DOWNLOAD      .pdf    1.800 Kb

          
rujan - listopad 2001.

          

PET STOTINA RAZLOGA DA SE VESELIMO ZAJEDNO

Dobro je njegovati razloge za veselje. I tako ih je premalo, zar ne?
Jedan od takvih je obilježavanje obljetnica ili, u ovom slučaju, lijepog okruglog broja izdanja jednog lista; lista koji je pred više od pola stoljeća hrabro krenuo u promicanje zdravlja ili onoga što se to tada podrazumijevalo pod općim pojmom "preventiva".
Uvijek je trebala hrabrost posvetiti se načelu "bolje spriječiti nego liječiti" jer ono - liječiti - plijeni mnogo veću pozornost. Još jedan mali dokaz potrebne hrabrosti jest i činjenica da je cijeli pothvat, od prvog dana do nedavno, nekako bio izvan sustava namjenskog financiranja. Stoga djelatnici Zavoda za zaštitu zdravlja, danas Zavoda za javno zdravstvo, svih ovih generacija mogu biti posebno ponosni vlastitom potporom svojem listu.
Pogled unatrag, na 499 brojeva, na množinu štiva, ispunja sve one koji su kroz protekla desetljeća u tome aktivno sudjelovali, ne malim ponosom. Vjerujem da im je uspostavljeni dodir s mnoštvom čitatelja, najčešće naših sugrađana, izvor i najvećeg zadovoljstva.
Narodni zdravstveni list, slavljenik, davno je prešao granicu našeg kraja, naše države, pa i našeg kontinenta. Znamo da se radi o skromnim brojevima naklade, ali svi oni koji znaju što je to nekomercijalni tisak, znaju kako je i to teško.
Teško je reći zašto je baš naš List (jedini) u našoj zemlji tako dugovječan. Izgleda da je peventivnozdravstvena misao u ovom našem kraju imala i ima dublje korijene, pa možemo i na to biti ponosni.
Uređivačka politika, sve ove godine, odolijevala je izazovu bavljenja "najrazvikanijim" temama. onima kojima je javnost najčešće informirana i koje okupljaju najveće autoritete. Polazeli od istine da su svi čitatelji jednako zainteresirani za svoje zdravlje i da svatko od nas svoj zdravstveni problem smatra najvažnijim, uređivačka politika dosljedno je posvećivala najveću pozornost običnim, svakodnevnim, ali i najčešćim problemima.
Otkad se svijet preko Svjetske zdravstvene organizacije posvetio velikom cilju (skeptici će reći - velikoj utopiji) - "Zdravlje za sve", ovaj je List uporno promicao razne poruke i tako upoznavao svoje čitateljstvo sa svjetskim pogledima na pojedine dijelove onoga što zbirno nazivamo zaštitom zdravlja.
Moderna medicina, odnosno sustav zdravstvene zaštite druge polovice XX. stoljeća, prihvaća činjenicu da "medicinska zaštita" - profesionalna zdravstvena pomoć" niti može niti treba rješavati sve razine zdravstvene zaštite.
Da se podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija u svojim općim dokumentima o unapređenju, očuvanju zdravlja i liječenju bolesti upućuje na tri razine djelovanja u sustavu zaštite zdravlja.
To su:
-samopomoć - samozaštita,
-uzajamna pomoć - suzaštita i
-stručna (profesionalna) pomoć - medicinska zaštita.
Narodni zdravstveni list omogućuje tu prvu razinu svojom neposrednošću, ali i jednostavnošću izričaja. Ovo potonje je koji put najteži dio zadatka: kako stručno i znanstveno prenijeti na jednostavan i prije svega svima razumljiv način.
Netko će možda očekivati da i na ovom mjestu istaknemo mnoštvo statističkih podataka o samima sebi, ali može i bez toga.
Na kraju, prepustivši se mašti, da nam vremeplov omogući zaviriti u tisućiti broj, koja bismo otkrića i nove spoznaje tamo našli?
Zaželimo svi zajedno, koliko god to neskromno bilo, da sljedeće generacije ustraju i doguraju do tog tisućitog broja, i dalje, dalje...

 

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Kultura ?itanja i irenje zdravstvene kulture

ZDRAVSTVENE PORUKE U?INITI DOSTUPNIMA

Na poticaj rije?kog tadanjeg Zavoda za zatitu zdravlja, 7. travnja 1958. ugledao je svjetlo dana prvi broj "Narodnoga zdravstvenog lista", mjese?nika za unapre?enje zdravstvene kulture. Od tada do danas, "NZL odrao je svoj kontinuitet izlaenja jer je udovoljio osnovnoj namjeni - pou?avanju naroda o zdravlju, unose?i novosti u njegove oblike i sadraje i uskla?uju?i ih s pravcima razvoja medicinske znanosti" /Marija Varo?i?/.

  

Emocionalna inteligencija

Zapleteni u mreu emocija

Emocionalna inteligencija termin je koji se posljednjih godina ?esto spominje i vee uz uspjene i zadovoljne ljude. Nakon to su istraivanja pokazala da racionalni ljudi s visokim kvocijentom inteligencije (IQ) ?esto nisu ni uspjeni, ni zadovoljni, traile su se sposobnosti odgovorne za ta postignu?a. Primije?eno je da uspjeni i zadovoljni ljudi znaju motivirati sami sebe, uspijevaju biti ustrajni, ostvaruju kvalitetne me?uljudske odnose i koriste bogatstvo svojih emocija kao generator energije. Kaemo da su emocionalno inteligentni (EQ).

  

RADOVI U?ENIKA

Djetinjstvo nekad i danas

  

RADOVI UCENIKA

Zdravlje u koli

  

Duevni poreme?aji u prijelaznom i involucijskom dobu

BURNO RAZDOBLJE ZA ENE

Srednje i starije ivotno doba moe se s psihijatrijskog gledita podijeliti u tri faze, iako se ne moe re?i da su pojedini duevni poreme?aji potpuno specifi?ni za odre?enu fazu.

  

Psihologija braka

INTIMNI NEPRIJATELJI

"Tko vas je nau?io svemu ovome, doktore?"
Odgovor je: Patnja.

  

Detektor lai

O?I NE LAU

Ve?ina ljudi misli da rijetko lae. Ali, statistika ne lae: prosje?ni gra?anin prosje?no tijekom jednog sata pet puta izgovori neistinu.

  

RADOVI U?ENIKA

Pomozite

  

Higijena o?iju

BRIGO NAA PRIJE?I NA - NAE O?I

Zanemarimo li o?i, moe nam se to kad-tad i te kako osvetiti!

  

Bolesti usta

OD BRIJA?A DO SPECIJALISTA

Zdravstveno stanje organa usne upljine vaan je javnozdravstveni problem. Rezultati ispitivanja bolesti usta mogu posluiti kao jedan od indikatora op?eg zdravstvenog stanja. Takav pristup karakteristi?an je za razdoblje od 18. stolje?a do danas, a do tada su se bolesti usne upljine smatrale isklju?ivo individualnim problemom.

  

Anemija uzrokovana manjkom eljeza

PREPOZNAJTE NA VRIJEME

Anemiju ili slabokrvnost karakterizira smanjena koncentracija hemoglobina i/ili crvenih krvnih zrnaca u litri krvi ispod normalnih vrijednosti za odre?enu dob i spol ispitanika. Hemoglobin se nalazi u crvenim krvnim stanicama i slui za prijenos kisika iz plu?a u tkiva i organe, a za njegovu izgradnju potrebna je dovoljna koli?ina eljeza.

  

Nabava namirnica i skladitenje hrane

ZADRANE ODLIKE SVJEE HRANE

Svakodnevna nabava svjeeg vo?a i povr?a na trnicama omogu?ava kvalitetan izbor namirnica. Svjea hrana ima bolji okus i bioloku punovrijednost. Me?utim, uz dananji tempo ivota, u ve?ini slu?ajeva ne moemo svakodnevno nabavljati svjee proizvode.

  

Vanost ?ovjekova kretanja

TJELOVJEBA JE LIJEK ZA CIJELI IVOT

Rije? kinesis (gr?.) zna?i kretanje, gibanje, okretanje. Znanost o pokretu zovemo kineziologija. Ona se dijeli na edukaciju, rekreaciju, agonistiku i kineziterapiju. Latinske rije?i re i creare zna?e ponovno stvarati. Iz njih nastaje rekreacija, koja obuhva?a djelatnosti i interese ?ovjeka po osobnom opredjeljenju izvan njegove profesionalne djelatnosti.

  

Preoptere?enja organizma

ZAPOSTAVLJENO TIJELO SKRE?E U BOLEST

Uz ostale, roditelji i kole mogu naj?e?e pomo?i mladima u rastere?enju od svakodnevnih neprimjerenih tereta. Posebnim, jednostavno primjenjivim Zakonom o poticanju zatite mladei, usvojenim po hitnom postupku u Saboru Republike Hrvatske, mogu?e je sustavno skrbiti o kategoriji koja tek dolazi na scenu. Ta ulaganja u najosjetljiviji dio nae populacije najkvalitetniji su temelj za razvoj naeg drutva.

  

RADOVI U?ENIKA

Moj prinos naporima u sprje?avanju i eliminiranju ovisnosti

  

PRODOR KROZ 'DUHANSKU ZAVJESU'

Za konferencije o duhanu moemo re?i da postoje od otkri?a NOvoga svijeta. U po?etku je to bilo istjerivanje "zlog duha", a posljednjih pola stolje?a ta polarizacija zasnovana je na znanstvenim ?injenicama da uivanje duhanskog lista teti zdravlju.

  

PREVENTIVNE AKTIVNOSTI IZ OKVIRA NACIONALNOG PROGRAMA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA U R. HRVATSKOJ

Za nau drutvenu zajednicu ukupni su gubici od prometnih nesre?a ogromni i procjenjuju se na 1,5 do 2 posto bruto nacionalnog dohotka. Europska unija i ostale europske zapadne zemlje nastoje svesti stradanja u prometu na drutveno prihvatljivu razinu, pa stoga orgzanizirano djeluju s namjerom ostvarivanja zacrtanih ciljeva, od nacionalnih do lokalnih razina.

  

IZ STARIH BROJEVA

TO MAJKA MORA ZNATI O POSTUPKU KOD DJE?JIH BOLESTI

Simptomi dje?jih bolesti isti su i danas

  

IZ STARIH BROJEVA

KREVET JE ZA VAE DOJEN?E

Dananje majke vjerojatno bi se smijale ovim savjetima:

  

IZ STARIH BROJEVA

PRAKTI?NI SAVJETI ZA ENE

Temeljne preporuke za zdravi ivot...

  

IZ STARIH BROJEVA

PIJTE SAMO ZDRAVU PITKU VODU

Danas o pitkoj vodi ni ne razmiljamo...

  

IZ STARIH BROJEVA

MUZIKOTERAPIJA

Sve, samo da ne boli!

  

IZ STARIH BROJEVA

NEDISCIPLINIRANI VOZA?I - ASOCIJALNE OSOBE

Odnosi li se, moda, ovaj ?lanak i na dananje voza?e?

  

IZ STARIH BROJEVA

DESODORANCIJA

Danas se ovi problemi rjeavaju gotovim proizvodima.

  

IZ STARIH BROJEVA

MALI MEDICINSKI RJE?NIK

Danas je ve? uobi?ajeno koristiti ove izraze

  

IZ STARIH BROJEVA

BOLOVI KOD PROMJENE VREMENA

Nita se nije promijenilo...

  

IZ STARIH BROJEVA

PRESA?IVANJE SRCA

Nekada ?udo, danas rutina..

  

IZ STARIH BROJEVA

KOMPJUTERI U ZDRAVSTVU

Ovako se zapo?elo...

  

IZ STARIH BROJEVA

RENOVIRANA POKRETNA ZUBNA AMBULANTA

I danas bi bio koristan pokretni stomatolog, naro?ito za nepokretne bolesnike

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI