka i raznih drutvenih doga?anja moe ?uti rije? koju obi?ni ljudi u pravilu teko ili pogreno izgovaraju i pritom u sebi osjete neku mu?ninu i zebnju pa ?ak i strah - koronarografija!

  

Rana faza rehabilitacije nakon akutnog infarkta miokarda

TO PRIJE POSTATI "BIVI" BOLESNIK

Nemogu?e je dovoljno naglasiti vanost infarkta miokarda kao uzroka smrtnosti i invaliditeta. Mnogobrojna medicinska istraivanja pokazuju da je infarkt odgovoran za priblino dvije tre?ine smrtnosti u koronarnim bolestima srca. U ukupnom mortalitetu, sr?ane bolesti ?ine vie od 50%. Zna?aj je tim ve?i to se dobna granica oboljelih spustila: od infarkta obolijevaju ljudu u najproduktivnijim godinama ivota.

  

Okulistika

OKO JE PROZOR DO NAEG SRCA

Mali princ (Antoine De- Saint Exup

  

Stomatologija

SR?ANI BOLESNICI U ZUBNOJ AMULANTI

Polivalentna stomatoloka ambulanta mjesto je gdje dolaze pacijenti svih dobnih skupina, zdravi, ali i oni s uro?enim ili ste?enim oboljenjima. Najve?a je prednost rada u takvoj ambulanti u tome, da su cijele obitelji u skrbi istog stomatologa, to omogu?ava bolje sagledavanje op?eg i stomatolokog zdravstvenog stanja obitelji, laki rad i sigurnija prognoza lije?enja.

  

Emocionalna inteligencija

POTREBA ZA OSOBNOM VANOSTI

Za emocionalno inteligentne ljude kaemo da su EMOCIONALNO ZRELI. Jedna od oznaka te zrelosti jest prepoznavanje, prihva?anje i zadovoljavanje osobnih elja i potreba.

  

Psihologija braka

BRA?NE PUKOTINE

"Tek mukarac i ena zajedno ?ine ?ovjeka."

  

Homoseksualne elje

BRA?NI ODNOSI TEMELJ SPOLNOSTI DJECE

Korijen ili glavni uzrok homoseksualnih elja treba traiti u obiteljskoj situaciji koja je u djetinjstvu utjecala na oblikovanje ne?ije li?nosti. Glavna osoba u obitelji, koja ima i najve?i utjecaj na razvoj dje?je li?nosti, jest majka. Zato ona ?esto igra presudnu i u psihoseksualnom dozrijevanju mlade li?nosti.

  

Akutna faza boli lokomotornog aparata

VJEBE DO GRANICE BOLI

Bol je zatitna reakcija organizma koja nam kazuje da neto nije u redu i moramo je respektirati. Jedna od osnovnih preporuka u akutnoj fazi boli lokomotornog aparata jest mirovanje. Moemo li napraviti i neto drugo?

  

Antraks

NEPRIJATELJ U PISMU

Antraks je prvenstveno bolest sisavaca biljojeda, iako je poznato da su od njega oboljeli i neki drugi sisavci i ptice. ?ovjek dobije bolest direktno ili indirektno od zaraene ivotinje, ili profesionalnom izloeno?u zaraenim ili zaga?enim ivotinjskim proizvodima. Kontrola stoke je, dakle, glavni na?in za smanjenje obolijevanja.

  

Radovi u?enika

2001. ME?UNARODNA GODINA VOLONTERA

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

  

AKUTNE BOLESTI KOJE UGROAVAJU IVOT

SR?ANI UDAR (INFARKT)

Velik broj bolesnika umire od sr?anog udara samo zbog nepoznavanja prvih znakova bolesti i neupu?enosti o mogu?nostima i zna?enju hitna po?etka lije?enja.

  

NACIONALNI PROGRAM PREVENCIJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI